Zdravlje Promjene u zdravstvu: Novi Nacionalni planovi, preventivni pregledi i poneka poskupljenja

Promjene u zdravstvu: Novi Nacionalni planovi, preventivni pregledi i poneka poskupljenja

U zdravstvu su se ove godine dogodile važne promjene, a jedna od njih je i proglašenje kraja epidemije koronavirusa, a kasnije i prestanak nošenja maski u svim ustanovama. Osim toga, provedeni su preventivni pregledi, a djelomično je i zaživjela toliko najavljivana reforma zdravstva. Ipak, već sada su poznate neke stvari koje nas tek očekuju iduće godine, među kojima su novi Nacionalni planovi, Nacionalni dan palijativne skrbi, promjene u cijenama dopunskog osiguranja i preventivni pregledi na nacionalnoj razini.

Zdravstvo u Hrvatskoj | Foto: Pixabay

Iako je reforma zdravstva donesena krajem 2022. godine, neke stvari i dalje treba popraviti, a ostaje nam čekati iduću godinu da vidimo što će se sve ostvariti. Prve promjene kreću već od 1. siječnja s promjenom cijena za privatne osiguravatelje police dopunskog osiguranja i participacije, a čekaju nas i još neke promjene u zdravstvu.

1. Kraj epidemije

2020. godine se koronavirus tek pojavio u Kini i nitko nije ni slutio kolikih će razmjera biti. Nitko nije znao da nećemo smjeti izlaziti, putovati u drugu županiju, a kamoli po svijetu, ali i da nećemo moći posjećivati starije osobe u domovima za starije. Tek tri godine kasnije, u svibnju, je proglašen kraj pandemije diljem svijeta.

Tada je Vlada proglasila kraj epidemije i u našoj zemlji, a ukinuo se i Nacionalni stožer civilne zaštite. Ipak, treba naglasiti kako virus nije ispario i kako je i dalje među nama pa se i dalje treba paziti. Uz koronu, vladaju i gripa i hripavac, o kojem smo pisali ovdje.

2. Problemi u zdravstvu

Reformu zdravstva je početkom još prošle, 2022. godine velebno najavio ministar zdravstva Vili Beroš. Njome se puno toga trebalo promijeniti i poboljšati, a malo toga se zapravo napravilo. Sama krilatica je ‘Pacijent u fokusu’, a zbog velikih lista čekanja se mnogi pacijenti slažu da nisu baš bili u središtu. Ipak, više se ne čeka toliko dugo na određene preglede, ali ne zbog reforme zdravstva, nego zbog dopunskog rada liječnika i liječnika koji i dalje rade u mirovini. Problema je bilo još mnogo, a među njima su održani prosvjedi liječnika i medicinskih djelatnika zbog loših uvjeta rada i malih plaća. Pozitivna stvar koja je iznjedrila iz ove reforme su preventivni pregledi.

3. Preventivni pregledi

Preventivni pregledi su krenuli s provođenjem u svibnju ove godine, a provodili su se u pet županija – Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Međimurskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Rezultati su otkrili kako više od dvije trećine pregledanih građana ima zdravstvene probleme, povišeni krvni tlak, povećanu razinu kolesterola, šećera u krvi, prekomjernu debljinu, ali i štetne utjecaje pušenja i alkohola na zdravstveno stanje, o čemu smo pisali ovdje. Najavljeno je i obavljanje ovih pregleda na državnoj razini.

Kako bi se reagiralo na vrijeme i spriječio razvoj bolesti, uz preventivne preglede, s provedbom su krenuli i Nacionalni plan ranog otkrivanja raka prostate, nacionalni test za rano otkrivanje raka debelog crijeva, kao i Nacionalni plan probira za prevenciju i rano otkrivanje melanoma. Ponovno je pokrenut i Nacionalni program ranog otkrivanja raka maternice.

4. Palijativna skrb

Važan dio zdravstva je i palijativna skrb koju treba sve više pacijenata, a premalo je mobilnih timova, liječnika i volontera zaduženih za osiguravanje što boljih uvjeta za posljednje mjesece ili dane života osobe. Puno je tu problema, a javnost je uzburkao i slučaj kada se umirućem pacijentu nije htio dati morfij kako bi mu se olakšali bolovi, o čemu smo pisali ovdje. Možda će se stvari promijeniti u budućnosti jer je je 11. svibnja proglašen Nacionalnim danom palijativne skrbi, a izrađen je i plan do 2028. godine.

5. Najave za 2024.

Već od početka iduće godine se mijenjaju neke stvari. Tako će s prvim danom nove godine država preuzeti upravljanje općim bolnicama, odnosno prenijet će se osnivačka prava sa županije na državu. Osim toga, osnovat će se Mreža javne zdravstvene zaštite, što znači da će se smanjit broj akutnih kreveta tamo gdje je to opravdano, a povećat će se kapaciteti dnevnih bolnica i broj kreveta za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje. Aktivno se radi i na modelima uvođenja administrativne podrške u radu primarne zdravstvene zaštite.

Od 1. siječnja 2024. godine se mijenjaju neke stvari vezane uz dopunsko osiguranje. Privatni osiguravatelji će tako plaćati više za police dopunskog osiguranja, a povećava se i iznos participacije za one koji nemaju dopunsko osiguranje.

– Primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, od 1. siječnja 2024. godine doći će do povećanja minimalnog iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge te maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu koje će iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice odnosno 530,88 eura, objasnili su nam iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

S druge strane, povećani su cenzusi za besplatno zdravstveno osiguranje pa umirovljenici i ostali građani čiji prihod u prethodnoj godini mjesečno po članu kućanstva nije veći od 379,49 eura, odnosno za samce 475,12 eura pa oni od 1. siječnja ne moraju plaćati premiju dopunskog. Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a i uz zakonske izmjene koje se odnose na sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite i nadalje ostati nepromijenjena, a ujedno se očekuje i priljev novih osiguranika u sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja, rekli su nam iz HZZO-a.