Bolesti krvožilnog sustava i rak dva su glavna uzroka smrti te uzrokuju 76 % svih smrti među ženama, kao i 72 % među muškarcima
Europska komisija donijela je 23. studenog „Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite“ za 2017. godinu. Podatci i informacije uglavnom su se temeljili na službenoj nacionalnoj statistici dostavljenoj Eurostatu i OECD-u, a potvrđeni su u lipnju 2017. radi osiguravanja najviših standarda u području usporedivosti podataka. Izvori i metode dobivanja tih podataka dostupni su u bazi podataka Eurostata i bazi podataka o zdravlju OECD-a.
Izvor: Pixabay
U izvješću stoji kako – unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima na izdatke za zdravstvo – Hrvatska i dalje svojim stanovnicima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama. Zemlja je u posljednjih nekoliko godina pokrenula niz važnih zdravstvenih reformi za unaprjeđenje rada zdravstvenog sustava, no one nisu bile sustavne, a neke su i odbačene, kazuje izvješće.
Starenje stanovništva još je jedan izazov
Prema predviđanjima iz izvješća za 2015. o starenju stanovništva (Europska komisija i Odbor za ekonomsku politiku, 2015.) izdatci za zdravstvo porast će za 1,7% BDP-a do 2060. (u usporedbi s prosjekom EU-a od 0,9 %), a to je potaknuto starenjem stanovništva. S obzirom na to da zdravstvena zaštita u Hrvatskoj velikim dijelom financira doprinosima za zdravstveno osiguranje, u kratkoročnom razdoblju još uvijek slabo tržište rada ograničava potencijal sustava za ostvarenje prihoda. Trenutačno samo jedna trećina stanovništva podliježe obvezi plaćanja doprinosa u punom iznosu, a visoke stope doprinosa mogle bi negativno utjecati na tržište rada (Europska komisija, 2017.). Razlog tomu je činjenica da doprinose u potpunosti plaćaju poslodavci.
Smrtnost od raka pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU-u
„Godine 2015. očekivani životni vijek pri rođenju bio je 77,5 godina, što je porast u usporedbi s 2000. kada je iznosio 74,6 godina, no to je još uvijek za više od tri godine ispod prosjeka u EU-u. Stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo su dvostruko veće od prosjeka EU-a, a stope smrtnosti od raka pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima su u EU-u, što upućuje na nedostatke u pružanju zdravstvene zaštite i mjerama zaštite javnog zdravlja.“
Nadalje, četvrtina odraslih osoba 2014. pušila je svakodnevno duhan, a ta je stopa među petnaestogodišnjacima bila gotovo jednako visoka. Povremena pretjerana konzumacija alkohola u redovitim intervalima (ekscesivno opijanje) ispod je prosjeka EU-a, no za razliku od većine drugih zemalja EU-a, mnogo više hrvatskih tinejdžera izjavilo je da se barem dvaput u svojemu životu napilo. Stope pretilosti u porastu su, posebno među djecom, gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50%.
Izdatci za zdravstvo po stanovniku, koji iznose 1241 EUR, među najnižima su u EU-u. Unatoč tome, veliki je postotak izdataka koji se financiraju iz javnih izvora (77%), a „košarica zdravstvene zaštite” uključuje veliki broj zdravstvenih usluga. Iako se naplaćuje participacija za sudjelovanje u cijeni velikog broja različitih zdravstvenih usluga, postoje izuzetci kojima su obuhvaćene osjetljive skupine stanovništva, a 2015. samo se 15% ukupne potrošnje za zdravstvo odnosilo na izravna plaćanja (plaćanje iz „džepa” pacijenata), koliko iznosi i prosjek u EU-u.
Visoke su stope cijepljenja djece, no niske su stope cijepljenja starijih osoba
Procijepljenost djece razmjerno je visoka i 2016. iznosila je 92,8% kad je riječ o primarnom cijepljenju protiv difterije, tetanusa i hripavca, no 2016. postotak osoba u dobnoj skupini od 65 godina i naviše koji se cijepe protiv gripe, što nije obvezno, bio je mali i iznosio je 21,5 %. Procijepljenost djece u stalnom je padu posljednjih pet godina te je 2016., po prvi put u 20 godina, procijepljenost prvom dozom cjepiva protiv ospica, rubeole i mumpsa pala ispod 90%.
Malo je nezadovoljenih zdravstvenih potreba
Prema navodima samih ispitanika, pristup zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj kvalitetan je, te je prijavljeno malo slučajeva nezadovoljenih zdravstvenih potreba, no znatne su razlike među dohodovnim skupinama. Zbog visokih stopa nezaposlenosti i problematičnog fiskalnog konteksta posljednjih su godina u Hrvatskoj zabilježene velike oscilacije u izdacima za troškove zdravstvene zaštite po stanovniku. Ključni čimbenik u osiguravanju financijske održivosti zdravstvenog sustava bit će jačanje upravljanja njime.
Bolesti krvožilnog sustava i rak uzrok su gotovo tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj
Bolesti krvožilnog sustava i rak dva su glavna uzroka smrti te uzrokuju 76 % svih smrti među ženama, kao i 72 % među muškarcima.
Standardizirane stope smrti od bolesti krvožilnog sustava 2014. bile su 679 na 100 000 stanovnika, što je 1,8 puta više od prosjeka EU-a u kojemu je ta brojka 374. Visoke su i stope smrtnosti od djelovanja vanjskih čimbenika (73 na 100.000 stanovnika u odnosu na prosjek EU-a od 46), a to uključuje i visoku stopu smrti od prometnih nezgoda. Stopa dojenačke smrtnosti koja je 2015. iznosila 4,6 na 1000 živorođene djece bila je među najvišima u EU-u, gdje je prosjek 3,6. Promatrajući konkretnije uzroke smrti, poredak, pet glavnih uzroka nije se promijenio od 2000. Standardizirane stope smrtnosti od raka pluća, dojke i debelog crijeva u Hrvatskoj među najvišima su u EU-u. Osim toga u proteklih 14 godina zabilježeno je znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti donjeg dišnog sustava, dijabetesa i padova. Konkretno, broj preminulih od padova više se nego udvostručio (539 smrtnih slučajeva 2001. u odnosu na 1.123 smrtna slučaja 2014.), a nejasan je razlog tog trenda jer se ovo povećanje samo djelomično može objasniti starenjem stanovništva.
Ministarstvo treba preuzeti ulogu upravljanja
Jedan od zaključaka Europske komisije glasi kako je ključno da Ministarstvo zdravstva preuzme ulogu upravljanja, da bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju usluga zdravstvene zaštite i u javnom zdravstvu. Izgradnjom nacionalnih kapaciteta za provedbu zdravstvene reforme Hrvatska može osigurati ispunjavanje ciljeva koje si je postavila s obzirom na zdravstveni sustav, a to su, među ostalim, dulje očekivano trajanje života, bolja kvaliteta života i smanjenje zdravstvenih nejednakosti, stoji u izvješću.
