Kako povećati postojeću mirovinu? Na četiri načina do 700 kuna više!

Josip Mihaljević
6. svibnja 2020.
Novosti
A- A+

Kako do veće mirovine? To je jedno od glavnih pitanja za hrvatske umirovljenike koji u prosjeku primaju oko 2.500 kuna, a većina manje od toga iznosa. Donosimo stoga jedan “trik” pomoću kojeg se možete oprostiti od svoje stare i male mirovine, te ostvariti novu i povoljniju. Nova mirovina će vam omogućiti da koristite pogodnosti iz najnovijeg Zakona (dodatni staž za djecu, recimo) kao i da se riješite penalizacije  zbog prijevremenog umirovljenja ili je barem trajno smanjite.

umirovljenica

Foto: Unsplash

Kada uplivate u umirovljeničke vode i ostvarite skromnu hrvatsku mirovinu, shvatite da je to više manje – to. Jedini pomak na bolje su usklađivanja koja u najčešćem slučaju donose par desetaka kuna veću mirovinu. Vrijednost vaše mirovine je unatoč usklađivanjima ista, budući da će rasti cijene, kao i režije i drugi troškovi života.

Trenutačno u Hrvatskoj imamo najveći broj umirovljenika koji su se umirovili do 2019. godine i kojima bi sljedeći “trik” bitno popravio umirovljeničke prihode.

Što morate napraviti?

Radi se o famoznoj “jednoj godini dodatnog staža” koju možete ostvariti čak i ako ste već u mirovini prema slijedećem scenariju:

Umirovljenik će se uz primanje mirovine zaposliti na pola radnog vremena. Radit će tako najmanje dvije godine i sakupiti jednu godinu dodatnog staža. U tom trenutku, budući da je radio i uplaćivao doprinose dvije godine – ostvaruje pravo na novi izračun mirovine – nazovimo to “novom mirovinom”. To je kao da ponovno ostvaruje uvjete za mirovinu. Ova “stara” u kojoj se danas nalazite vam više neće biti bitna.

Alternativno, možete zaustaviti primanje mirovine i raditi jednu godinu, ali na puno radno vrijeme. Nebitno je kako ćete doći do jedne godine novog radnog staža, glavno je da to uspijete. Također, važno je da su vam doprinosi uplaćeni za cijelo trajanje te jedne godine staža.

Donosimo ČETIRI NAČINA kako će vam narasti mirovina ako uspijete u ostvarivanju dodatne godine staža.

1. Veći staž – veća mirovina

starija zena

Za 41 i pol godinu radnog staža dobila mirovinu od 2.507 kuna

Recimo da ste ostvarili 35 godina staža i da vam je određena starosna mirovina.

Kada i ako biste se zaposlili, radili biste i za to bi vrijeme uplaćivali doprinose. Kada bi takav umirovljenik radio dvije godine na pola radnog vremena, ne bi više bilo pravedno da mu se mirovina računa kao da ima 35 godina staža, budući da je uplatio doprinosa za 36 godina staža! Tako će se ovom umirovljeniku na račun rada odrediti nova mirovina u kojoj će doista pisati 36 godina radnog staža.

U najčešćem slučaju samo ovo će vam donijeti oko 70 kuna veću mirovinu. No tek smo na početku.

2. Iz prijevremene u starosnu

Možemo li prijeći iz prijevremene u starosnu mirovinu? Postoji način kako!

Recimo da je hipotetski umirovljenik sa 35 godina staža u prijevremenu mirovinu išao s točno 60 godina starosti u 2017. godini. Tri godine se mučio sa svojom malom mirovinom, pročitao je ovaj članak i odlučio skupiti jednu godinu dodatnog staža.

Budući da je naš umirovljenik u “staru” mirovinu otišao sa 60 godina starosti i 35 godina staža, to znači da je penaliziran prema važećem zakonu iz 2018. godine koji kaže da mu je mirovina umanjena za 0,34 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. Ukupno 20,4 posto manja mirovina!

Kada bi taj umirovljenik, od svoje 63. do svoje 65. skupio dodatnu godinu radnoga staža (radom na pola radnog vremena), gledalo bi se kao da ide u novu mirovinu po najnovijem zakonu. Budući da bi bio ukupno pet godina stariji, to bi značilo da sada ima 65 godina i da više ne mora ići u prijevremenu starosnu mirovinu nego može ići u starosnu mirovinu bez ikakve penalizacije!

Dakle, na rast od 70 kuna zbog dodatne godine staža, ovom umirovljeniku treba dati i 20,4 posto veću mirovinu jer se penalizacija ukida.

Napomena: Prijevremene starosne mirovine su se u 2018. godine razmjerno penalizirale ovisno o tomu koliko imate staža. Za one koji su s prvim uvjetima išli u mirovinu (35 godina radnog staža), penalizacija je bila najveća, spomenutih 0,34 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. Da je kojim slučajem u mirovinu išao sa 39 godina staža, mirovina bi mu bila penalizirana za 0,15 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. 

Danas nemamo takav model, a penalizacija prijevremenih mirovina se vrši linearno – svakome isto bez obzira na duljinu radnog staža – važno je samo koliko vam godina nedostaje do starosne mirovine. Za svaki mjesec ranijeg umirovljenja gubite 0,2 posto vrijednosti mirovine. 

