Prijevremene mirovine u stagnaciji: Zaustavljen trend što ranijeg umirovljenja

Gotovo 512.000 umirovljenika uživa u klasičnoj starosnoj mirovini, dok je onih u prijevremenoj starosnoj više nego upola manje s 213.545 korisnika. Vlada već dulje vrijeme nastoji potaknuti što dulji ostanak u svijetu rada, a ako bismo sudili po relativnoj stagnaciji odlazaka u prijevremenu mirovinu posljednjih godina, mogli bismo govoriti i o trendu. 

Prijevremena mirovina kao 'nužno zlo'

Građani žive i rade sve dulje, a država im nudi i nastavak rada nakon 65. godine, kao i više opcija rada u mirovini. Za kasniji odlazak u starosnu mirovinu slijedi i nagrada u obliku bonifikacije, odnosno mirovine veće za 0,45 posto po svakom mjesecu duljeg rada u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. S druge strane, umirovljenici su kažnjeni penalizacijom za odlazak u prijevremenu mirovinu, odnosno umanjenjem od 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljena. Ne treba zaboraviti ni dobnu granicu za mirovinu žena koja se već godinama povećava pa tako danas radnice mogu samo godinu dana ranije u mirovinu nego muškarci, sa 64 godine u starosnu, a s 59 godina i 34 staža u onu prijevremenu. 

Godinama je Vlada komunicirala da su prijevremene mirovine jedna od boljki mirovinskog sustava, međutim tim se umirovljenicima nema što zamjeriti. Osim što imaju više godina staža od onih starosnih, u prijevremenu mirovinu najčešće su bili 'potjerani' raznim poslovnim i životnim okolnostima. Upravo je to vidljivo i iz godišnjih stopa rasta, odnosno pada prijevremenih mirovina od 1991. godine naovamo. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu