Dugogodišnji osiguranici: Malo ih je, a mirovina im je tek nešto veća od minimuma

Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika pravo je koje omogućuje građanima da u mirovinu odu kada navrše 60 godina života i 41 godinu staža, što je pet godina ranije u odnosu na uvjet dobi za starosnu mirovinu muškaraca. Ovu mirovinu trenutačno u Hrvatskoj koristi gotovo 65.000 umirovljenika, što je ispod šest posto svih 1,13 milijuna umirovljenih prema općim propisima. Unatoč tomu što su radili više od 41 godinu, mirovina im u prosjeku iznosi 746 eura. 

Uvjete za starosnu mirovinu kao dugogodišnji osiguranik ima budući umirovljenik Darko. Ne želi otići samo u mirovinu, nego i nastaviti raditi i to u punom radnom vremenu. Ta opcija, međutim, nije moguća, o čemu smo pisali ovdje. 

Mirovine su im malo veće od minimuma 

Stavimo li na stranu isplate prema međunarodnim ugovorima, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika u Hrvatskoj ostvaruje 57.408 umirovljenika. Za više od 42 godine staža ostvarili su 782 eura mirovine, prema podacima HZMO-a u veljači ove godine. Tako ispada da im svaka godina staža vrijedi oko 18 eura, što je tek malo iznad najniže vrijednosti po godini staža u izračunu najniže mirovine, a koja iznosi 15,73 eura nakon siječanjskog usklađivanja. Mnogi od njih radili su dugo, ali za minimalne i ispodprosječne plaće, zbog čega su dobili najnižu mirovinu, dok su drugima prosjek ipak podigle plaće tijekom radnog vijeka, čime su se spasili od mirovinskog minimuma. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Korisnici mirovine za dugogodišnje osiguranike pretežno su muškarci, njih 71 posto ili 40.600 u odnosu na 16.808 žena. Zajedničko im je da su i jedni i drugi radili dulje od zakonskog minimuma za ovu vrstu mirovine od 41 godinu staža koji im prelazi 42 godine. Ipak, mirovine muškaraca nešto su veće zbog većih plaća pa im prosjek iznosi 796 eura, a ženama 48 eura manje. 

Ima i onih s 1.800 eura mirovine 

Ove mirovine zanimljivo je promotriti i po razredima primanja, pri čemu je najviše korisnika u dvije kategorije. Tako njih oko 18.000 prima mirovinu od 600 do 670 eura, a jednako toliko je i u idućem razredu od 670 do 800 eura, kako prikazuje statistika Zavoda za mirovinsko osiguranje. Iduće po brojnosti s oko 10.000 korisnika su mirovine od 800 do 930 eura, dok više od 5.000 ovih umirovljenika ostvaruje od 930 do 1.070 eura. 

Naravno, postoje i oni čije mirovine prelaze 1.500 eura, a takvih je oko 500 dugogodišnjih osiguranika s prosjekom primanja od 1.791 euro, iza čega stoje više od 43 godine staža i očito visoke plaće tijekom radnog vijeka. S druge strane, tu su i one jako male mirovine koje prima svega po jedan umirovljenik u tri kategorije primanja od 70 do 270 eura. Iako su radili skoro 43 godine, neki dugogodišnji osiguranici imaju samo 386 eura mirovine. 

Računa se samo efektivni staž 

U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju, što znači da se beneficirani radni staž ne uzima u obzir u uvjet za mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Isto tako, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu.

Pravo na starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka zaposlenja. Iznimka su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.