Rad u mirovini na pola radnog vremena: 'Imam li pravo na bolovanje?'

Umirovljenici koji rade na pola radnog vremena često misle da nemaju pravo na bolovanje. Ponekad ih u to nastoje uvjeriti i sami poslodavci, a slično je i s godišnjim odmorom. Ipak, korisnici mirovina imaju jednaka prava kao i svi ostali radnici, uz jedno zakonsko ograničenje. Bolovanje na teret HZZO-a moguće je samo do 70. godine života, nakon čega teret isplate snosi poslodavac.

Umirovljenici koji rade pola radnog vremena često se pitaju imaju li prava kao i u klasičnom radnom odnosu. Neka od njih su pravo na godišnji odmor, pauzu ili bolovanje, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Na pola radnog vremena u Hrvatskoj radi oko 36.000 umirovljenika, o čemu detaljnije čitajte ovdje.

‘Poslodavac mi kaže da nemam pravo na bolovanje’

–  U mirovini sam i zaposlena sam na određeno vrijeme, na pola radnog vremena. Razboljela sam se, a poslodavac mi kaže da nemam pravo na bolovanje. Imam li pravo na bolovanje i što trebam učiniti, pitala je Pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika jedna umirovljenica.

Radnik ima pravo na bolovanje, bez obzira na to je li sklopio ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga, a bolest je prema zakonu opravdan razlog, radnik ima pravo na naknadu plaće. Kako se bolovanje odražava na izračun mirovine, pisali smo ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Ako ste odsutni s radnog mjesta zbog bolesti, trebate se obratiti svom obiteljskom liječniku i što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, te najkasnije u roku od tri dana dostaviti poslodavcu liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju. Ako zbog opravdanog razloga ne možete dostaviti potvrdu, dužni ste to učiniti što prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji su Vas u tome onemogućavali, odgovorila je SUH-ova pravnica ovoj umirovljenici.

Bolovanje na teret HZZO-a do 70. godine života

Što se tiče same naknade plaće za vrijeme bolovanja, do 42. dana ona pada na teret poslodavca, a od 43. dana na teret HZZO-a. No, ako je radnik stariji od 70 godina tada naknada za dugotrajno bolovanje pada na teret poslodavca. Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. travnja 2023. godine, podsjetimo, naknadu za bolovanje mogu ostvariti i zaposlenici stariji od 65 godina. Dotad nisu imali pravo na bolovanje na teret HZZO-a, već su cijelo vrijeme bolovanja ostvarivali pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Zbog toga su poslodavci često oklijevali zadržati ili zaposliti radnika koji ima 65 godina. Ta je granica pomaknuta do 70 godina.

Novo zakonsko rješenje, međutim, moglo bi opet stvoriti nove probleme. Umirovljenici stariji od 65 godina dobili su mogućnost rada na puno radno vrijeme, uz isplatu pola mirovine. Od 1. siječnja 2026. korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine, koji se nakon navršenih 65 godina zaposle dulje od polovice punog radnog vremena ili započnu obavljati djelatnost, imaju pravo na istovremenu isplatu pola mirovine.

Pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života, bez prestanka obavljanja djelatnosti, mogu ostvariti i osiguranici obrtnici, osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, roditelji njegovatelji, njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć HRVI-ima. Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, ako se zaposle na manje od 3,5 sati dnevno.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.