U riziku od siromaštva svaki treći umirovljenik: Čak 60 posto samaca starijih od 65 godina ugroženo neimaštinom

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj lani je iznosila 19,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Podaci pokazuju da su u najvećoj mjeri siromaštvu izloženi stariji građani, samci, samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske. Najviša stopa rizika od siromaštva, čak 34,8 posto, je za osobe starije od 65 godina. Najviše su ugroženi samci stariji od 65 godina, kojima se rizik od siromaštva penje na visokih 59,9 posto.

U Hrvatskoj su u najvećem riziku od siromaštva stariji građani, samci, samohrani roditelji i stanovnici Panonske Hrvatske. Inače, lanjska stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je iznosila 19,3 posto, stoji na stranicama Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ako živite u Panonskoj Hrvatskoj, stopa rizika od siromaštva je najveća, čak 29,4 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj ona pada na 17,7 posto, a prema Klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku (NUTS), nešto manja je u Jadranskoj Hrvatskoj sa svojih 17,5 posto, nakon koje slijedi Grad Zagreb sa 10,5 posto.

Najviša stopa rizika od siromaštva kod starijih od 65

Sagledavajući prosječne plaće ili mirovine, prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2023. godini, prema podacima DZS-a, iznosio je 5.924 eura godišnje. Daleko veća svota se mora izdvojiti za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina. U tom je slučaju riječ o iznosu od 12.440 eura godišnje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Najviša stopa rizika od siromaštva, u kontekstu dobne i spolne strukture, bila je za osobe starije od 65 godina života koja je dosegnula 34,8 posto. Tome treba dodati kako je stopa rizika od siromaštva u toj dobi kod žena iznosila 38,8, dok je kod muškaraca bila 29,3 posto.

Veliki rizik i za samohrane roditelje

Isto tako, najviša stopa rizika od siromaštva u kućanstvima bez uzdržavane djece je bila u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 59,9 posto.

Ništa bolja situacija nije ni u kućanstvima s uzdržavanom djecom, jer su najviše stope rizika od siromaštva u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom. Za njih je stopa siromaštva iznosila 24,4 posto, dok je u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.

Evo što je točno stopa rizika od siromaštva

Potrebno je razlikovati stopu rizika od siromaštva od pravog siromaštva jedne osobe. Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva se ne odnosi na informaciju koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih raspolaže s dohotkom ispod praga rizika od siromaštva.

Važno je znati da je prag rizika od siromaštva koji je postavljen na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba. Kako bi se bolje razjasnili pojmovi, treba krenuti od ukupnog raspoloživog dohotka kućanstva koji je ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, odnosno u protekloj godini.

Lani je čak 20,7 posto Hrvata bilo u riziku od siromaštva

Izračun ekvivalentnog raspoloživog dohotka se temelji na ukupnom raspoloživom dohotku kućanstva koji se dijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici. Preciznije rečeno, prema tom izračunu se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3.

Inače, ovaj postupak se primjenjuje s ciljem određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda. Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 eura, dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 10.891 euro.

Poražavajuć podatak je taj da je lani u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, čak 20,7 posto građana u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. To bi značilo da je svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva.

Ovi pokazatelji se u prvom redu odnose na osobe koje su u riziku od siromaštva, u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.

Ginijev koeficijent je u 2023. godini iznosio 29,7 posto

Baš kao što je to slučaj sa stopom rizika od siromaštva, najviša stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti je u Panonskoj Hrvatskoj sa 31,3 posto. Njih sa 18,9 posto slijedi Jadranska Hrvatska iza koje se smjestila Sjeverna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.

Pojam stope teške materijalne i socijalne deprivacije se odnosi na postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije. U Hrvatskoj je 2023. godine bilo 2,8 posto takvih kućanstava. S druge strane, 5,5, posto građana je lani živjelo u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.

Inače, mjera nejednakosti raspodjele dohotka u 2023. godini, poznata i kao Ginijev koeficijent, iznosila je 29,7 posto. U slučaju postojanja savršene jednakosti, odnosno da svatko ponaosob prima jednaki dohodak, Ginijev koeficijent bi iznosio nula posto. S druge strane, ako je Ginijev koeficijent blizu sto posto, dohodovna nejednakost je veća.