Most prema većim mirovinama: Zvonimir Troskot ima rješenje kako mijenjati mirovinski sustav

Milan Dalmacija
5. listopada 2022.
Mirovine
A- A+

Saborski zastupnik Mosta, Zvonimir Troskot najkritičniji je od oporbenih zastupnika po pitanju vladnih mjera za umirovljenike. Smatra da usklađivanje nije dovoljno, a da nas ograničenje cijena hrane gura u recesiju. Smatra da bi najpametnije bilo poticati mirovinsku štednju i ulaganja fondova u brzorastuće kompanije.

Zvonimir Troskot | Foto: Facebook/Zvonimir Troskot

Rastom cijena energenata, a posljedično i svega ostaloga, ponajviše hrane, umirovljenici su stavljeni u nezavidan položaj. Iako su i njima mirovine usklađivanjem porasle za 6,18 posto, to se nije osjetilo. Proteklih tjedana se u raspravu kako pomoći umirovljenicima uključio i Most, iako ranije nisu previše raspravljali o mirovinskim pitanjima. Pritom je posebno aktivan saborski zastupnik Zvonimir Troskot, koji je prije 10 dana organizirao okrugli stol na temu Kako povećati mirovine u Hrvatskoj. Iako taj susret zagovornika nekoliko različitih struja u mirovinskom sustavu nije dao odgovor na to pitanje, potaknuo je raspravu i ogolio neke simptomatične probleme domaćeg mirovinskog sustava.

Tečaj €/kn: 7,53450

– Tema mirovinskog sustava je možda i najvažnija tema u hrvatskom gospodarstvu jer bez zdravog gospodarstva nema ni demografije, ni primjerenih mirovina, a ni države. I sve je međusobno povezano. Osnovni problemi hrvatskoga mirovinskoga sustava jesu nepovoljan omjer umirovljenika i onih koji uplaćuju doprinose kao i niska produktivnost rada zaposlenih. Sve je više mladih i ljudi srednje dobi koji napuštaju Hrvatsku, a ti negativni demografski i financijski aspekti ne daju baš pozitivnu perspektivu našim mirovinama, kao ni hrvatskom gospodarstvu općenito. Ekonomske krize uvijek su bili pokazatelji krhkosti mirovinskih sustava. Ni ova nažalost po tom pitanju nije bila iznimka. Svjesni tih činjenica, u auditorij okruglog stola smo stoga pozvali sve najvažnije donosioce odluka unutar mirovinskog sustava Republike Hrvatske. Jedino kroz takav sustavni rad dolaze i pozitivna sustavna rješenja čemu iskreno težimo, a u tom cijelom procesu, posebno nas veseli da smo kao “najmlađa” stranka u Hrvatskom saboru, među najaktivnijima po pitanju mirovinskog sustava i teme naših umirovljenika, poručio je Troskot u razgovoru za Mirovina.hr.

Energetska pitanja utječu na umirovljenike

Most se u svom radu posebno usmjerio na problem korupcije, naročito u energetskom sustavu. U svjetlu afere s plinom iz INA-e, u kojoj je također sudjelovao umirovljenik, Troskot ističe istraživanje Europskog parlamenta iz 2016. koje je pokazalo da korupcija i nepotizam koštaju Hrvatsku 60 milijardi kuna godišnje. Taj bi novac, smatra Troskot mogao biti iskorišten za udvostručavanje postojećih mirovina, a novca bi još i ostalo, s obzirom na to da su mjesečna izdvajanja za mirovine oko 45 milijardi kuna. Kako korupcija u energetici još utječe na umirovljenike, Troskot je objasnio eklatantnim primjerom.

Dalija Orešković poslala poruku umirovljenicima: 'Na njima je veći teret da odrede kakva će biti budućnost Hrvatske'

– Klub Mosta je kontaktirala Udruga umirovljenika “Poluotok-Zadar“, koja je u svom službenom dopisu navela, i pomoću dokumenata potkrijepila činjenicu, kako ih je HEP Elektra navodno potkradala preko neučinkovitih brojila za očitanje električne energije. Ta brojila nisu ni malo bezazlena jer su to mjerni uređaji na osnovu kojih se izdaje račun za struju kućanstvima. Udruga nam je potvrdila kako im se čini, da su računi HEP Elektre koji su im ispostavljeni, kreirani na temelju podataka s pokvarenih brojila, što dovodi do zaključka kako je vrlo vjerojatno da su mjesečni računi ispostavljeni na temelju improvizirane procjene, a ne na temelju stvarne potrošnje električne energije, što je Udrugu umirovljenika koštalo jako puno novaca. Preko brojila loše kvalitete se vrlo izvjesno izvlače velike količine javnog novca iz elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, što ima za posljedicu da veću struju i finalnu cijenu, nažalost, plaćaju naši umirovljenici, smatra Troskot.

