Zaustavimo ageizam – Kako stariti pozitivno?

Dora Šušković Stipanović
24. svibnja 2020.
Zdravlje
A- A+

Za mnoge je ljude starenje zastrašujuće doba ispunjeno usamljenošću, bespomoćnošću i dosadom. Međutim, ne bi trebalo biti tako. Stanovnici “Plavih zona” diljem svijeta žive duže i zadovoljnije od većine. Koje su njihove tajne? Jedna je da je graciozno starenje rezultat načina na koji gledamo i prihvaćamo promjene koje dolaze s našom kronološkom dobi. Dakle, stari smo onoliko koliko se staro osjećamo. A koliko staro se vi osjećate?

Photo: Unsplash

Činjenica je da se ljudski život produžuje zahvaljujući napretku medicine, tehnologije i znanosti. Mnogi se ljudi boje razmišljati o starosti, ali bez obzira na strahove, na kraju će većina nas doživjeti starost. Možemo odgađati razmišljati o starosti, negirati sve što ona donosi ili možemo prigrliti treću životnu dob i uživati u njoj kao što smo uživali u mladosti i odrasloj dobi. Svaka dob nosi svoje, starost nije iznimka i jednako je lijepa kao i prethodna životna razdoblja.

Negativna uvjerenja o starenju

Stereotipi, i pozitivni i negativni, utječu na samo-percepciju pojedinaca unutar određene skupine, a za starenje vežemo mnoge stereotipe. Uvjerenja o osobama treće životne dobi poprilično su negativna, osobito u zapadnim kulturama. Neka od njih su da su svi stariji bolesni, nemoćni, krhki, beskorisni, dementni, spori, nesposobni voziti, da svi žive u staračkim domovima te da ne mogu naučiti ništa novo. Uz to, pridjevi koji se koriste za opisivanje svakoga starijeg od 65 godina potencijalno su negativni te mogu pridonijeti negativnoj stereotipizaciji.

Photo: Unsplash

Ageizam

Ageizam označava diskriminaciju osoba na temelju njihove dobi. Svjetska zdravstvena organizacija WHO je 2016. godine provela anketu na svjetskoj razini o poštivanju starijih osoba radi procjene razine diskriminacije i negativnog stava prema njima. Istraživanje je uključilo odgovore 83.000 ljudi iz 57 država. Analiza odgovora otkrila je da je 60% ispitanika izjavilo da se starije osobe, generalno, ne poštuju. Zanimljivo je da su “naprednije” zemlje, s visokim dohotkom, imale i najnižu razinu poštovanja prema starijim osobama.

Pozitivno starenje

Različite kulture veoma različito poimaju i prihvaćaju starost i starije osobe. Na jednom kraju su kulture poput japanske koje starije osobe ne vide kao teret ili prepreku. Poštuju ih. S druge strane, zapadne kulture poput američke više cijene mladost i fizičku ljepotu nego mudrost koja dolazi s godinama. Takve kulture ne prihvaćaju starost nego se čak i bore protiv nje vjerujući da je mogu zaustaviti ili pobijediti. Evo nekoliko primjera kako različite države doživljavaju pozitivno starenje, o čemu izvještava portal Positive Psychology.

Ako želite živjeti i do 15 godina dulje - hodajte. Ali, ne bilo kako!

U Ujedinjenom Kraljevstvu pozitivno starenje je način života, a ne stanje postojanja. Institut za pozitivnu psihologiju u Australiji pozitivno starenje definira kao proces održavanja pozitivnog stava, dobrog osjećaja prema samima sebi, održavanja kondicije i zdravlja te potpunu uključenost u život. Ministarstvo socijalnog razvoja Novog Zelanda napominje da stavovi koje starije osobe imaju same o sebi utječe i na percepciju mlađih generacija na proces starenja. Japanski pojmovi starenja ukorijenjeni su u budističkoj, konfucijanskoj i taoističkoj filozofskoj tradiciji koji starenje poistovjećuju sa zrelošću. Starost se stoga shvaća kao društveno vrijedan dio života. Čak se uspoređuje s “proljećem“ ili „ponovnim rođenjem“ nakon napornog perioda rada i odgajanja djece.

Kako stav utječe na starenje?

Irska longitudinalna studija o starenju (TILDA) nudi mnoštvo podataka. Njihova sveobuhvatna istraživanja privukla su međunarodnu pozornost. Godine 2016. njihovi su istraživači podijelili: “Stari ste onoliko koliko se staro osjećate.” Studija ističe dva važna otkrića o percepciji starenja. Starije odrasle osobe s negativnim stavom prema starenju dvije su godine, nakon početka istraživanja, imale sporiju brzinu hodanja i lošije kognitivne sposobnosti u usporedbi sa starijim odraslim osobama s pozitivnijim stavovima prema starenju. To je bila točna činjenica i nakon što su u obzir uzeti lijekovi, raspoloženje, njihove životne okolnosti i druge zdravstvene promjene koje su se dogodile tijekom istog dvogodišnjeg razdoblja.

Photo: Unsplash

Kako živjeti duže i sretnije?

Na svijetu postoji pet mjesta u kojima ljudi žive duže nego bilo gdje drugdje. Ta su mjesta poznata kao “Plave zone”, a uključuju Ikariju (Grčka), Loma Lindu (Kalifornija), Sardiniju (Italija), Okinawu (Japan) i Nicoyu (Kostarika).
Istraživači, Gianni Pes i Michel Poulain otkrili su da na Sardiniji ima najviše muških stogodišnjaka. O tome su pisali za časopis Journal of Experimental Gerontology.

Istraživač Dan Buettner identificirao je sedam specifičnih životnih navika stanovništva “Plavih zona”. Prva je da ljudi u “Plavim zonama” žive na područjima koja ih tjeraju da se kreću i bez puno razmišljanja o tome. Njihova tjelovježba često uključuje aktivnosti poput vrtlarstva. Druga navika je ono što Japanci nazivaju “ikigai” (svrha postojanja). Važno je imati razlog zbog kojeg energično ustajete iz kreveta svako jutro. Svijest o svrsi postojanja produljuje život za oko 7 godina. Treće, stanovništvo “Plavih zona” zna upravljati stresom. Oni se mole, sjećaju svojih predaka, organiziraju slavlja i vesele se satima.

Photo: Unsplash

Još jedan savjet koji valja slijediti jest biti umjeren u jelu, prestati jesti i prije nego što više ne možemo disati. Dugovječni ljudi slijede poslovicu “Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, večeraj kao siromah”. Tako kontroliraju svoju težinu. Peta pozitivna životna navika je da jedu više povrća. Oni koji konzumiraju meso, to rade samo nekoliko puta mjesečno i u umjerenim količinama. Buettner je otkrio da svi u “Plavim zonama” piju umjerenu količinu alkohola. Pije se 1-2 čaše dnevno uz obrok i druženje s prijateljima. Šesta životna navika je pripadnost vjerskoj zajednici. Sedma je važnost obitelji i partnera koje stavljaju na prvo mjesto. Stariji roditelji, djedovi i bake često žive u istom domu sa svojom djecom ili u blizini.

Photo: Unsplash

Stav je sve. Bez obzira koliko imate godina, ako imate negativan stav, to svako vaše iskustvo čini gorim. Pozitivno starenje nije samo med i mlijeko. Ponekad je starenje doista teško, a može biti i depresivno. No, istraživanja podupiru činjenicu da stav igra krucijalnu ulogu na to kako će nešto utjecati na nas.