Pregled mirovina za lipanj: Najniže mirovine je po prvi puta primilo više od 300.000 osoba
Statistički podaci o mirovinama za lipanj gotovo se i nisu mijenjali u odnosu na svibanj, osim kad su u pitanju najniže mirovine. Naime, zabilježeno je čak 20.175 primatelja najnižih mirovina više nego u svibnju, što je vjerojatno posljedica isplate razlike do najniže mirovine onima koji su primali manje od tog zakonski propisanog iznosa. Dobra je vijest i sve veći broj primatelja dijela obiteljske mirovine koji u prosjeku iznosi gotovo 100 eura.
Foto: Pixabay
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je mjesečnu statistiku koja se ovoga puta odnosi na mirovine za lipanj koje su isplaćene prije dva tjedna. Iako je još rano za točne prognoze, druga procjena srpanjskog usklađivanja, objavljena jučer, govori o rastu mirovina za 8,28 posto. Koliko će usklađivanje zaista iznositi saznat ćemo tek krajem kolovoza, stoga ćemo se posvetiti najnovijim mirovinskim podacima.
A oni kažu da je ukupni broj umirovljenika pao s 1.226.667 na 1.225.280. To znači da je u lipnju zabilježeno 1.387 umirovljenika manje nego u svibnju. Gledajući samo one koji su primili mirovine prema ZOMO-u, njih je 1.131.237, ako računamo i one koji primaju mirovine po međunarodnim ugovorima. Bez njih, mirovine je primilo 946.615 osoba.
U lipnju je zabilježeno ukupno 3.589 osoba koje su po prvi put ostvarile pravo na starosnu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu. Podsjetimo, u svibnju je brojka novih umirovljenika bila 3.565. Broj onih kojima je ove godine prestala isplata mirovine zbog smrti se od svibnja do lipnja povećao za 3.170 osoba te sad iznosi 21.255.
Dio obiteljske mirovine skoro 100 eura
Takve su promjene blago utjecale i na prosječne iznose mirovina. Prosječna svota svih mirovina u lipnju iznosila je 467,53 eura (bez međunarodnih ugovora), odnosno 413,99 eura (s međunarodnim ugovorima). Razlika u odnosu na prethodni mjesec je 1,23 eura kod mirovina bez međunarodnih ugovora, odnosno jedan euro kod mirovina s međunarodnim ugovorima. Udio mirovine u odnosu na plaću je 41,26 posto (bez međunarodnih ugovora), odnosno 36,54 posto (s međunarodnim ugovorima).
Prosječna starosna mirovina bez međunarodnih ugovora za lipanjanj iznosila je 513,56 eura, što je za 1,62 eura više nego mjesec ranije. Rasle su i starosne mirovine bez međunarodnih ugovora i to na prosječnih 440,19 eura, što je rast od 1,31 euro u odnosu na svibanj.
Starosne mirovine koje uključuju i prijevremene, one zbog stečaja poslodavca te prevedene invalidske mirovine u prosjeku su u lipnju iznosile 500,42 eura bez međunarodnih ugovora, što je 1,40 eura više nego prije. S međunarodnim ugovorima te su mirovine rasle na prosječnih 439,07 eura, odnosno više su za 1,22 eura.
Obiteljska mirovina za lipanj bez međunarodnih ugovora u prosjeku iznosila 397,31 euro te je u odnosu na prethodni mjesec viša za 17 centi. S međunarodnim ugovorima prosjek je na 348,53 eura ili 21 cent manje nego u svibnju. Objavljena je i statistika primatelja dijela obiteljske mirovine. Tako su u lipnju zabilježene ukupno 62.403 osobe koje su uz vlastitu primile i dio obiteljske mirovine. U odnosu na svibanj, riječ je o 8.332 osobe više. Njihova je prosječna mirovina, bez dijela obiteljske iznosi 436,26 eura. Prosjek isplaćenih dijelova obiteljskih mirovina je 93,76 eura, pa je stoga prosjek mirovine uz dio od 27 posto obiteljske za lipanj 517,34 eura.
Invalidske mirovine bez međunarodnih ugovora u prosjeku su porasle za 19 centi na 344,44 eura, dok su one s međunarodnim ugovorima narasle za 20 centi na prosječnih 329,88 eura.
Nagli rast primatelja najnižih mirovina
Najniže mirovine za lipanj primilo je ukupno 305.045 osoba, što je 20.175 osoba više nego prethodnog mjeseca i gotovo četvrtina ukupne umirovljeničke populacije. Ovo je vjerojatno rezultat isplate razlike do najniže mirovine onima koji su primali još manje, o čemu možete čitati ovdje. One s međunarodnim ugovorima u prosjeku iznose 290,94 eura, odnosno 3,82 eura više nego u svibnju. Najniže mirovine bez međunarodnih ugovora primila je 260.628 osoba, a njima je na račune sjelo 319,22 eura što je za 4,24 eura više nego u svibnju.
Što se, pak, najviših mirovina tiče, njih je primile ukupno 1.70o osoba (dvije manje nego u svibnju). S međunarodnim ugovorima one iznose u prosjeku 1.190,69 eura te su više za 84 centa. Najviše mirovine bez međunarodnih ugovora u lipnju iznose 1.249,86 eura, odnosno devet centi manje nego u svibnju.
Među ‘povlaštenima’ bez većih promjena
Objavljena je i statistika za skupine mirovina po posebnim propisima. Najviše su mirovine koje je primilo 679 bivših zastupnika u Hrvatskom saboru, članova Vlade, ustavnih sudaca i državnih revizora. Njihova je mirovina u lipnju u prosjeku iznosila 1.643,01 eura te je bila za 18 centi niža nego u svibnju, ali vjerojatno zato jer je zabilježen jedan umirovljenik manje.
Umirovljeni redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti primili su u lipnju u prosjeku 1.473,32 eura mirovine. U svibnju je prosjek bio 1.463,28 eura, što znači da su te mirovine porasle za još 10,04 eura, iako je broj umirovljenika u ovoj skupini ostao isti.
S druge strane, najniže “povlaštene” mirovine primaju 204 članova posade brodova u domaćoj i međunarodnoj plovidbi. Prosječna mirovina za lipanj u ovoj kategoriji iznosila je svega 335,88 eura, odnosno 34 centa manje nego u svibnju iako je zabilježen jedan novi umirovljenik. Uz njih, najniže mirovine prima i 1.862 pripadnika Hrvatske domovinske vojske koji su u lipnju dobili 431,63 eura mirovine, što je tri centa više nego u svibnju.
