Imaš preko 100.000 eura mirovinske štednje? Ovoliko ćeš dobiti iz drugog stupa

Provjerili smo koliko bi iznosila mirovina iz drugog stupa osobe s natprosječnom plaćom koja je od početka rada obveznih mirovinskih fondova (OMF) 2002. godine kontinuirano uplaćivala doprinose. Koristili smo konkretni primjer korisnika koji je član kategorije B, a na svom mirovinskom računu je u siječnju imao svotu od 118.873 eura, prema podacima Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Ako bi se sad odlučio na odlazak u starosnu mirovinu, uz isplatu iz prvog stupa, iz drugog stupa bi mjesečno dobivao od skoro 340 eura do preko 630 eura, prema našem oglednom izračunu preko kalkulatora Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva (HRMOD), o kojem smo pisali ovdje.

Trostruko veća štednja od prosjeka

Ako bi se korisnik kojeg smo uzeli za primjer odlučio na kombiniranu mirovinu, uz isplatu iz prvog stupa primao bi i onu iz drugog stupa. Mirovina iz prvog stupa je za nove umirovljenike koji su se odlučili na kombiniranu mirovinu u veljači u prosjeku iznosila 758 eura, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), o čemu smo pisali ovdje. Za ovog korisnika, taj iznos bio bi sigurno veći pošto ima natprosječna primanja s radnim stažem od najmanje 24 godine, koliko ulaže u drugi stup.

Izračunali smo i da iznos na njegovom mirovinskom računu nadmašuje prosječni iznos na računu primatelja kombinirane mirovine iz 2025. godine. Naime, više od 95 posto njih odlučilo se za jednokratnu isplatu u prosječnom iznosu od 7.426,63 eura, o čemu smo pisali ovdje. U 98,74 posto slučajeva radilo o iznosu od 20 posto ukupne mirovinske štednje. Na temelju toga, izračunali smo da bi ogledni iznos mirovinske štednje na njihovom računu bio 37.133,15 eura, o čemu smo pisali ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Prema našem izračunu, njegova štednja je trostruko veća od prosječnog iznosa na računu prošlogodišnjih korisnika mirovine iz oba stupa. Stoga je za očekivati da će i njegova mirovina za otprilike tri puta nadmašiti onu umirovljenika s prosječnom mirovinom iz drugog stupa.

Mirovina iz drugog stupa veća od 600 eura

Za potrebe oglednog izračuna, tretirali smo korisnika kao osobu koja je ostvarila pravo na starosnu mirovinu. Pri tom treba uzeti u obzir da je kontinuirano radio 24 godine tijekom kojih je uplaćivao doprinose u drugi stup, kako je za naš portal naveo UMFO. U kalkulator smo unijeli informaciju da se radi o osobi od 65 godina, što je krajnje vrijeme za odlazak u starosnu mirovinu propisano zakonom, a vrijedi za muškarce.

Kad je u pitanju mirovina bez usklađivanja, bez isplate imenovanim nasljednicima u slučaju kad na računu ima sredstava i nakon smrti, kalkulator je izračunao da bi iznosila 630,27 eura mjesečno. U slučaju isplate ostatka mirovine nasljednicima, ona bi iznosila 567,52 eura. Indeksirane mirovine, koje se dvaput godišnje usklađuju s inflacijom su, očekivano, nešto manje. Naime, neindeksirane mirovine, koje se ne mijenjaju, su od početka veće za 25 do 40 posto, o čemu smo pisali ovdje.

Inače, umirovljenici mogu i jednom godišnje tražiti promjenu oblika i načina usklađivanja mirovine iz II. stupa, o čemu smo pisali ovdje. Pri tom se trebaju obratiti mirovinskom osiguravajučćem društvu (MOD) sa zahtjevom i dobit će informativni izračun svih oblika i načina usklađivanja mirovine. U slučaju da Zagrepčanin kojeg koristimo kao primjer odabere mirovinu koja se usklađuje s inflacijom, a neće biti isplaćena nasljednicima u slučaju preostalih sredstava nakon smrti, predviđen je iznos od 484,79 eura mjesečno. Ako ostatak svoje mirovine s usklađivanjem odluči prepustiti nasljednicima nakon smrti, dobivao bi 428,25 eura.

