Ovrha u slučaju bolovanja: Jesu li naknade plaće izuzete od plaćanja duga?

Jedan građanin u radnom je odnosu na pola radnog vremena, a ovrha mu je 'sjela' na plaću. Ima zaštićeni račun, a sada je na bolovanju pa ga zanima hoće li se ovrha nastaviti i na naknadi plaće. Savjet je potražio u Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske. Na pola radnog vremena radi radi i gotovo 38.000 umirovljenika, a najviše njih u trgovini, o čemu smo pisali ovdje. 

Naknada izuzeta od ovrhe 

- Ovršnim Zakonom i posebnim zakonima propisana su primanja i naknade izuzete od ovrhe. Prema čl. 36. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, od ovrhe je u cijelosti izuzeta naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad, zbog korištenja zdravstvene zaštite (bolovanje) i naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, pojasnile su SUH-ove pravnice. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Izuzeta od ovrhe je i novčana naknada na ime povrata troškova osiguraniku, za prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ostvarena na temelju rješenja HZZO-a. Prema odredbama Ovršnog zakona djelomično su izuzete od ovrhe i potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, do propisanog neoporezivog iznosa (sada do 600 eura godišnje).

Zavod za mirovinsko osiguranje proveo je 2025. godine skoro 190.000 ovrha na mirovinama. Umirovljenicima je ovršeno ukupno oko 106 milijuna eura, o čemu smo pisali ovdje. Blokirano je više od 26.000 umirovljenika, a njihov dug čini skoro trećinu svih dužnika u Hrvatskoj. Većinu duga 'drže' nekadašnji poduzetnici, a što su nam sve iz Fine rekli o 'blokiranim' građanima u mirovini, pročitajte ovdje. 

Na bolovanje možete do 70. godine života 

Umirovljenici koji rade na pola radnog vremena često misle da nemaju pravo na bolovanje. Ponekad ih u to nastoje uvjeriti i sami poslodavci, a slično je i s godišnjim odmorom. Ipak, korisnici mirovina imaju jednaka prava kao i svi ostali radnici, uz jedno zakonsko ograničenje. Bolovanje na teret HZZO-a moguće je samo do 70. godine života, nakon čega teret isplate snosi poslodavac, o čemu čitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.