Ne rade, a nisu na birou: Evo tko su nezaposleni građani koji ne traže posao

Hrvatska je krajem 2025. imala oko 1,70 milijuna zaposlenih, što je porast za oko 31.000, odnosno 1,8 posto u odnosu na kraj 2024. godine. Nezaposlenih je bilo oko 89.000, prema podacima Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku. Sve je više onih koji rade u starijoj životnoj dobi, a imaju 65 i više godina. Najveću stopu zaposlenosti od 75,1 posto ima Grad Zagreb, a najnižu stopu od 63,1 posto Panonska Hrvatska.

Gotovo 50.000 građana ne traži posao 

Radno sposobnih stanovnika je puno više od onih koji rade, čak 3,32 milijuna s 15 i više godina. Od toga 1,79 milijuna čini aktivno stanovništvo koje čini zbroj zaposlenih i nezaposlenih, a 1,53 milijuna neaktivno stanovništvo, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Među neaktivnim osobama, njih 1,11 milijuna (72,9 posto) ne radi zbog starosti, bolesti, školovanja i ostalih razloga. Tu je i čak 49.000 osoba (3,2 posto) koje ne žele raditi i ne traže posao te oko tisuću osoba koje traže posao, ali ga ne mogu prihvatiti u iduća dva tjedna. Preostalih 363.000 (23,8 posto) čine neaktivne osobe u dobi od 75 i više godina koje se prema metodologiji ne ispituje detaljnije o razlozima neaktivnosti. Među neaktivnim stanovnicima, 271.000 njih je u dobi između 50 i 64 godine, a 854.000 stariji su od 65 godina, pokazuju posljednji podaci DZS-a s kraja 2025. godine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Na burzi rada, prema službenim podacima HZZ-a krajem 2025. godine, u evidenciji je bilo 82.625 nezaposlenih. Svaki treći nezaposleni građanin Hrvatske stariji je od 50 godina. Oko deset posto svih nezaposlenih stariji su od 60 godina, a mnogi će od njih mirovinu dočekati upravo na burzi rada. Podaci Zavoda za zapošljavanje otkrivaju dobnu strukturu osoba koje traže posao, ali i u kojim je županijama najteže doći do zaposlenja, o čemu smo pisali ovdje.

Stariji koji kao nezaposleni čekaju uvjete za mirovinu

Među građanima koji ne rade, ali ni ne traže posao su i brojne starije osobe pred mirovinu. Riječ je o ljudima u kasnim 50-ima i ranim 60-im godinama koji čekaju da ispune uvjet životne dobi za mirovinu, pod pretpostavkom da imaju dovoljno godina radnog staža, bilo za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu. Koji su uvjeti za mirovinu u 2026. godini pročitajte ovdje.

Trenutačno je oko 36.300 umirovljenika zaposleno na pola radnog vremena, prema posljednjim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Od siječnja ove godine, umirovljenici stariji od 65 godina imaju mogućnost rada u mirovini i na puno radno vrijeme, uz isplatu pola mirovine. Broj onih koji su se u prva tri mjeseca odlučili na ovu opciju još uvijek nije poznat, a iz Zavoda za mirovinsko osiguranje za portal Mirovina ranije ovoga mjeseca objasnili su zašto procjenjuju da će h do kraja godine biti oko 8.800, o čemu smo pisali ovdje.

Krajem siječnja 2026. evidentirano je približno 39.600 osiguranika sa 65 i više godina, kojima je omogućeno više različitih oblika zadržavanja na tržištu rada. Dio osiguranika će nastaviti raditi puno radno vrijeme i odgoditi odlazak u mirovinu. Dio radnika sa 65 i više godina će koristiti mogućnost rada na polovicu punog radnog vremena uz isplatu pune svote mirovine, a dio osiguranika će koristiti mogućnost rada na puno radno vrijeme uz isplatu 50 % mirovine. Starijih zaposlenika u dobi između 60 i 64 godine je 59.903, o čemu smo pisali ovdje.

Čak 106.000 nezaposlenih van burze rada nije se javilo HZZO-u

Za određene kategorije osiguranih osoba koje se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a, od travnja 2023. godine propisana je obveza javljanja u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) jednom u tri mjeseca, a kako ne bi izgubili zdravstveno osiguranje.

- U prvom roku do 29. lipnja 2023. godine, oko 106.000 osoba nisu se javile u zakonskom roku od 90 dana radi produljenja statusa, a do tada su bile osigurane kao nezaposlene, rekli su za portal Mirovina iz HZZO-a.

Istovremeno nam kažu iz HZZO-a da ne prate daljnje podatke o osobama koje su izgubile status u obveznom zdravstvenom osiguranju zbog nejavljanja jednom u tri mjeseca u HZZO. Takve osobe se u većini slučajeva, kažu, nakon odjave po službenoj dužnosti prijave prema drugoj osnovi osiguranja ili uz plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Broj osiguranika, dodaju, stalno se mijenja, jer se svakodnevno provode prijave i odjave jer se, kako kažu, svaki dan netko zapošljava, prekida s radom ili odlazi u mirovinu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.