Posebno ga muči što je država povukla novac iz Europskih fondova, ali nije započela obnovu Banije i drugih krajeva razorenih potresima. Stoga je pod velikim upitnikom kako će sljedeću zimu preživjeti stariji i nemoćni, koji uglavnom ispunjavaju te ruralne dijelove Hrvatske. Na tu su temu uputili niz prijedloga i interpelacija, ali reakcije vladajućih nije bilo.

– Naš je politički angažman, u smislu rješavanja energetskih pitanja koja utječu na kvalitetu života naših umirovljenika prožet konstruktivnim prijedlozima koje Vlada Republike Hrvatske nažalost konstantno odbija prihvatiti. No to nas neće obeshrabriti jer smo u našem političkom angažmanu po pitanju borbe za prava umirovljenika prihvatili rimsku mudrost Cicerona: “Starost je poštovana samo ako sama sebe brani, čuva svoja prava, ne podilazi bilo kome i upravlja onim što joj pripada do posljednjeg daha.” Kvalitete koje kasnije godine našeg života čine produktivnim i ispunjenim, u Mostu njegujemo od samoga početka jer svaka dobra starost za nas, uvijek svoje korijene vuče u mladosti, a te bezvremenske međugeneracijske vrijednosti ne mogu uprljati prolazne vremenske stavke poput Vlade ili korupcije, naglasio je.

Kritičan prema ostavštini starijima

Pritom je prilično detaljno opisao kakve je međugeneracijske vrijednosti mlađa generacija ostavila starijoj. Pritom je bio dosta kritičan, a razloga je mnogo.

– Za sada smo kao društvo došli do razine da nam mirovine iznose 40 posto prosječne plaće, što je stvarno premalo za dostojanstveni život jednog umirovljenika, koji u Hrvatskoj u prosjeku živi 21 godinu s mirovinom. Prosječne mirovine koje generira naš mirovinski sustav iznose 2.800 kuna. U tom kontekstu, pravo pitanje za nas u Mostu nije isključivo financijska održivost mirovinskog sustava, jer smatramo će određeni iznos mirovine uvijek garantirati država po principu međugeneracijske solidarnosti, već kako povećati realnu kupovnu moć našim umirovljenicima s obzirom da im se mukom zarađena mirovina danas svodi na to da s njom “prvo plate svoje režije i onda što im ostane rasporede na cijeli mjesec“. Inflacija danas dodatno otežava njihove prilike, no ruku na srce, i kada nije bilo inflacije iznos prosječne mirovine nije bio dostatan za dostojanstven život naših umirovljenika.

Inflacija je, prema Troskotu, pojela usklađivanje mirovina u sljedećih pet do šest kvartala | Foto: Unsplash

Što se tiče institucionalne zaštite, težak položaj umirovljenika najbolje pokazuju izvještaji pučke pravobraniteljice zadnjih dvije godine, u kojem je osim siromaštva naših umirovljenika, navedeno kako je epidemija razotkrila strukturne i institucionalne probleme u skrbi o umirovljenicima: netransparentni kriteriji prijema u javne domove, ilegalni rad privatnih domova, preniske prekršajne kazne, premali broj inspektora koji bi te domove i uvjete u kojima žive stariji štićenici kontrolirali. Važan element institucionalne zaštite su osobe koje skrbe o starim i nemoćnim roditeljima koji i dalje nemaju reguliran status pa o roditeljima brinu prije i nakon redovnog posla i koriste godišnji odmor kako bi ih odveli kod liječnika. Dodatan problem kojeg ovdje vidimo jest i nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima za starije i nemoćne, a veliki problem su i “lešinarski” ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, jezgrovit je bio Troskot, predloživši uvođenje Registra ugovora.

Duboko diskutabilne vladine mjere

Objasnio je i koliko je država novim mjerama učinila za sadašnje i buduće umirovljenike. Za razliku od drugih oporbenjaka koji su u proteklom razdoblju iznosili svoja stajališta za Mirovina.hr, Troskot se izrazito protivi mjerama, čak i onima za koje mnogi smatraju da su dobre, jer umirovljenici njima dobivaju – više. Zastupniku Mosta je to duboko diskutabilno.

Katarina Peović iz oporbene perspektive: 'Naš umirovljenik nije zaslužio svoju starost provesti služeći stranog umirovljenika'

– Današnji način usklađenja mirovina je nepravedan prema našim umirovljenicima jer ta najranjivija skupina našeg društva najteže podnosi inflaciju. U našem prijedlogu mjera smo to konstantno naglašavali i ponudili rješenje da se mirovine usklade na razini stvarne stope inflacije, što prema našim procjenama za košaricu dobara naših umirovljenika iznosi oko 20 posto. Ako se uzme da je prosječna mirovina u Hrvatskoj 2.800 kuna, prosječno pravedno povećanje mirovine bi onda trebalo iznositi 560 kuna (20 posto od procijenjene vrijednosti mirovine) po umirovljeniku. Sukladno tome, ovakvo paušalno i stihijsko usklađivanje je nedostatno i nepravedno, jer inflacija doslovno proždire mirovine žustrije i agresivnije nego li se one povećavaju. U tom smislu i koncept kvartalnog usklađenja mirovina pada u vodu jer je inflacija progutala mirovine za barem četiri-pet kvartala unaprijed. Negdje ovaj Vladin model financiranja mora puknuti jer je neodrživ. Hoće li to biti deficit ili inflacija ili oboje sada je to samo pitanje vremena, naglasio je Troskot.

Posebno je kritizirao ograničenje cijena devet prehrambenih proizvoda. Smatra da ta mjera, uz ostale, dovodi do dva nepovoljna scenarija.

– Apsolutno sam protiv Vladinih mjera ograničavanja cijena jer one u suštini već kroz par mjeseci dovode do jednog od dva scenarija: 1) eksplozija cijena po isteku mjera što znači još veća inflacija ili 2) nestašica proizvoda s polica u našim dućanima što znači recesija s obzirom da proizvođači nemaju financijsku moć proizvoditi po uvoznim tržišnim cijenama koje su enormne, a prodavati po reguliranim Vladinim cijenama koje su niske. Ti generirani gubici kod proizvođača su jedan od prvih naznaka da se Hrvatska uz visoku stopu inflacije, ubrzano kreće u smjeru recesije, a samim time i u period kada bi mnogi mogli ostati bez posla. Tržište kada se ne siluje na ovakav način kao što to radi Vlada, uvijek samo signalizira potrebe potrošača i cijena koje su oni spremni platiti gdje u ovakvim situacijama velikih skokova u cijenama, potrošači umjesto uobičajenih namirnica tipa suncokretovo ulje krenu kupovati jeftinije supstitute kao što je svinjska mast. Rješenje koje Most nudi u ovom trenutku, a koje bi pomoglo i umirovljenicima, jest da se višak zaposlenih iz javnog sektora preseli u privatni, čime bismo rasteretili državnu blagajnu s jedne strane, a s druge pomogli bismo poduzetnicima da zaposle radnike kojih u ovom trenutku nema. Također ovaj bi potez omogućio daljnje mirovinske i zdravstvene reforme, poručio je Troskot.

Paradoksi mirovinskog sustava i njihova rješenja

Naveo je i četiri paradoksa s kojima se susreće mirovinski sustav. Prvi je taj da se govori o problemu starenja i unapređenja mirovinskog sustava dok istodobno postoji problem zapošljavanja mladih. Drugi je rješavanje nepovoljnog makroekonomskog položaja domaćeg gospodarstva imovinom mirovinskih fondova, umjesto da se ona štiti od nepovoljnih utjecaja, a posljednji je taj što se demografska ranjivost izvodi iz mirovinskog sustava, a ne obratno. Uz to, neshvatljivo mu je da samo četiri posto budućih umirovljenika samo bira svoj fond u drugom stupu. Stoga smatra da građani, a ni vlast zapravo ne znaju kako baratati novcem unutar mirovinskog sustava.

Mirela Ahmetović iz kuta oporbe: 'Samo novcem otetim korupcijom, umirovljenici bi mogli imati dvostruko veću mirovinu'

– Ovdje ipak govorimo o drugoj najvećoj financijskoj imovini građana, odmah nakon oročene štednje koja se nalazi na bankovnim računima. To nam zapravo pokazuje da građani svoj novac u drugom mirovinskom stupu niti ne percipiraju svojim novcem, a on se zbog prevelike regulacije u velikim količinama ulažu u hrvatske obveznice kojima se onda financiraju troškovi države. Po dospijeću se novac građana vraća u mirovinske fondove uvećan za kamatu koja se financira iz poreza i trošarina. To je apsurd korporativnih i javnih financija i određena vrsta nametnute ekonomske prisile, gdje se naš privatni novac troši na javne neisplative projekte što dovodi u pitanje prinose na naše mirovine. Važno je tu naglasiti kako država ne investira, već isključivo troši naše novce. Druga vrsta tržišne neslobode se očituje u činjenici da smo prisiljeni uplaćivati u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda. S obzirom da je jako puno novaca u igri ne vidimo razloga zašto ne bismo imali deset mirovinskih fondova koji bi se onda tržišno borili za naše povjerenje, poručio je saborski zastupnik Mosta.

Poticanje mirovinske štednje

Stoga je ponudio još rješenja za ispravljanje nepravdi spram umirovljenika. Pritom treba naglasiti da ovo izgleda kao sasvim novi model mirovinskog sustava, a i sam Troskot je u svojim medijskim istupima poručio kako bi za njegov puni učinak trebalo proći 20-30 godina.

– Možda jedna od najvažnijih promjena na kojoj želimo raditi su promjene investicijskih strategija jer izvan štednje, investiranja i prinosa, ne vidimo alternativu u smislu povećanja mirovina i realne kupovne moći u Hrvatskoj. Naš prijedlog ide više k usmjeravanju prema privatnoj mirovinskoj štednji, čiji postojeći obvezni mirovinski fondovi mogu biti jedan od elemenata sustava. Ovdje je važno naglasiti kako bi se privatna štednja uistinu trebala tretirati kao privatna financijska imovina recimo kroz institut bezuvjetnog nasljeđivanja u slučaju smrti jer se ipak radi o novcu kojeg je osiguranik izdvajao tijekom života i na njega imaju pravo njegovi nasljednici. Postojeća regulativa nalaže da se u slučaju smrti osiguranika, a pod uvjetom da je počela isplata privatnog djela imovine kroz mirovinsko osiguravajuće društvo, novac raspoređuje na ostale osiguranike.

Iako je vodio okrugli stol u kojem je sučelio različite struje koje propituju mirovinski sustav, Troskot naglašava važnost mirovinske štednje. | Foto: Mirovina.hr

U našem modelu kojeg predlažemo nismo za povećavanje doprinosa za mirovinsko osiguranje jer su ti troškovi koje poslodavac ima obvezu doznačiti već jako visoki i dodatna povećanja doprinosa bi povećala cijenu rada i smanjila konkurentnost našeg gospodarstva. Naš prijedlog je da se kroz period od dvadeset do trideset godina počnu smanjivati doprinosi za prvi mirovinski stup, a poveća udio izdvajanja za drugi mirovinski stup. I tu imamo nekoliko smjerova u kojem bismo htjeli usmjeriti reformu: 1) da se udio odvajanja doprinosa za prvi stup smanje i usmjere prema drugom stupu u fiksnom iznosu postotnih poena svake godine najmanje do razine dok se u svaki od stupova ne bi uplaćivalo po 10 posto doprinosa od bruto plaće, a najviše do razine kada bi izdvajanja za prvi stup iznosila pet posto, a za drugi stup 15 posto 2) da se udio izdvajanja u drugi mirovinski stup poveća za fiksni iznos postotnih poena isključivo ako bi tome bi prethodila godina sa gospodarskim rastom većim od tri posto. Kad smo kod isplata mirovina, ona se iz kapitalizirane štednje vrši preko mirovinskih osiguravajućih društava. Radi poticanja konkurencije, obavljanje isplate mirovina bismo omogućili i drugim financijskim institucijama poput osiguranja i banaka.

Aleksandra Biškupec Šević s oporbene strane: 'Umirovljenici ne trebaju državnu milostinju, već poštenu valorizaciju svog doprinosa'

Razmišljali smo i kako dodatno omogućiti ulaganja u domaće kompanije koje su postali naši nacionalni brendovi i važni pokretači gospodarstva. Hrvatska već ima dva “jednoroga“, odnosno kompanije čija se vrijednost procjenjuje na jednu milijardu dolara bez da su izlistane na međunarodnim burzama. U našoj viziji bi Vlada Republike Hrvatske trebala sjesti i vidjeti s upravama tih jednoroga koja je to točka u kojoj bi njima postalo poslovno oportuno statusno se regulirati kao dionička društva, a istovremena izlistavanja na zagrebačkoj burzi i na jednoj od međunarodnih burzi gdje su inicijalno planirane prve javne ponude dionica (IPO), otvorila bi dodatan prostor mirovinskim fondovima uložiti naš novac u “jednoroge“ i tako povećati prinose našim mirovinama.

S obzirom da u prosjeku u radnom vijeku provedemo nešto više od 30 godina, liberalizacijom tržišta rada omogućili bismo svim onim ljudima koji imaju želju i zdravstveno su sposobni da nastave s radnim stažem, doduše s manjim intenzitetom, no da i dalje nastavljaju biti u reguliranom i dobro plaćenom radnom odnosu. Po tom primjeru se starije članove našeg društva može uključiti u svijet rada na dobrovoljnoj bazi. To se odnosi na poslove koji ne zahtijevaju veće fizičke napore, kao što su savjetodavne usluge, pomoć djeci pri učenju, čuvanje djece ili šetnja kućnih ljubimaca, zaključio je svoje iscrpno izlaganje saborski zastupnik Mosta, Zvonimir Troskot.

Most prema većim mirovinama: Zvonimir Troskot ima rješenje kako mijenjati mirovinski sustav
Popularno
Tečaj €/kn: 7,53450
Share via
Copy link
Powered by Social Snap