Prijevremene mirovine u stagnaciji: Zaustavljen trend što ranijeg umirovljenja

Gotovo 512.000 umirovljenika uživa u klasičnoj starosnoj mirovini, dok je onih u prijevremenoj starosnoj više nego upola manje s 213.545 korisnika. Vlada već dulje vrijeme nastoji potaknuti što dulji ostanak u svijetu rada, a ako bismo sudili po relativnoj stagnaciji odlazaka u prijevremenu mirovinu posljednjih godina, mogli bismo govoriti i o trendu. 

Prijevremena mirovina kao 'nužno zlo'

Građani žive i rade sve dulje, a država im nudi i nastavak rada nakon 65. godine, kao i više opcija rada u mirovini. Za kasniji odlazak u starosnu mirovinu slijedi i nagrada u obliku bonifikacije, odnosno mirovine veće za 0,45 posto po svakom mjesecu duljeg rada u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. S druge strane, umirovljenici su kažnjeni penalizacijom za odlazak u prijevremenu mirovinu, odnosno umanjenjem od 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljena. Ne treba zaboraviti ni dobnu granicu za mirovinu žena koja se već godinama povećava pa tako danas radnice mogu samo godinu dana ranije u mirovinu nego muškarci, sa 64 godine u starosnu, a s 59 godina i 34 staža u onu prijevremenu. 

Godinama je Vlada komunicirala da su prijevremene mirovine jedna od boljki mirovinskog sustava, međutim tim se umirovljenicima nema što zamjeriti. Osim što imaju više godina staža od onih starosnih, u prijevremenu mirovinu najčešće su bili 'potjerani' raznim poslovnim i životnim okolnostima. Upravo je to vidljivo i iz godišnjih stopa rasta, odnosno pada prijevremenih mirovina od 1991. godine naovamo. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Skok za 55 posto ratne 1991. godine 

Premda se broj prijevremenih mirovina posljednjih nekoliko godina nalazi na svom vrhuncu, stopa rasta stagnira iznoseći manje od jedan posto godišnje, pokazuju statistički podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Tako je zadnje tri godine čak nešto i više odlazaka u starosnu nego u prijevremenu starosnu mirovinu, što ranijih godina nije bio slučaj. 

Uvjerljivo najveći skok prijevremenih mirovina dogodio se ratne 1991. godine kada je broj odlazaka u prijevremenu mirovinu skočio za nevjerojatnih 55 posto, a starosnih ni za pet posto. Razlozi su jasni pa je tako već 1992. godine zabilježen pad stope broja korisnika prijevremenih mirovina za 16 posto. Nastavljen je pad sve do 1998. kada se iznova počeo povećavati broj prijevremenih mirovina da bi 2000. stopa rasta premašila 15 posto. Rast je nastavljen u svim narednim godinama s nekoliko vrhunaca. Tako je stopa rasta prijevremenih mirovina 2010. godine iznosila visokih 27 posto, kada je brojka prvi put prešla 100.000 ovih korisnika. 

Rapidan rast broja prijevremenih mirovina do 2015.

Rapidan rast nastavljen je do 2015. godine kada se brojka popela na 170.000 korisnika, nakon čega je stopa rasta počela padati te se 2022. tek spustila ispod jedan posto. S druge strane, najveći skok starosnih mirovina dogodio se 1992. i to za gotovo 18 posto, iste godine kada je broj onih prijevremenih bio u padu 16 posto. Prvi neznatni pad dogodio se 2004. kada je broj prijevremenih rastao za 16 posto. Broj starosnih mirovina od tada do danas pretežno stagnira, s tendencijom blagog pada. 

Da prijevremene umirovljenike ne treba doživotno kažnjavati manjom mirovinom, shvatila je i Vlada ukinuvši penalizaciju za one sa 70 i više godina. Dakle, kažnjavanje trenutačno traje pet godina, nakon čega im se isplaćuje puna mirovina na temelju staža i plaća, bez penalizacije. Zbog toga se danas ne umanjuje više od polovice prijevremenih mirovina, a koje su za čak skoro 150 eura više u prosjeku od mirovine koje se i dalje penaliziraju. Više o iznosima mirovina koje je HZMO isplatio u svibnju pisali smo ovdje. Ukidanje doživotne penalizacije teoretski bi moglo potaknuti odlazak u prijevremenu mirovinu, a takav bi trend bio suprotan interesima što duljeg ostajanja u svijetu rada, no to tek treba vidjeti. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.