Invalidska mirovina i drugi stup: U nekim slučajevima nemate pravo na isplatu

Građani koji odlaze u invalidsku mirovinu pitaju se imaju li pravo i na isplatu iz drugog stupa. U nekim slučajevima je izbor mirovine i iz drugog stupa moguć, ali u nekima nije. Provjerili smo tko ostvaruje pravo te što se događa s našim ušteđenim sredstvima koja ne možemo koristiti. Početkom ove godine svega šest posto novih umirovljenika izabralo je i isplatu iz drugog stupa. Među njima je samo jedna invalidska mirovina, a koja iznosi 968 eura iz prvog stupa 61-godišnjem umirovljeniku s 38 godina staža, o čemu smo pisali ovdje. 

Kada se ušteđevina vraća u proračun? 

Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je da se osiguraniku mlađem od 55 godina života ili osiguranom kraće od deset godina u drugom stupu, a kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, invalidska mirovina određuje kao da je bio osiguran samo u prvom stupu. Središnji registar osiguranika (REGOS) u tom će slučaju prenijeti ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana fonda u državni proračun. Dakle, ovi umirovljenici gube ušteđena sredstva i dobivaju samo isplatu iz prvog stupa. Pravo se mijenja ako je osiguranik stariji od 55 godina i član je mirovinskog fonda duže od deset godina.

- Ako bi mjesečna svota invalidske mirovine koja bi mu pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, uvećana za iznos osnovne invalidske mirovine, iznosila više od mjesečne svote invalidske mirovine priznate kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, sredstva s računa člana mirovinskog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje on izabere, kako su za naš portal pojasnili iz Zavoda za mirovinsko osiguranje. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Tom se korisniku invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti u prvom stupu određuje kao osnovna mirovina, a uz nju se isplaćuje i mirovina iz drugog stupa. Međutim, ako osiguranik ne ostvari pravo na mirovinu sredstva ostaju i dalje na računu korisnika.

Sredstva ostaju na računu do ostvarenja uvjeta

Korisniku kojem je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti prema ZOMO-u, sredstva kapitaliziranih doprinosa ostaju na osobnom računu fonda, dok ne ostvari pravo na prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

- Taj korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ako ispunjava propisane uvjete starosne dobi i mirovinskog staža, može ostvariti pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ako ostvari najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi nastavka rada na drugom poslu prema preostaloj, odnosno smanjenoj radnoj sposobnosti ili naknadnog stupanja u osiguranje i/ili ostvari staž osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi i u tom slučaju može izvršiti izbor mirovine iz I. ili iz I. i II. stupa, pojasnili su na naš upit iz HZMO-a. 

Omogućen rad uz isplatu invalidske mirovine 

Invalidskih mirovina u Hrvatskoj je više od 81.400, a invalidskih mirovina koje su prebačene u starosnu ima više od 61.400 pa ih je tako zajedno oko 142.800. Invalidska mirovina prebacuje se u starosnu u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti zbog bolesti, a kada umirovljenik napuni dob za starosnu mirovinu, o čemu smo pisali ovdje. Najveći rast invalidske mirovine ostvarile su na isplati u veljači, kada su povećane za oko deset posto izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2026. godine, o čemu čitajte ovdje. Invalidska mirovina je u travnju iznosila 529 eura, dok su one prebačene u starosnu nešto većih 649 eura. 

Od siječnja ove godine omogućen je i rad uz istovremenu isplatu mirovine i korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, a koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.

Tko i kako ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu

Uvjet za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu je postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, uz uvjet staža. Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika dođe do smanjenja radne sposobnosti, a ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima. Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života kraći je uvjet staža (navršena jedna, odnosno dvije godine staža osiguranja). Potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku jedne godine nakon prestanka osiguranja.

Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je prouzročena bolešću prevodi se to pravo na starosnu mirovinu kada navrši dob propisanu za starosnu mirovinu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.