Milivoj Špika za portal Mirovina: 'Nije realno očekivati prosječnu mirovinu od 1.100 eura'

Niske mirovine narušavaju kvalitetu života većine umirovljenika u Hrvatskoj. Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika za Mirovina.hr rekao je kako bi se taj problem mogao 'riješiti', a istaknuo je i s čime se još bori umirovljenička populacija i na što treba obratiti pažnju. Prvi korak za rast mirovina, ističe Špika, izmjena je formule za izračun mirovine. BUZ-ov čelnik nedavno je prozvao sindikate da se ne bore dovoljno protiv minimalne plaće koja vodi do malih mirovina, o čemu čitajte ovdje. 

Koji su po vama najveći problemi umirovljenika?

Najveći problem je naravno niska mirovina po općim propisima s obzirom na radni staž i uplate za mirovinski doprinos. Uz navedeno, nužno je ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina života ili kao alternativu ukinuti penalizaciju onoliko godina nakon 65. koliko je godina ranije od 65. nastupilo umirovljenje.

Povećati nasljedni dio mirovine preminulog partnera do najmanje 1,5 prosječne plaće umjesto trenutačnih 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM). Potrebno je također svim majkama priznati staž po djetetu, kao i priznati u radni staž godine redovitog studiranja.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Uskrsnica i božićnica mora biti zakonom uređena i omogućena svim umirovljenicima isključivo iz državnog proračuna, kao i puna 13. mirovina. Hrvatska mora žurno izraditi socijalnu kartu kako bi se isključivo onima s nedostatnim mirovinama za život omogućilo pravo na financijsku pomoć što se može uraditi jedino jasna pravila koji podrazumijeva imovinski i prihodovni cenzus tražitelja financijske pomoći. Podsjetimo, Ministarstvo rada uvodi socijalne kartice, o čemu čitajte ovdje. 

Nužno je uz nove smještajne kapacitete poraditi i na sustavu 'Dnevnih boravaka' za umirovljenike, kao i jačanje mreže usluga starijim domaćinstvima kroz postojeće programe u nizu sredina. Tu je naravno i besplatno korištenje javnog gradskog prijevoza, kao i cijeli niz mjera koje su u domeni jedinica lokalne samouprave.

Što kažete na razliku prosječne mirovine i plaće i što mislite o održanom prosvjedu u subotu, mislite li da je realno da mirovina bude 1.100 eura?

Ne, nažalost u ovom trenutku nije realno očekivati prosječnu mirovinu od 1.100 eura, još manje prosječnu plaću od 2.200 eura, ali to ne znači da se navedenim željama ne treba težiti. Kada realno pogledate strukturu plaća onda vam je jasno da neto 2.200 eura znači ukupni trošak za poslodavca od skoro 4.000 eura, što kada podijelite na broj radnih dana, potom i na radne sate dovodi do zaključka kako se radi o populističkim zahtjevima, k tome su plasirani u potpuno pogrešno vrijeme i isto tako na potpuno pogrešnom mjestu. 

Nije mi jasno zašto sindikati uporno zagovaraju povećanje minimalne plaće koja je glavni uzrok prijave zaposlenika neovisno o kvalifikacijama i iskustvu na upravo tu minimalnu plaću, a potom se masovno dio plaće radnicima isplaćuje 'ispod stola' čime se čini velika šteta samim radnicima jer izostaje uplata punih poreza i doprinosa što u budućnosti znači i malu mirovinu, a država u isto vrijeme ostaje bez dijela prihoda proračuna. Sindikati su zahvalili na dolasku na prosvjed i najavili daljnje korake za mirovine i plaće, o čemu čitajte ovdje.

Ne postoji logično objašnjenje zašto se radnički sindikati ne zalažu da se umjesto minimalne plaće uvede institut minimalne cijene sata rada po djelatnostima i zanimanjima čime bi se u velikoj mjeri onemogućilo manipuliranje s isplatama dijela plaća ispod stola. Forsiranjem minimalne plaće sindikati zapravo štite interese poslodavaca, a time kroz navedene mogućnosti manipuliranja s plaćama ujedno rade i u korist sive ekonomije.

Koji bi trebali biti prvi 'koraci' za rast mirovina?

Prvi je korak ispraviti loše odredbe ZOMO je stupio na snagu 1. siječnja 1999. godine počevši s izmjenom formule za izračun mirovine, a nakon toga i promjenom katastrofalne formule za usklađenje mirovina što je samo tijekom posljednjih desetak godina dovelo do toga da je u isto vrijeme prosječna plaća rasla od 20 do 25 posto više od mirovina koje su se usklađivale s rastom plaća odnosno cijena, ali ne sa faktorom 100 posto jer je u početku bile bez usklađivanja, potom 50:50 pa 70:30, da bi sada bila 85:15.

