Otkrivamo: Majkama koje su se ranije umirovile može se priznati staž za djecu, evo kako!

Josip Mihaljević
9. lipnja 2019.
Novosti
A- A+

Netom prije nego što je paket mirovinske reforme bio izglasan na sjednici Vlade, u njega je ubačena demografska mjera koja je majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete omogućila šest mjeseci dodatnog staža. Ali ne svakoj majci, nego samo onima koje su se umirovile nakon 1. siječnja 2019. godine. Međutim, pronašli smo način kako to pravo mogu ostvariti i majke koje su se umirovile ranije, što nam je potvrdio HZMO, iako je put do toga pomalo trnovit.

Foto: Pixabay

Netom prije drugog čitanja cjelovite mirovinske reforme, vladajući su u paket dodali jednu pozitivnu demografsku mjeru. Majke koje su rodile prije 25, 30 godina, kada budu išle u mirovinu, za svako rođeno i posvojeno dijete dobit će dodatnih šest mjeseci radnog staža.

Crta je negdje morala biti podvučena, ta je mjera stupila na snagu i vrijedi samo za one umirovljenice i umirovljenike koji su se umirovili nakon 1. siječnja 2019. godine.

Ta vijest izazvala je puno negativnih reakcija već umirovljenih gospođa diljem Hrvatske jer je demografska mjera usmjerena samo na najnovije umirovljenike. “Zar mi nismo majke, zar smo maćehe?!”, pitale su se.

Demografska mjera za majke

melita čičak

Pomoćnica ministra: I majke koje su rodile prije 25, 30 godina dobit će dodatni staž od šest mjeseci

Treba jasno na početku reći da mirovinski sustav diskriminira majke u odnosu na žene bez djece. Iako im radni staž ide dok su na porodiljnom dopustu, u većini slučajeva su im u tom periodu doprinosi niži, jer je u pravilu rodiljna naknada (3.399 kuna) manja od plaće koju bi primale na svom radnom mjestu.

Stoga je demografska mjera o dodatnih šest mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete korak u pravom smjeru.

Ona je primjenjiva i na muškarce, ako su oni većinski koristili rodiljski dopust.

“I mi koje smo rodile prije 25, 30 godina, kada ćemo ići u mirovinu, dobit ćemo prilikom izračuna dodatni staž od šest mjeseci”, kazala je  tada pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak.

Svi umirovljeni do 31. prosinca 2018. su zakinuti za tu mjeru. Ili?

Majke su za popravljanje demografske slike u Hrvatskoj 'nagrađene' manjim mirovinama

Osim te demografske mjere, mirovinska reforma je proširila krug umirovljenika koji se uz neometano primanje mirovine mogu vratiti u svijet rada.

Umirovljenici u radnom odnosu, logično, uplaćuju doprinose u mirovinski sustav dok rade. Većina ih radi na pola radnog vremena, što znači da za dvije godine takvog rada efektivno odrade jednu punu godinu radnog staža. Nakon toga, jer im je staž bogatiji za jednu cijelu godinu, imaju pravo na novi izračun mirovine.

I sada dolazimo do zanimljivog dijela.

Osim novog izračuna mirovine, svim umirovljenicama majkama će se prilikom novog izračuna mirovine priznati i dodatni staž od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, ako su koristile pretežni dio rodiljnog dopusta. Ako je pretežni dio rodiljnog dopusta koristio otac, i on se može vratiti na radno mjesto, a nakon novog izračuna mirovine – i on će postati bogatiji za šest mjeseci radnog staža po djetetu.

Tako su nam potvrdili iz HZMO-a:

“Nakon ispunjenih uvjeta od jedne godine navršenog mirovinskog staža za izračun mirovine istome se dodaje i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. ako je pretežni dio rodiljnog dopusta koristio otac djeteta, tada dodani staž može steći otac djeteta”, otkrili su nam.

Možete se riješiti i penalizacije prijevremene mirovine!

'Umjesto penalizacije ranijeg odlaska u mirovinu, bolje efekte dalo bi nagrađivanje duljeg rada'

Dvije godine rada u mirovini, čak i na pola radnog vremena, nije malo. Međutim, umirovljenike bi definitivno zainteresirala ta mogućnost kada bi, osim dodanog staža za djecu, izgubili i penalizaciju prijevremene mirovine.

To je također moguće pod istim uvjetima, dakle nakon što skupite dodatnu godinu radnog staža i ostvarite uvjete za novi izračun, možete se prebaciti iz prijevremene starosne u starosnu mirovinu i tada vaša mirovina više neće biti penalizirana. I za taj dio morate imati uvjete, koje je najbolje provjeriti u najbližem uredu HZMO-a.

Iz HZMO-a su nam to objasnili ovako:

“U novom preračunu bi dobili i novi iznos mirovine, ali to vam može vrijediti i kod prijevremene i kod starosne mirovine. Ako netko ode u prijevremenu mirovinu, i onda se on recimo vrati raditi i radi koliko je potrebno da se pristupi preračunu – on će sad, ako ima uvjet, dobiti starosnu mirovinu i mirovina mu se više neće umanjivati zbog ranijeg umirovljenja”, kazali su nam iz HZMO-a.

Naravno, ako za to u datom trenutku “novog” umirovljenja bude imao uvjete za starosnu mirovinu.

Hipotetski, za ženu s troje djece to bi moglo značiti par stotina kuna veću mirovinu. Slučajevi su duboko individualni, ai to bi izgledalo otprilike ovako:

  • 1 godina dodatnog staža zbog rada u mirovini
  • 1,5 godina dodatnog staža zbog troje djece
  • gubitak penalizacije čitave mirovine, pretpostavljamo da to vrijedi samo za umirovljenike koji su jednu godinu ranije otišli u mirovinu što znači da im je mirovina umanjena za oko 3,6 posto

Ministarstvo loše komunicira svoje mjere

[KOMENTAR] Gdje je ministar Marko Pavić?

U čitavom procesu donošenja mirovinske reforme Ministarstvo je imalo probleme s komunikacijom. Od najave kostura mirovinske reforme kada se mislilo da ukidaju II. stup, preko reklama o Ani i Mariji do najnovijih zbunjujućih antireferendumskih reklama u kojima se prijeti ogromnim dugovima za našu djecu i unuke. Unatoč skupoj propagandi, sindikati su skupili 700.000 potpisa.

U tom kontekstu pomalo je bizarno da ministar Pavić, kojem je u interesu da mu reforma prođe što uspješnije, nikada umirovljenicima nije objasnio da je ovakav manevar moguć. To čak ne bi bilo ni teško. Onima koji su zakinuti za demografsku mjeru poručite – “Možete i vi, samo odradite dvije godine”. Umjesto toga dobili su poruku kako im je žao i da je crta negdje morala biti povučena.

Umirovljenici bi s ovim informacijama s većom motivacijom mogli vratiti na radna mjesta, a za dvije godine posla na pola radnog vremena bi mogli izaći s rezultatom kao da su radili dvije i pol godine na puno radno vrijeme. Time bi na dobitku bilo i tržište rada kojem fali radnika, mirovinski sustav jer bi u njemu bilo više uplata, a nakon čitavog procesa i umirovljenici s nekoliko stotina kuna veće mirovine.