Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 3 d 10.11.2026
Voditeljica Katarina Gregov | Centar koralja Zlarin
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
Hrvatski centar koralja Zlarin dobitnik je ovogodišnje prestižne Europske nagrade za baštinu 'Europa nostra'. Ova interaktivna i multimedijalna ustanova spaja prošlost i budućnost, vodeći posjetitelje kroz svijet crvenog koralja i koraljarstva kao zanata, preko tradicije života na otoku do važnosti očuvanja mora. Posjetili smo Centar o čijem smo nastanku i utjecaju na zajednicu razgovarali s voditeljicom Katarinom Gregov.
Zlarin ima dugu tradiciju koraljarstva, koja seže nekoliko stoljeća unatrag. Crveni koralj, Corallium rubrum, imao je važnu ulogu u životu otoka, i to ne samo kao prirodni resurs i materijal za izradu nakita nego i kao dio identiteta, obiteljskih priča i kolektivnog pamćenja Zlarinjana.
Koraljarstvo je povezivalo otok s drugim dijelovima Jadrana i Mediterana. Uz vađenje koralja razvijali su se trgovina, obrada i izrada nakita, a iskustva i znanja prenosila su se među generacijama. Ta je tradicija utjecala na gospodarski i društveni život otoka te je i danas važan dio njegove prepoznatljivosti.
Ideja o osnivanju Centra proizašla je iz potrebe da se vrijedna koraljarska baština Zlarina sačuva i predstavi na suvremen način, ali i da se kroz nju potakne razvoj otoka. Inicijativa je krenula iz lokalne zajednice, konkretno iz djelovanja KUD-a Koralj, koji je prepoznao vrijednost te baštine i potrebu da se ona sačuva i prenese novim generacijama.
Grad Šibenik preuzeo je ulogu nositelja projekta, a Europska unija značajno je pridonijela njegovoj realizaciji. Projekt ukupne vrijednosti oko 3,2 milijuna eura sufinanciran je sredstvima EU fondova u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Ta su sredstva omogućila obnovu povijesnih kuća Kažerma i Šare te njihovu prenamjenu u prostor koji danas objedinjuje interpretaciju baštine, edukaciju i kulturno-društvene aktivnosti.
Centar se sastoji od dvije povezane cjeline. U kući Kažerma nalazi se stalni izložbeni postav koji kroz četiri etaže predstavlja crveni koralj, povijest Zlarina i koraljarstva te važnost očuvanja mora. Posjetitelji mogu vidjeti povijesne predmete i alate, fotografije i audiovizualne sadržaje, a tu su i interaktivni sadržaji, proširena i virtualna stvarnost koji omogućuju da se na različite načine upoznaju s koraljem i njegovim morskim okolišem.
U kući Šare nalazi se prostor za boravak istraživača, studenata, umjetnika i drugih suradnika, a koriste ga i lokalne udruge za svoje aktivnosti. Uz izložbeni postav i stručna vodstva, organiziramo razno razne radionice, predavanja, projekcije filmova i druga kulturna događanja. Posebno nam je važno da Centar pridonosi kulturnom životu Zlarina i izvan turističke sezone, kroz programe koji okupljaju otočane i stvaraju dodatne prilike za kulturne sadržaje, druženje i povezivanje generacija.
Utjecaj Centra vidimo na nekoliko razina. Prije svega, on doprinosi očuvanju i jačanju identiteta Zlarina. Koraljarstvo je stoljećima oblikovalo život otoka, a Centar tu priču čuva i prenosi novim generacijama. Istodobno, stanovnicima pruža prostor za okupljanje, kulturne aktivnosti i suradnju.
Druga važna razina je razvojna. Centar obogaćuje turističku ponudu otoka, stvara dodatni razlog za dolazak posjetitelja i pridonosi produljenju turističke sezone. Posjetitelji koji dolaze zbog Centra mogu upoznati i druge vrijednosti Zlarina, koristiti usluge lokalnih pružatelja usluga te ostvariti potrošnju koja koristi otočnom gospodarstvu.
Treća je razina društvena. Kuća Šare omogućuje boravak istraživača, studenata i drugih suradnika koji na otoku mogu provesti više vremena, raditi na svojim projektima i povezivati se s lokalnom zajednicom. Time stvaramo uvjete za suradnje koje nadilaze jedan posjet ili jednu turističku sezonu.
Važno nam je i da Centar ne djeluje izolirano, nego u suradnji s lokalnim udrugama, Turističkom zajednicom i drugim otočnim dionicima. Mislim da je najvažnije to što Centar pokazuje kako baština nije samo nešto što čuvamo iz poštovanja prema prošlosti. Ona može biti i aktivan resurs za razvoj zajednice, pod uvjetom da je koristimo promišljeno i odgovorno. Takav je pristup prepoznat i na europskoj razini: Centar je 2026. godine dobio nagradu Europa Nostra u kategoriji Građanskog angažmana i podizanja svijesti.