Navedeno je uzrok radi kojeg je trenutačni AVM 14,84 odnosno 15,73 eura, a trebao je realno biti iznad 20 eura, odnosno u rasponu od 20 do 25 eura što bi značajno povećale mirovine po općim propisima, samim time i mnoge izašle iznad linije siromaštva. Jasno je da treba vratiti model izračuna mirovina baziranih na deset najboljih godina uz usklađivanje sa 100 rastom plaća ili cijena.

Uz navedeno nužno je ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina života ili kao alternativu ukinuti penalizaciju onoliko godina nakon 65. koliko je godina ranije od 65. nastupilo umirovljenje. Potrebno je također svim majkama priznati staž po djetetu, kao i priznati u radni staž godine redovitog studiranja. Uskrsnica i božićnica mora biti zakonom uređena i omogućena svim umirovljenicima isključivo iz državnog proračuna, kao i puna 13. mirovina.

Navedenim prijedlozima je namjera postići visinu prosječne mirovine koja bi zajedno s navedenim dodacima narasla iznad 60 posto prosječne plaće. To bi danas značilo prosječnu mirovinu od otprilike 900 eura. Udio mirovine u plaći porastao je, a stopa je najveća od 2014. godine, što je rezultat isplate usklađivanja i ukidanja penalizacije, o čemu čitajte u ovom tekstu. 

Kako spriječiti siromaštvo među umirovljenicima?

Jasno je da su mnogi današnji umirovljenici bili umirovljeni mimo svoje volje, mnogi i u nekim godinama života kada im je bilo izuzetno teško ili pak nemoguće pronaći novi posao, tako da su mnogi koristili doslovno svaku pruženu mogućnost za umirovljenje, naravno često i ono prijevremeno. Uz ratne godine i gašenje djelatnosti mnogih poduzeća, brojne otkaze po raznim obrazloženjima, danas je prosječni radni vijek naših umirovljenika relativno mali, iznosi 32 godine staža. Samim time, mnogi imaju i mizerne mirovine, posebno ako su radili za minimalnu plaću.

Gotovo 300.000 prima najnižu mirovinu koja je u prosjeku 440 eura što je naravno ispod linije siromaštva, a nisu u puno boljoj poziciji ni svi oni kojima je mirovina niža od 650 do 700 eura, a takvih je gotovo dvije trećine s 'radničkim' mirovinama, onima po općim propisima. Nedostatne mirovine za pokriće najosnovnijih životnih potreba se trebaju rješavati kroz socijalni program, ali ni u kom slučaju tako da jedini kriterij bude visina mirovine. Inače, skoro 40 posto osoba starijih od 65 godina je u riziku od siromaštva. Rizik se penje do 65 posto za samce, a čak 80 posto mirovina je ispod praga, o čemu smo pisali ovdje. 

Surađuje li BUZ s kojom strankom i udrugom umirovljenika?

Nema umirovljeničke udruge i stranke s kojom nismo surađivali ili nudili suradnju od osnivanja BUZ-a 2010. godine. Ono što je razočaravajuće i poražavajuće je nevjerojatna neiskrenost gotovo svih s kojima smo surađivali. Dovoljno je kazati da BUZ nikada, ali doslovno nikada nije prekršio ni jedan dogovor ili potpisani sporazum, dočim su prema nama doslovno svi, u trenutku kada im je to odgovaralo, zaboravljali na dogovoreno ili potpisano.

U svakoj smo suradnji kao stranka BUZ ili ja kao pojedinac, davali svoj maksimum, uglavnom radi relativno dobrog poznavanja problematike, i u velikoj mjeri nosili cijeli programski teret suradnje kroz osmišljavanje ili prezentaciju prijedloga ili rješenja, no partneri su uglavnom gledali isključivo svoj interes. Nije nam čak toliko ne smetala pasivnost partnera jer smo smatrali da i minimalni doprinos zaslužuje poštovanje, no nakon godina pokušaja da se suradnja podigne na neku veću razinu uz dulje razdoblje smo zaključili da je to naprosto nemoguća misija.

Nakon parlamentarnih izbora 2024. godine kada je SU flagrantno kršio sve dogovore i sporazume, a prije njih i Hrvastska stranka umirovljenika (HSU), odlučili smo kako BUZ definitivno više ni s kime od umirovljeničkih stranaka neće raditi nikakve sporazume. Odlučili smo se posvetiti afirmaciji naših prijedloga i rješenja, a umirovljenicima odnosno biračkom tijelu prepustiti da sami donesu odluku kome će dati svoje povjerenje.