Jednokratna isplata pokriva višegodišnje troškove

Ako se ovaj korisnik s natprosječnom plaćom odluči na jednokratnu isplatu dijela mirovine pri odlasku u mirovinu, onda bi odmah s računa mogao podići do 23.774,60 eura. To je ukupno 20 posto njegove štednje, što je ujedno i najveći i najčešći postotak za koji se odlučuje većina primatelja kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa.

Radi se o iznosu kojim se može pokriti čak 32 prosječne sveukupne mirovine isplaćene u travnju u iznosu od 724,98 eura, o čemu smo pisali ovdje. Teoretski, korisnik bi samo tom jednokratnom isplatom mogao živjeti kao prosječni umirovljenik dulje od dvije godine. Također, radi se o svoti koja je preko 15 puta veća od prosječne neto plaće za veljaču u iznosu od 1.527 eura. Dakle, korisnik u pitanju bi samo jednokratnom isplatom iz mirovinske štednje mogao živjeti kao prosječni zaposleni građanin Hrvatske dulje od godinu dana.

U usporedbi s prosječnom jednokratnom isplatom iz 2025. godine, koja je iznosila 7.426,63 eura, ovaj iznos je veći za čak 16.347,97 eura. Treba napomenuti da pravo na jednokratnu isplatu iz drugog stupa nemaju svi umirovljenici već samo oni čija mirovina je veća od najniže. Ona služi kao svojevrstan poticaj za odabir mirovine iz oba stupa i za nju se odlučuju korisnici koji su u pravilu imali plaće veće od prosjeka.

Preko 130 eura manja mirovina zbog jednokratne isplate

Umirovljenici koji se odluče za jednokratnu isplatu, imat će niže mjesečne isplate mirovine zbog umanjenog iznosa. Na primjer, u slučaju jednokratne isplate od 20 posto, kalkulator pokazuje da bi mirovina ovog korisnika bez usklađivanja iznosila 498,88 eura ako odluči nakon smrti ostatak ne isplatiti nasljednicima. U usporedbi s mirovinom bez jednokratne isplate, radi se o razlici od preko 130 eura. To je značajna svota kad se uzme u obzir da primatelji kombinirane mirovine u pravilu mjesečno dobiju 100 eura isplate iz drugog stupa.

Kad je u pitanju mirovina s isplatom ostatka nasljednicima u slučaju smrti, ona bez usklađivanja bi iznosila 447,74 eura. Za usporedbu, ako korisnik ne bi iskoristio mogućnost jednokratne isplate, razlika je skoro 120 eura. S usklađivanjem, mirovina bi bila 383,72 eura mjesečno ako bi korisnik odlučio ostatak mirovine ne ostaviti nasljednicima nakon smrti. To je preko 100 eura manje u odnosu na primanja koja bi dobivao da se ne odluči za jednokratnu isplatu.

Ako bi korisnik odlučio sredstva na mirovinskom računu ostaviti nasljednicima nakon smrti, njegova mirovina bi iznosila 337,74 eura. To je otprilike za 90 eura manje nego u kad bi se odrekao jednokratne isplate.

Štednja je mogla biti i veća

Visoke svote mirovinskih primanja koji bi mogli ići ovom korisniku mogle su biti još veće. Naime, radi o osobi koja je štednju ulagala u kategoriju B, s umjerenom strategijom ulaganja. Ukupan iznos uplata iz doprinosa je bio 65.780 eura te se s vremenom, kroz prinose, umnožio na 118.873 eura.

Da je osoba ulagala u kategoriju A, s rizičnijom strategijom ulaganja, štednja bi vjerojatno bila još viša zato što su u njoj prinosi uobičajeno viši. Ipak, s obzirom na to da se radi o korisniku koji je član OMF-ova od samih početaka, punih 12 godina, do 2014. godine nije imao mogućnost odabira kategorije. Dotad su sva ulaganja imala istu strategiju, a koja je najviše sličila onoj za kategoriju B.

Treba napomenuti i da se radi o korisniku čije podatke o uplatama imamo za posljednje 24 godine, što je samo dio njegovog radnog vijeka. Nemamo podatke o njegovom radnom stažu i ulaganjima u prvi stup do 2002. godine, kad su OMF-ovi počeli s radom. Pod pretpostavkom da u prvi stup uplaćuje otkad radi, iznos njegove ukupne mirovine ovisi o ukupnom trajanju njegovog staža i svim doprinosima.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.