Novosti Zagrepčani se opraštaju od 'Dedeka' starog skoro 600 godina: 'Priča ovdje ne završava'

Zagrepčani se opraštaju od 'Dedeka' starog skoro 600 godina: 'Priča ovdje ne završava'

Ivana Moslavac
Ivana Moslavac

18. svibanj 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Zagrepčani se opraštaju od 'Dedeka' starog skoro 600 godina: 'Priča ovdje ne završava'

Najstariji hrast u Maksimiru | Foto: Priroda Grada Zagreba

Hrast lužnjak zvan 'Dedek' u parku Maksimir živio je skoro šest stoljeća. Bio je živući spomenik, a srušio se zbog nevremena koje je pogodilo Zagreb.

Zagrepčani se opraštaju od 'Dedeka', najstarijeg hrasta lužnjaka koji je živio u parku Maksimir. Srušio se zbog olujnog nevremena koje je pogodilo Zagreb, a krasio je poznati park gotovo 600 godina. U Maksimir je stigao u vrijeme kada je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin zbog opasnosti od napada Osmanlija utvrdio Kaptol, a tamo je bio sve do prije par dana.

'Preživio je dva udara groma'

'Dedek' je bio jedino stablo u parku Maksimir koje je dobilo vlastito ime, objavili su iz Prirode Grada Zagreba. Generacijama posjetitelja predstavljao je više od stabla, a ističu da je bio živući spomenik, simbol trajnosti, otpornosti i snažne povezanosti ljudi s prirodnom baštinom svojega grada. Puno umirovljenika voli vrijeme provoditi u Maksimiru, a jedna od njih je i gospođa Ivanka, o čemu smo pisali ovdje

– Dedek dragi, zbogom! Prkosio je vremenu. Preživio je dva udara groma, no njihovi su ožiljci ostali upisani u njegovoj kori i deblu. Veličanstveni hrast postao je svjedok zagrebačke povijesti, kuga, ratova, požara i urbanog razvoja. Njegovo mjesto na livadi Kišobran, podno spomen-humka Mogile, sada je ostalo prazno, kažu iz Prirode Grada Zagreba.

'Dedekovo će nasljeđe nastaviti živjeti' 

Park Maksimir, spomenik parkovne arhitekture i prvi javni park u jugoistočnoj Europi, ostao je bez svojeg najstarijeg stanovnika i jedne od najprepoznatljivijih prirodnih vrijednosti Grada Zagreba, rekli su iz Prirode Grada Zagreba. Dobra vijest je da su stručnjaci Zavoda za genetiku Instituta prikupili s Dedeka oko 500 plemki i obilan urod žira, više od 5.000 grama, odnosno više od 1.600 sjemenki. Kalemljenjem plemki na unaprijed pripremljene podloge proizvedene su sadnice koje su Dedekovi genetski istovjetni potomci, pojasnili su. 

– Zahvaljujući tome Dedekovo će nasljeđe nastaviti živjeti. U parku Maksimir zasadit ćemo njegove klonove te očuvati sjećanje na stablo koje je na najljepši način predstavljalo snagu prirode… Tješi nas činjenica da Dedekova priča ovdje ne završava, kažu iz ove javne ustanove koja brine o prirodnim ljepotama našeg glavnog grada.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.