Prijedlog odnosno set prijedloga i mjera s ciljem dostizanja prosječne mirovne od 60 posto prosječne plaće, s kojim neki, pa i spomenuta Stranka umirovljenika (SU), mašu javno kao svojim, je izvorno 'vlasništvo' BUZ-a. Tako smo 2015. godine ušli u Domoljubnu koaliciju s namjerom da se obračunamo s već tada uočenim rastućim siromaštvom umirovljenika. Kako se spomenuti saziv Hrvatskog sabora raspustio već 2016. godine, a s novim predsjednikom HDZ-a nismo našli zajednički jezik došlo je do razlaza koji još traje, a očito je da će trajati i dalje. 

Naravno da nećemo odbiti suradnju ili razgovor ni s kime, ili uskratiti podršku dobrom prijedlogu u interesu umirovljenika, no kako sam naveo, izgubili smo vjeru u sporazume kojih se drži samo jedna stana, odnosno BUZ.

Zašto nema jedinstva među strankama i kako to da ste se nakon početne suradnje razišli s Višnjom Stanišić koja je na čelu SUH-a? 

Moje mišljenje je da u prvom redu osobni interes, potom ego čini najveću prepreku za suradnju, bilo sa strankama ili udrugama. Kolegica višnja Stanišić je nakon izbora na čelnu funkciju SUH-a pokazala interes za suradnju što je davalo nadu da bi novo lice na umirovljeničkoj sceni moglo biti vezivni faktor na umirovljeničkoj sceni. Nažalost, kako je vrijeme odmicalo, a razgovor o mnogim temama i pitanjima se širio, postajalo je sve teže naći zajednički jezik.

Znakovit je bio i njen pokušaj da sjedne za stol zajedno da umirovljeničkim udrugama i strankama, da bi nakon održanog sastanka i jedne razmirice, praktično nakon što smo već dogovorili sve radi čega smo se i našli, ona odlučila prekinuti daljnju suradnju uz konstataciju kako je suradnja nemoguća, kao i da bi svi čelnici umirovljeničkih stanaka radi osobne netrpeljivosti trebali odstupiti. 

Zagovaranje kolegice Stanišić da se mirovne usklađuju s istim iznosom svima usprkos argumentima kojima sam joj pokušao objasniti da tako nešto teško narušava temelje mirovinskog sustava, i da je naprosto tako nešto za BUZ neprihvatljivo, je nije naveo na promjenu stava, baš kao i na njeno mišljenje po kojem bi se mirovine usklađivale s različitim postocima, ili pak da se ukine porez na mirovine s ili bez nekog cenzusa, ali bez ikakvih kompenzacijskih mjera za mirovine do 600 eura, koje od toga neće imati nikakvu korist, kao ni one od 600 do 800 eura koje ukidanjem poreza profitiraju desetak eura.

Ne bi li cilj, a to su veće mirovine, trebale ujediniti sve umirovljeničke stranke?

Već u samoj najavi prosvjeda 18. travnja sam ponudio suradnju, no rezolutno sam odbijen jer nije planirano da sudjeluju političke stranke, što sam uvažio, ali joj ponudio da prije prosvjeda organizira okrugli stol na kojem bi se pozvale 'sve' umirovljeničke udruge i stranke i pokušalo dogovoriti s kojim bi zahtjevima prema Vladi ona u ime nastupila, no i to je glatko odbijeno uz obrazloženje kako 'ona zna što treba govoriti', da ni ja to ne bi učinio ništa bolje. 

Kako je sve to ispalo 18. travnja ne treba posebno objašnjavati, no činjenica je da bez 100 autobusa sa kojim su došli prosvjednici iz cijele Hrvatske na Trgu bana Josipa Jelačića ne bi bilo ni 1.000 prosvjednika. Bio sam na prosvjedu, no jako mi je žao što isti nije bio pretijesan za sve. Nadam se da će sljedeći puta, ako prosvjed budu organizirali isti, biti više raspoloženi za suradnju, posebno jer je to interes svih nas, i radnika i umirovljenika. Podsjećam da 1. listopada 2024. SSSH kao ni SUH nisu dali podršku niti željeli sudjelovati na prosvjedu umirovljenika kojeg je organizirao BUZ. Evo što nam je nakon prosvjeda o svemu ovdje rekla čelnica SUH-a. 

Ipak, uz sve nesporazume, neslaganja, ponekad možda i riječ previše, BUZ je uvijek i sa svima spreman na suradnju koja je u interesu umirovljenika. Svjesni smo koliku snagu umirovljenici imaju, no isto tako i za koliko malo se mnogi 'lideri' daju kupiti. Stoga ponavljam, podržavamo sve što je u interesu umirovljenika, no više se nećemo dovoditi u situaciju da nas netko koristi za osobni ili bilo čiji interes.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.