Inspekcija u mjesec dana zatvorila sedam ilegalnih domova za starije!
Nakon smrti šestero starijih štićenika u Andraševcu, inspekcija socijalne skrbi krenula je u pojačani nadzor. U mjesec dana obišli su 35 domova. Svaki peti radio je bez licence, a zatvorili su ih sedam.
Foto: Suzana Diklić, načelnica sektora za nadzor i predstavke pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku | Mirovina.hr
Inspekcija Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u proteklih mjesec dana zatvorila je sedam ilegalnih domova za starije, piše u srijedu Jutarnji list.
Domovi zatvoreni, protiv vlasnika podneseni optužni prijedlozi
Proveli su ukupno 35 inspekcijskih nadzora nad pružateljima usluga smještaja starim i nemoćnim osobama. U svakom petom domu kojeg su pročešljali radilo se o nelegalnim ili neprijavljenim ustanovama, u kojima su vlasnici na crno zbrinjavali od troje do 19 starijih osoba. Radi se o ustanovama na području Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zadarske županije. Zabranjeno im je obavljanje djelatnosti, a protiv vlasnika su podnesene prijave.
“Izlaskom inspekcije Ministarstva u sedam slučajeva utvrđeno je da pružatelji usluga smještaja obavljaju posao, a da nisu ishodili rješenje o ispunjavanju uvjeta, odnosno dobili licencu od nadležne županije. Kod ostalih korisnika utvrđene su manje nepravilnosti, za koje su inspektori donijeli rješenja s mjerama po kojima moraju postupiti u određenom roku”, kažu iz Ministarstva za Jutarnji list.
Za sada ne mogu otkriti o kojim se domovima radi, jer je većina rješenja još u izradi, rješenja nisu postala izvršna, a vlasnici ilegalnih domova ih još nisu primili.
“Predstavnici obiteljskih domova imaju obavezu očitovati se na rješenje inspektora kojima je naređeno da prekinu smještaj za korisnike smještene iznad utvrđeno kapaciteta, a može se utvrđivati i u kontrolnom nadzoru inspektora”, objašnjavaju u Ministarstvu.
Što će biti s umirovljenicima koji su bili smješteni u tim domovima?
U Ministarstvu ne žele otkriti koliko je ukupno umirovljenika bilo smješteno u tim domovima. O svim zatečenim korisnicima obaviješteni su nadležni centri za socijalnu skrb:
“Centri za socijalnu skrb obavještavaju korisnika, odnosno njegovu obitelj o zabrani rada te im, u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi, pružaju usluge savjetovanja i pomaganja kako bi za svojeg člana obitelji pronašli drugi primjereni smještaj. Za korisnike čije su obitelji odbile pomoć centra za socijalnu skrb u zbrinjavanju njihova starijeg člana obitelji, ne raspolažemo informacijama gdje su i u kakvim su uvjetima zbrinuti”, kažu u Ministarstvu.
Obiteljski domovi kao flaster u sustavu socijalne skrbi
Obiteljski domovi oblik su skrbi kojem je vlast pribjegla prije 15-ak godina, kada su bili suočeni s velikim porastom starijih osoba, kroničnim manjkom mjesta u državnim i županijskim domovima te visokim cijenama privatnih domova koje većina umirovljenika ne može priuštiti.
Obiteljski dom otvara fizička osoba u svojoj kući, a mogu se brinuti o desetoro, a iznimno i dvadesetoro starijih osoba, na isti način kako bi se brinuli o članovima vlastite obitelji. Od minimalnih uvjeta moraju imati priključak na struju i telefon, jedan zahod na šest korisnika koji može biti u sklopu kupaonice, spavaonice koje ne smiju imati više od tri kreveta te dnevno svjetlo i grijanje.
Umirovljeničke udruge mutne poslove u obiteljskim domovima nazivaju lešinarskim biznisom, a oni niču ogromnom brzinom – prošle godine ih je bilo 500-tinjak registriranih, a ta brojka ne pokriva ilegalne obiteljske domove koji nisu evidentirani u sustavu. Ljudi se odlučuju na smještaj svojih članova u takve domove jer su cijene oko 3.000 kuna mjesečno, upola manje od tržišnih cijena domova za starije.