Naša je misija očuvanje i interpretacija kulturno-povijesne, tradicijske i prirodne baštine, kao i doprinos održivom razvoju otoka Zlarina. U praksi to znači da baštinu ne promatramo samo kao nešto što treba sačuvati i predstaviti, nego kao vrijednost koja može imati važnu ulogu u životu otoka i danas. Važno nam je da se znanja i iskustva prenose novim generacijama, da se potiče interes za prirodnu i kulturnu baštinu te da se kroz naš rad otvaraju mogućnosti za suradnju i nove inicijative.
Doprinos održivom razvoju vidimo i u tome da Centar bude aktivan dio otočne zajednice, da kulturni život ne bude vezan samo uz ljetne mjesece i da baština bude polazište za promišljanje budućnosti otoka. U konačnici, uspjeh naše misije ne mjerimo samo brojem posjetitelja, nego i time koliko uspijevamo očuvati vrijednosti Zlarina, približiti ih ljudima i pridonijeti kvaliteti života na otoku.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Sadržaj je nastao u suradnji portala mirovina.hr i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 3 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 25 d 19.10.2026
Pretplata za sve umirovljenike koji trebaju znati više: Do 30% jeftinije
Prijatelji, bivši kolege i udruge mogu se pretplatiti zajedno i uz specijalizirane vijesti čitati portal mirovina.hr bez oglasa.
15:10 43 d 01.10.2026
Umirovljenica Zumra (76): 'Zadnjih nekoliko godina me muči demencija'
Umirovljenica Zumra cijeli život se slaže sa svojim suprugom. Da nije tako kaže da ne bi ni ostali zajedno. Komunikacija je ono što ih je održalo.
14:45 4 d 09.11.2026
Lovci na crveno zlato iz dubina: Kako je koralj iznova postao pokretač 'otoka žena'
Zlarin nikada nije imao koralje po kojima je poznat. Imao je zato vrsne lovce na crveno zlato čija priča kroz Centar koralja vraća život otoku.
08:48 12 d 01.11.2026
'Babička Ledo' (91) i dalje prodaje sladoled: 'Već 35 godina radim, druga penzija'
Umirovljenica Katja iako je prešla 90 godina i dalje uživa u prodaji sladoleda. Od zarade joj je bitniji razgovor i doživljaji koje dobije.
07:51 5 d 08.11.2026
Jakov (19) o studentskom radu: 'Super je što će se priznati kao staž, radio sam ljetos'
Jakov je tek upisao fakultet, ali već je svjestan da treba razmišljati o mirovini. U prvom semestru neće raditi studentski jer se treba 'uhodati'.
07:37 6 d 07.11.2026
Štefica (88): 'Selo volim više od ičega, ovi na položaju upropaštavaju seljaka'
Umirovljenica Štefica obožava živjeti na selu. Oduvijek ima svoju domaću hranu, a smatra da je zbog toga i doživjela 88 godina.
15:33 7 d 06.11.2026
Verica (83): 'Ne mogu za toplice otkinuti od mirovine, a i hrana je skupa'
Umirovljenica Verica išla je u prijevremenu mirovinu zbog stečaja poduzeća. Prima i dio obiteljske mirovine. Prisjetila se i svog djetinjstva na selu.
08:15 7 d 06.11.2026
Koliko je strašan transfer s faksa na posao: 'Diploma je ulaznica'
Čestitke, fakultet je gotov! Diploma se još nije ni 'ohladila', a već moraš mijenjati cijelu svoju rutinu. Dobrodošao u poslovni svijet!
16:22 11 h 13.11.2026
Kako preživjeti bez roditelja? Sve što trebaš znati o pranju rublja ako živiš solo
Vodič za sve koji su prvi put sami pred perilicom: Peremo li veš na 30 ili 60 stupnjeva i kada se stavlja omekšivač? Ovo su odgovori na sva pitanja.
16:16 11 h 13.11.2026
Split sprema produžetak Vukovarske do magistrale: Planiraju četiri traka i novi nadvožnjak
Nova dionica duga oko 1,5 kilometara trebala bi bolje povezati istočne dijelove grada, uz nogostupe i biciklističku stazu.
16:12 11 h 13.11.2026
U Egiptu je osmišljen stadion čiju je arhitekturu diktirala blizina zračne luke, nisu htjeli prepoloviti kapacitet pa su ga do pola ukopali.
16:09 11 h 13.11.2026