Razgovarali smo s čelnicom SUH-a nakon prosvjeda: 'Izgleda da umirovljenici žive dobro'

Oko 70.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, prema procjenama sindikata, okupilo se na prosvjedu za veće mirovine i plaće u subotu u Zagrebu. Prosvjed su organizirale tri sindikalne središnjice (SSSH, NHS i MHS) i Sindikat umirovljenika Hrvatske, a sa zahtjevima za povećanjem minimalne plaće na 1.100 eura, prosječne na 2.200 eura te prosječne mirovine na 1.100 eura neto, o čemu više ovdje.

Poruke s prosvjeda brojne su, a među njima i da je Hrvatska po cijenama hrane šesta, a po plaćama tek na 19. mjestu u Europskoj uniji. Posebno teško žive umirovljenici s mirovinama koje uvelike zaostaju za plaćama i rastom troškova. O odazivu na prosvjed i zahtjevu za većim mirovinama razgovarali smo s predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnjom Stanišić. 

'Čekaju da netko drugi riješi probleme' 

- Ne bih komentirala brojke, ali slažem se skroz da je bilo premalo umirovljenika, ako vidimo koliko kukaju, posebno na društvenim mrežama. Čekaju da netko drugi riješi probleme i bori se za njih. Pritom posežu za izgovorima da im se ne sviđa tko je organizirao prosvjed, a to uopće nije važno. Važne su poruke i sve što je na prosvjedu rečeno je točno, od cijena hrane pa do visina mirovina. Najlakše je naći izgovor za nedolazak i umjesto toga ići šetati na Maksimir i Jarun. Izgleda da svi oni koji nisu došli žive dobro, rezolutna je predsjednica SUH-a. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Predsjednica SUH-a Višnja Stanišić | Foto: Mirovina.hr/Snimak zaslona

Stanišić smatra da je prilika propuštena, tim više ako se uzme u obzir samo koliko Zagreb ima umirovljenika. Sindikati su, pojašnjava, logičniji organizator prosvjeda nego političke stranke, dok je onih umirovljeničkih u Hrvatskoj nekoliko, ali su razjedinjene. Zahtjeve za većim mirovinama SUH će nastaviti tražiti kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, a resorno ministarstvo s novim ministrom na čelu još uvijek nije zakazalo sjednicu koja nije održana od lani. Pitali smo predsjednicu SUH-a smatra li da umirovljenici možda nisu došli u većem broju na prosvjed zato što ne vjeruju da je zahtjev za prosječnom mirovinom od 1.100 eura realan. Što SUH zahtjeva od Vlade u 2026. godini, pisali smo ovdje. 

Realan iznos mirovine bio bi 900 eura 

- Mi vjerujemo da bi 900 eura bio realan iznos, pogotovo za radničke mirovine ostvarene s dugogodišnjim radnim stažem. Ne volim govoriti uopće o prosjecima jer oni nisu realni. Na prosvjedu mi je prišla umirovljenica i pokazala izvod mirovine koja joj za 43 godine staža iznosi 700 i sitno eura, a još ima i ovrhu. Sigurno nije putovala na Havaje pa 'zaradila' ovrhu, priča nam Stanišić. 

Oni koji su dugo radili na dobro plaćenim poslovima, nastavlja, imaju bolje mirovine i mogu nastaviti raditi, dok radnici iz pogona s malih plaća idu u mirovinu i ne mogu dalje.  Problem vidi u mirovinama po posebnim propisima koje će se, poput onih saborskih, sada dodatno nagraditi ukidanjem poreza na mirovine. Oni su ujedno i najveći dobitnici svakog usklađivanja mirovina. 

- Kada bi se mirovine usklađivale u jednakom iznosu svima, a ne u postotku, tada bi se zaustavio jaz između običnih i povlaštenih mirovina. Međutim, čujemo od države da to ne bi bilo pravedno, jer kupovna moć slabi i onima s velikim mirovinama. Kruh je skuplji svima, ali pitanje je koliko si kruhova može od usklađivanja priuštiti onaj s najnižom mirovinom i onaj sa saborskom, pojašnjava SUH-ova čelnica Stanišić. 

Pravednije i češće usklađivanje za rast mirovina

Predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske pitali smo i koji bi bio najbrži i najučinkovitiji način da se povećaju mirovine. 

- Načina je više i sigurno da su umirovljenici zakinuti ukidanjem najpovoljnijih godina staža i izračunom mirovine, ali ono prvo što bi se moglo napraviti je povoljnije usklađivanje mirovina. U trenucima krize poput ove usklađivanje bi trebalo biti svaka dva mjeseca, a ne da umirovljenici čekaju novac koji su prije šest mjeseci već potrošili zbog učinaka inflacije. Dakle, povoljnija formula i češće usklađivanje bili bi neko prvo rješenje, kaže Stanišić. 

Rješenja ne vidi u socijalnim karticama za umirovljenike, nego u rastu radničkih mirovina. Posljednjih godina izmjenama zakona rastu pojedine vrste mirovina, poput obiteljskih i najnižih, ali cjelovitog rasta nema. 

- Dobro je da rastu obiteljske mirovine, ali tko pita kako je samohranim majkama koje na nju nisu ostvarile pravo? Statistički se rast mirovina prikazuje, ali kroz selektivna povećanja i dodatke, dok one radničke ostaju niske, zaključuje Višnja Stanišić. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.