3. Iz prijevremene u povoljniju prijevremenu

Prijevremena mirovina: Ovo su uvjeti po novom zakonu od 1. 1. 2020.!

Slično kao na gore opisani način, hipotetski umirovljenik ne mora ciljati da iz prijevremene ide u starosnu. Nije svaka prijevremena mirovina ista, može ciljati da ode u puno povoljniju, ali i dalje prijevremenu mirovinu. Penalizacija će mu u novoj mirovini svakako biti manja, prvenstveno jer se danas gleda koliko tko godina ima kada odlazi u mirovinu. Dakle, ako ste po nekom starom zakonu žestoko penalizirani zbog prijevremenog umirovljenja, danas to možete ispraviti.

Recimo da se hipotetski umirovljenik umirovio 2017. sa 61 godinom starosti i 37 godina staža. Tada je svejedno bio penaliziran za 0,30 posto mirovine po mjesecu ranijeg umirovljenja i zbog toga ima 14,4 posto manju mirovinu.

Međutim, da taj umirovljenik u sljedeće dvije godine skupi jednu godinu dodatnog staža, mogao bi otići u daleko povoljniju prijevremenu mirovinu. Novo pravilo o penalizaciji (koje je izboreno referendumom ”67 je previše”) kaže da se penalizacija prijevremenog umirovljenja računa s 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. Budući da bi naš umirovljenik nakon dvije godine rada imao 63 godine, novi zakon bi ga penalizirao samo za preostale dvije godine (za onoliko godina koliko mu fali do 65 godina starosti) i to po povoljnijoj stopi. U novu mirovinu išao bi s penalizacijom od 4,8 posto, što je oko deset posto bolji ishod nego u staroj, drastično penaliziranoj, mirovini.

4. Za svako rođeno dijete – šest mjeseci staža

Otkrivamo: Majkama koje su se ranije umirovile može se priznati staž za djecu, evo kako!

Ovo je jedna zgodna demografska mjera koja nažalost vrijedi samo za osobe koje su se umirovile nakon 1. siječnja 2019. godine. Međutim, s dodatnom godinom staža i vi možete u svoju drugu mirovinu nakon tog datuma i onda će ta mjera vrijediti i za vas, bez obzira na to što ste u mirovinu išli ranije!

U čemu je stvar? Žene su u samom startu diskriminirane u mirovinskom sustavu jer imaju rupe u radu zbog rađanja djece. Da, teče im staž dok su na porodiljnom dopustu, no uglavnom za vrijeme trajanje porodiljnog dopusta imaju manje doprinose što im utječe na mirovinu. Sve to znači da je u Zakon trebalo ugraditi neku demografsku mjeru da se ispravi nepravda prema majkama. Ova se mjera može koristiti i za posvojenu djecu, mogu je koristiti i muškarci, ako su oni većinski koristili rodiljski dopust.

Koliko bi vam to povećalo mirovinu? Dobra je stvar što zakon nije ograničio broj djece za koje možete aktivirati ovu mjeru. Tako da će netko s desetero djece dobiti punih pet godina staža, tj. oko 20,4 posto veću mirovinu. 

Najveći broj ljudi pak nema toliko puno djece, ali izračuni govore da je pola godine staža otprilike vrijedno kao i 2,04 posto mirovine, tako da bi za svako dijete dobili 2,04 posto veću mirovinu.

Napomena: Dodatni staž po rođenom djetetu se ne uzima kao uvjet za stjecanje prava na mirovinu, odnosno, prije svega je potrebno imati pravne uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu – za što smo sigurni da većina naših čitatelja već ima. 

Ukupno – možete ostvariti značajan rast mirovine

Prvi mjesec izolacije dvije trećine umirovljenika preživljava s manje od 2.500 kuna

Dakle, jedna godina dodatnog staža umirovljenicima bi mogla biti najvažnija godina staža koju će ikada ostvariti. Osim početnih 70-ak kuna veće mirovine koju ćete dobiti jer ste skupili dodatnu godinu staža, tu su i brojne druge mogućnosti. Ovisno o tomu koliko ste penalizirani, penalizacija može ići bitno dolje (jer su po važećem zakonu dosta blagi uvjeti penalizacije) ili je se možete u potpunosti riješiti. Radi se o velikim postotcima koji određuju vašu mirovinu i koji su doživotni.

Također, mnogi koji nisu imali priliku obogatili bi svoj staž i primanja na račun rođene ili posvojene djece. Ovisno o tomu koliko imate djece, mirovina vam može porasti za još nekoliko postotaka.

Sve u svemu, ako je netko penaliziran s poprilično velikih 20,4 posto, a ima šansu u potpunosti se riješiti penalizacije – radi se o rastu mirovine od 510 kuna! Ako tomu dodamo okvirnih 70 kuna čisto zbog većeg staža, već imamo 580 kuna rasta. Ako k tome još dodamo i staž za djecu, ukupan rast mirovine vam može biti pristojnih 600-700 kuna.

Naravno, osim najvažnije godine staža, to bi vam sigurno bila i najkrvavija godina staža. Istraživanja pokazuju da hrvatski umirovljenici ne odlaze u prijevremenu mirovinu kako bi uživali, nego da su toliko izraubani od posla i jednostavno više ne mogu.

Međutim, sve ovo je motivacija za one koji mogu da se svakako ako ništa – raspitaju što sve mogu dobiti.