Drugi uzrok smrti u Hrvatskoj: Protiv 'tihog ubojice' bori se plesanjem

Svjetski dan hipertenzije, povišenog krvnog tlaka poznatog i pod nazivom 'tihi ubojica' obilježava se u nedjelju, 17. svibnja. Radi se o bolesti koja je drugi po redu uzrok smrti u Hrvatskoj, sudeći prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz 2024. godine kad je usmrtila 5.321 osobe. Prošle godine je u Hrvatskoj bilo više od 1,6 milijuna oboljelih, o čemu smo pisali ovdje. Ipak, može se spriječiti i stabilizirati uz pomoć niza preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) 'Dr. Andrija Štampar'.

Inače, Hrvatska je na vrhu ljestvice zemalja Europske unije (EU) s brojem smrtnih slučajeva uzrokovanih bolestima i stanjima koji su se mogli spriječiti, o čemu smo pisali ovdje.

Simptomi izostaju godinama

- Hipertenzija, povišen krvni tlak, ozbiljno je medicinsko stanje koje značajno povećava rizik od bolesti srca, mozga, bubrega i drugih organa, upozoravaju iz HZJZ-a i dodaju da se visoke vrijednost nerijetko otkriju tek nakon oštećenja organa.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Prepoznavanje ranih simptoma i redovite kontrole krvnog tlaka od velike su važnosti kako ne bi došlo do teških zdravstvenih problema. Iz HZJZ naglašavaju da simptomi mogu izostajati godinama, a počinju s bolom i pritiskom u glavi, crvenilom lica, umorom, smetenošću, mučninom i pretjeranim znojenjem. Uključuju i uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa i smetnje vida.

Veći rizik od hipertenzije imaju osobe koje nisu tjelesno aktivne, puše, piju alkohol, imaju previše kila ili su pretile. U opasnosti su i osobe koje se nezdravo hrane, a to uključuje preslanu, premasnu hranu i nedovoljno voća i povrća. Jedan od čimbenika rizika je i zagađenje zraka. Dobra vijest je da se, osim u slučaju utjecaja okoliša, radi o stvarima na koje se može utjecati.

Potrebno je više od dva i pol sata tjelovježbe

Preporuke WHO za prevenciju i sniženje povišenog krvnog tlaka su prehrana s više voća i povrća, manje sjedenja, više tjelesne aktivnosti, redoviti liječnički pregledi te uzimanje lijekova prema uputama. Kad je u pitanju tjelovježba, preporučuju se hodanje, trčanje, plivanje, plesanje i vježbe snage kao što su dizanje utega.

Osobe koje imaju problema s hipertenzijom ili su u riziku bi trebale posvetiti najmanje 150 minuta tjedno umjerenoj aerobnoj aktivnosti. To vrijeme mogu smanjiti i na 75 minuta, ali kad je u pitanju intenzivna aktivnost. Iz WHO preporučuju raditi vježbe snage dva ili više dana u tjednu. Prakticiranje svega navedenog zasigurno će rezultirati i smanjenjem tjelesne težine u slučaju pretilosti ili prevelike kilaže, što je još jedna od preporuka WHO.

- Izloženost stresu također je povezana s povišenim krvnim tlakom. Pokušajte smanjiti izloženost stresnim situacijama, ističu iz HZJZ-a te savjetuju bavljenje aktivnostima koje opuštaju i pomažu smanjiti stres kao i njihovo uključivanje u svakodnevicu.

Plesom protiv sjedilačkog načina života

Ples je jedna od anti-stres aktivnosti koju je najlakše uključiti u svakodnevicu, a kao saveznika u prevenciji hipertenzije ga preporučuje Zavod 'Dr. Andrija Štampar'. Ističu da je hipertenzija postala jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice zbog, među ostalim, sjedilačkog načina života. Naime, naše tijelo nije stvoreno za mirovanje već za pokret, tvrdi doktorica Ana Puljak, voditeljica Službe za javno zdravstvo NZJZ 'Dr. Andrija Štampar'. Pri tom se ples ističe kao najprirodniji, najučinkovitiji i najzabavniji oblik rekreacije.

- Ples nadilazi okvire obične tjelesne aktivnosti. On je spoj ritma, ekspresije, opuštanja i čistog užitka, ističe Puljak te napominje da ga to čini iznimno vrijednim alatom u očuvanju zdravlja, a posebno u prevenciji hipertenzije.

Doktorica naglašava da ples djeluje kao aerobna aktivnost, poboljšava cirkulaciju, povećava elastičnost krvnih žila i smanjuje periferni vaskularni otpor. Zato redovitim plesom srce postaje učinkovitije, a krvne žile otpornije na oštećenja.

Aktivnost prikladna za sve dobne skupine

- Kronični stres jedan je od ključnih uzroka hipertenzije, a u tom procesu važnu ulogu ima hormon kortizol čiju razinu ples smanjuje, napomenula je Puljak te dodala da plesanje istovremeno potiče lučenje serotonina i dopamina, takozvanih 'hormona sreće' koji smanjuju napetost i anksioznost, a posljedično opterećenje na krvne žile i srce.

Plesanje pomaže i kod regulacije tjelesne težine, u poboljšanju metaboličkog zdravlja te pri regulaciji disanja i živčanog sustava. Dovodi do pozitivnih promjena koje drastično smanjuju rizik od razvoja ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti kao i stabilizaciji krvnog tlaka, navodi doktorica Puljak.

- Ples je prikladan za sve dobne skupine, aktivnost za sve generacije. Može biti lagan ili intenzivan, ovisno o željama i mogućnostima, objasnila je doktorica i naglasila da koraci ne moraju biti savršeni, ali dovode i do boljeg tlaka i do boljeg zdravlja.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.