Više mjesta za palijativne bolesnike: Broj kreveta i do 20 posto veći u županijama

Palijativnu skrb godišnje treba između 26.000 i 46.000 ljudi, a trenutačno je ostvaruje manje od polovice potrebitih. Ministarstvo zdravstva najavljuje da će se povećati kapaciteti za palijativnu skrb, u bolnicama, ali i domovima zdravlja. Najava je dio Nacrta izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe, čiji je cilj ravnomjernija dostupnost zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj. Sva predložena rješenja bit će 30 dana otvorena za prijedloge na portalu e-Savjetovanja.

Krapinsko-zagorska županija dosad nije imala palijativne postelje

Izmjene obuhvaćaju sve razine zdravstvene zaštite. Jača i bolnička zaštita, u kojoj se ciljano povećava broj postelja, osobito stolaca i postelja dnevne bolnice. Posebno mjesto u Nacrtu ima palijativna skrb, čija se Mreža prvi put prikazuje objedinjeno, uz mogućnost uvećanja do 20 posto u županiji, odnosno do 35 posto u Gradu Zagrebu. Palijativnih postelja bit će više u bolnicama, a u stacionarima domova zdravlja 166 umjesto sadašnjih 130. Onkološki pacijenti čine najveći postotak potrebitih, rekla nam je ovdje koordinatorica palijativne skrbi iz Doma zdravlja Zagreb- Istok Jelena Bilić.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, koji ih dosad nije imao, dobiva 22 kreveta. Zatim, u Domu zdravlja Požeško-slavonske broj raste s osam na 16, dok u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije raste sa šest na 12. Novost je i mogućnost rada mobilnog palijativnog tima u Klinici za dječje bolesti Zagreb, kako bi teško bolesno dijete i njegova obitelj imali oslonac u sustavu. Podsjetimo, u Hrvatskoj postoje samo tri hospicija, u Rijeci (14 kreveta), Splitu (15 kreveta za odrasle i pet za djecu) i Puli (14 kreveta), o čemu čitajte ovdje.

– Javno zdravstvo temelj je hrvatskog zdravstvenog sustava i tako će i ostati. Svaki građanin, u velikom gradu, malom mjestu ili na otoku, zaslužuje jednako dostupnu zdravstvenu skrb. Na izazov nedostatka liječnika odgovaramo fleksibilnijom organizacijom rada. Riječ je o korištenju svih kapaciteta sustava u interesu pacijenta. Iza svake brojke u Mreži stoji čovjek, pacijent kojemu je potrebna pomoć i zdravstveni djelatnik koji mu je pruža, istaknula je ministrica Hrstić.

HZZO će rad tima moći ugovoriti i na dvije lokacije

Nacrt u primarnoj zaštiti omogućuje ugovaranje jednog tima obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena ili dentalne zdravstvene zaštite za rad na više lokacija, na svakoj u nepunom, a ukupno u punom radnom vremenu. HZZO će rad tima moći ugovoriti i na dvije, u pravilu susjedne, lokacije, čak i kada za pojedinu lokaciju Mrežom nije utvrđen tim.

Izmjene se tiču i specijalističko-konzilijarne djelatnosti, u kojoj je broj pregleda s 8,4 milijuna u 2021. porastao na više od 10 milijuna u 2024. godini. Kako bi Mreža pratila taj rast, uz standardni broj timova uvodi se mogućnost utvrđivanja do 30 posto dodatnih timova, prema stvarnim potrebama. Ugovarat će se na temelju analize HZZO-a i uz suglasnost Ministarstva, u pravilu na godinu dana. Samo iznimno, kada se standardni broj timova ne može osigurati u redovitom postupku ugovaranja ili postojeći kapaciteti nisu dostatni, HZZO će ih moći ugovoriti i s drugim ovlaštenim pružateljima zdravstvene djelatnosti.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.