Umirovljeni profesor ekonomije ponudio izmijenjeni model usklađivanja: Da je na snazi, mirovine bi narasle 8 posto

Milan Dalmacija
31. kolovoza 2022.
Mirovine
A- A+

Umirovljeni doktor ekonomije, profesor Branko Novak ponudio je izmijenjeni model usklađivanja mirovina, po kojemu bi one u srpnju rasle za 8,003 posto. Istaknuo je da je za usklađivanje od 6,18 posto kriva zakonska odredba po kojem se usklađivanje računa zbrajanjem stopa rasta cijena i plaća iz prethodnog polugodišta u odnosu na polugodište koje tom polugodištu prethodi, što smatra nerealnim, jer sada nitko ne kupuje po cijenama s kraja prošle godine.

Preko 200 milijuna kuna za naknade | Pixabay

Preko 200 milijuna kuna za naknade | Pixabay

Srpanjsko usklađivanje mirovina, iako je rekordno, izazvalo je mnogo reakcija u javnosti. S obzirom na inflaciju i drastičan porast životnog standarda, ponovno je u fokus javnosti došla činjenica da mirovine to ne mogu pratiti. Stoga su se počele raspredati razne teorije oko toga na koji bi način ubuduće, a pogotovo u kriznim situacijama, trebalo usklađivati mirovine.

24,99 kn
3,32 €
Provjerite ponudu
24,99 kn
3,32 €
prije:
37,99 kn
5,04 €
Provjerite i uštedite

Zewa toaletni papir

Aqua tube, razne vrste, 10 rola
25,99 kn
3,45 €
prije:
39,99 kn
5,31 €
Provjerite i uštedite
29,99 kn
3,98 €
prije:
42,99 kn
5,71 €
Provjerite i uštedite

Podravka grah

Crveni, smeđi ili bijeli
6,49 kn
0,86 €
prije:
9,99 kn
1,33 €
Provjerite i uštedite

Redakciji Mirovina.hr se javio Branko Novak, umirovljeni doktor znanosti i redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koji je predavao na katedri Financija, a bavio se još financijskim tržištima i menadžmentom. On upozorava kako je usklađivanje mirovina moglo biti i veće od 6,18 posto. Tvrdi da je za zaostajanjem mirovina za rast standarda kriv stavak 3., članka 88. Zakona o mirovinskom osiguranju.

– Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se zbroji stopa primjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, stoji u tom stavku Zakona.

Mirovine nisu zaštićene od inflacije

Profesor Novak je objasnio što to znači u praksi. Najsporniji dio mu je zbrajanje indeksa potrošačkih cijena i plaća iz prethodnog polugodišta, u odnosu na polugodište koje mu prethodi. No, cijene još uvijek rastu.

Umirovljenicima rastu mirovine manje nego što je inflacija: Donosimo cifre i potencijalno rješenje

– Uključivanje inflacije u izračun povećanja mirovina ima, pretpostavljam, za cilj zaštititi kupovnu snagu mirovina. Ako je tome tako onda dio stavka 3. članka 88. ZOMO-a tome ne doprinosi. Naime, umirovljenici nakon usklađivanja ne plaćaju dobra i usluge po cijenama koje su odnos “prosječne inflacije u prethodnom polugodištu u odnosu na inflaciju u polugodištu koje mu prethodi”, nego prema razini cijena koja je nastala nakon datuma usklađenja mirovine. A to je u slučaju zadnjeg usklađivanja po cijenama koje su za 8,57 posto (30.06.2022.) više u odnosu na cijene prije zadnjeg usklađivanja (31.12.2021. odnosno 01.01.2022.).

Prema mojem mišljenju, stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, posve je kriva i besmislena prilikom usklađivanja mirovina, jer mirovine ne štiti od inflacije. Nitko, pa ni umirovljenici ne kupuju dobra i usluge po prosječnim cijenama iz prethodnog polugodišta u odnosu na polugodište koje mu prethodi! Robu i usluge kupujete po tekućim cijenama nakon nekog određenog datuma. Postojeća odredba zakona mirovine štiti samo djelomice. I zato će mirovine uvijek zaostajati za bruto plaćama i njihov udio u prosječnoj bruto plaći će se i dalje smanjivati, smatra profesor Novak.

