Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Silvano Hrelja objašnjava javnosti kakav je osjećaj čitati naslove koji mu nisu po volji | Foto: Screenshot: YouTube/Saborska TV
– Molio bi Vas da u članku ne idete sa mojim imenom i prezimenom, dovoljno će biti „umirovljenik iz Zagreba“, ne daj bog da moje ime i prezime stvori kontra efekt u HZMO-u, pa da me stvarno ne uzmu na zub i moj slučaj stvarno ne riješe baš ono zadnji…, riječi su to našeg sugovornika objavljene u tekstu naziva Čep u sustavu: Ljudi od siječnja čekaju rješenja o dijelu obiteljske mirovine, a šef HZMO-a zadovoljan.
Umirovljenik iz Zagreba je dobro procijenio situaciju. U slučaju spominjanja njegovog imena, možda bi bio prozvan za saborskom govornicom kao osoba koja ne cijeni napore djelatnika i ravnatelja HZMO-a pa i osobno saborskog zastupnika Silvana Hrelje koji u spomenutom tekstu nije niti spomenut. Ipak, saborski zastupnik se osjetio prozvanim jer projekt obiteljskih mirovina smatra svojim krunskim političkim projektom. Riječ je o uistinu o nečemu s čime se saborski zastupnik može pohvaliti, kao i sam HZMO, resorni ministar i premijer. O tome ste mogli više puta čitati na portalu mirovina.hr gdje se trudimo informirati građane kako da ostvare pravo na veću mirovinu od 1.1. ove godine.
Zašto je onda saborskom zastupniku Hrelji problem što se naši čitatelji koji su zahtjev predali prvi radni dan u 2023. godini, točnije 2.1.2023., a koji još nisu dobili povratnu informaciju o rješenju, daju izjave medijima o čepu koji je nastao. Je li to zbog toga što netko tko je predao zahtjev kasnijeg datuma, a dobio je već rješenje dokaz da sustav nema kvalitetan redoslijed rješavanja zahtjeva? Je li to zbog toga što su djelatnici HZMO-a preopterećeni i što rade prekovremeno, o čemu govori i sam zastupnik Hrelja u svojem saborskom čepu?
Zastupnik Hrelja je sa svojim posljednjim saborskim nastupom napravio potpuni krug kao dio vladajuće većine koja voli birati teme i ne-teme ili barem naslove koji daju dobar i loš osjećaj. Ne sviđaju mu se građani koji propuštaju vidjeti širinu projekta, njegovu kompleksnost i zahtjevnost na terenu, a ponajmanje mediji koji objavljuju takve izjave građana. Ne sviđa mu se što mirovina.hr citira šefa HZMO-a Serdara koji je poručio da je cilj Mirovinskog “da se većina zahtjeva riješi do kraja lipnja.”
U istom trenutku, do kraja svibnja riješeno je 46,1 posto zahtjeva, dok je Hrelja jučer sam rekao kako je riješeno 65% zahtjeva. To znači da postoji 44.645 građana poput našeg ‘umirovljenika iz Zagreba’ koji čekaju povratnu informaciju, a neki to čekaju od 2.1.2023. Istaknimo još jednom kao nebrojeni broj puta na ovom mediju, umirovljenici koji su predali zahtjev u siječnju, dobit će retroaktivno sve novce, ako dobiju pozitivno rješenje.
U toliko spominjanoj Njemačkoj mediji propitkuju rad državnog Mirovinskog koji ponekad oduži i do pet mjeseci s izračunima mirovina pa tako umirovljenici dobivaju rješenja tek nakon upita kolega novinara. Kakav je čep nastao u medijskom-političkom razmišljanju zastupnika Hrelje? Trebaju li mediji držati hvalospjeve državi što je riješila 65% zahtjeva do sredine lipnja ili podsjetiti kako postoji još 44.645 građana koji čekaju rješenje? Trebaju li mediji biti objektivni kritičari, iznositi točne podatke i tražiti odgovore na pitanja zašto se ne može nešto napraviti brže ili postati isključivo dio narativa vladajuće većine?
Odgovor je jasan svima osim vladajućoj većini koja po narativu predsjednika Vlade bira što su teme u medijima, a što nisu. Po Hreljinom istupu u Saboru, ljestvica je postavljena toliko nisko da parlamentarnoj većini smeta što se propitkuje kroz jedan tekst i izjave sugovornika njihova brzina rješavanja problema. U istom trenutku, na tom istom mediju, postoji niz pozitivnih tekstova o cijelom projektu. Objektivno, reklo bi se, ali ne po zastupniku Hrelji koji „Cijeni novinare, surađuje s njima, ali ne čini mu dobar osjećaj kada vidi neke naslove.“
Čini li novinarima u 42. zemlji po slobodi medija dobar osjećaj što se njihov rad propitkuje za saborskom govornicom? Vara li medije osjećaj kada pomislimo da vladajućima nikakva kritika nije dobrodošla? Osjećamo li dobro kako je priča o objektivnom novinarstvu, zapravo, samo priča koja se prodaje u javnosti, a da je prava želja pokornost i netalasanje medija?
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
Mirovine po županijama otkrivaju velike razlike: Umirovljenicima od 583 do 814 eura
Umirovljenici u 17 županija imaju mirovine ispod ukupnog prosjeka. Četiri su iznad, a primanja su najveća u Gradu Zagrebu. Najmanja su u Međimurju.
15:49 1 d 20.11.2026
Mirovina iz oba stupa: Preko 32.000 korisnika dobilo skoro 400 eura više
Više od 32.000 umirovljenika prima kombiniranu mirovinu iz oba stupa. Pritom su samo iz prvog stupa dobili u prosjeku 908,96 eura u listopadu.
13:00 1 d 20.11.2026
Hanfa testirala pucanje 'AI balona': Drugi stup bi izgubio čak 823 milijuna eura
Hanfa je simulirala pad AI dionica za 40 i ostatka tržišta SAD-a za 10 posto. Obvezni mirovinski fondovi u tom bi slučaju izgubili 823 milijuna eura.
16:33 2 d 19.11.2026
Kolika je prosječna mirovina u vašem gradu? Razlike u primanjima i 200 eura
Umirovljenici nemaju jednak životni standard i mirovine u svim krajevima Hrvatske. Najveća prosječna mirovina je u Zagrebu, a najmanja u Vukovaru.
12:50 2 d 19.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 12 h 21.11.2026
Učenica Tena Martinčević odlučila je promijeniti srednju školu. Kako kaže, jednostavan je to korak ako si aktivan učenik i ako se trudiš.
09:12 12 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 11 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 11 h 21.11.2026