Frapantna razlika

U Odluci o usklađivanju AVM-a, koja se koristi za usklađivanje mirovina, navodi se da je inflacija u prvom polugodištu ove godine porasla za 5,9 posto u odnosu na drugo polugodište prošle godine, a cijene su između lipnja prošle i lipnja ove godine, porasle za 12,1 posto. Plaće su, pak, u lipnju ove godine porasle za 8,49 posto u odnosu na lipanj prošle godine te 6,68 posto u odnosu na lanjski prosinac. Stoga mu je paradoksalno da bruto plaće imaju veći ponder, a rasle su sporije od inflacije. Predložio je, stoga, izmjenu stavka 3. članka 88. ZOMO-a.

Preko 200 milijuna kuna za naknade | Pixabay
Povijest usklađivanja: Pogledajte kako i za koliko su se mirovine usklađivale u protekle 23 godine

– Ovaj problem se do sada nije uočavao jer je stopa inflacije bila niska, ali sad, a i ubuduće, ako stopa inflacije bude visoka, to će dovesti do daljnjeg zaostajanja mirovina za bruto plaćama, ali i do još većeg pada kupovne snage mirovina. To se može riješiti tako da se članak 88., stavak 3. promijeni tako da se umjesto postojećega teksta stavi: “zbroji kumulativna stopa promjene indeksa cijena na dan 30.06. tekuće godine u odnosu na dan 31.12. prethodne godine, odnosno na dan 31.12. u odnosu na dan 30.06. tekuće godine i stopa promjene bruto plaća u šestom mjesecu tekuće godine u odnosu na 12. mjesec prethodne godine, odnosno 12. mjesecu tekuće godine u odnosu na šesti mjesec tekuće godine”, objasnio je Novak.

Zbrojivši 70 posto stope inflacije u lipnju ove godine u odnosu na prosinac prošle (ukupno 8,57 posto) te 30 posto rasta plaće u istom razdoblju (ukupno 6,68 posto) dobio je usklađivanje od 8,003 posto, što je za 1,823 postotna poena više od sadašnjeg usklađivanja.

U lipnju ove godine su mirovine s međunarodnim ugovorima iznosile 2.707,76 kuna te su usklađivanjem od 6,18 posto porasle za 167,34 kune. Prijedlogom usklađivanja profesora Novaka te bi mirovine porasle za 216,70 kuna. Mirovine bez međunarodnih ugovora su usklađivanjem porasle za 188,53 kune, a Novakovom formulom bi bile više za 244,14 kuna. Najniže mirovine bi time, umjesto za 113,47 kuna, porasle za 146,94 kune.

Brojne mogućnosti usklađivanja

– Ne radi se o nekom mom modelu usklađivanja mirovina. Prvenstveno sam htio pokazati, temeljem zadnjeg usklađivanja, da je način uzimanja inflacije u postojećem modelu i zakonskom rješenju, paradoksalan. Cijene rastu brže od bruto plaća, u razdoblju na koje se odnosi usklađivanje, a ponder cijena je manji od pondera bruto plaća. To nije bila namjera Zakona. To znači da je način iskazivanja inflacije pogrešan, pa i bez smisla u odnosu na stvarni život, objašnjava profesor Novak.

Ističe da nije protiv usklađivanja mirovina kombinacijom indeksa rasta cijena i bruto plaća, ali ne isključuje ni druge mogućnosti, poput prijedloga Radimira Čačića da se mirovine usklađuju po 100 posto rasta faktora koji je viši; što bi u ovom primjeru bila inflacija.

Rasprave, koje se mogu vidjeti zadnjih dana, su dobrodošle. No treba paziti koji se pokazatelji rasta inflacije, ali i rasta bruto plaća, koriste u izračunima. Postojeće zakonsko rješenje u odnosu na rast cijena je posve krivo. Vrag je, kao i uvijek, u detaljima, zaključuje profesor Novak dodajući kako bi po istom modelu bilo još poželjnije tromjesečno usklađivanje.

Umirovljeni profesor ekonomije ponudio izmijenjeni model usklađivanja: Da je na snazi, mirovine bi narasle 8 posto
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap