Hrvatska u društvu Venezuele: Na ljestvici konkurentnosti smo 60. od 63. analizirane zemlje
Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner insitut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate “Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2019.”. Hrvatska je na tom popisu u društvu Venezuele, Mongolije, Jordana i Južne Afrike. Odnosno, na 60. mjestu od ukupno 63 analizirane svjetske ekonomije.
Foto: Pixabay
U odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je skočila za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu na ljestvici konkurentnosti.
Ljestvica konkurentnosti analizira ekonomiju po 332 različita kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2019. godine i temelji se na dostupnim statističkim podatcima za 2018. i 2019. godinu, piše index.hr.
U njemu se zapravo mjeri koliko dobro zemlja upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućili stvaranje novih vrijednosti. Na rezultate ovogodišnjeg Izvješća utjecala je politička i ekonomska situacija nesigurnosti u Europi koju je izazva izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Unatoč tomu, Irska je recimo poboljšala svoju poziciju za pet mjesta, iako bi Brexit najviše naštetio njima.
Ove godine je na prvom mjestu osvanuo Singapur, a slijede ga Hong Kong, SAD, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nizozemska, Irska, Danska, Švedska, Katar, Norveška, Luksemburg…
Posljednjih pet na ljestvici konkurentnosti, od dna prema vrhu su Venezueala, Mongolija, Argentina, Hrvatska, Brazil i Ukrajina.
Kao najproblematičnija područja u Hrvatskoj Izvješće navodi pravni i regulatorni okvir, birokraciju, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva finaniranje mirovina, niska zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, slaba prilagodljivost na promjene, poslovno upravljanje, digitalna transformacija u kompanijama.
Prijedlozi za poboljšanje situacije su sljedeći: reformirati javnu administraciju i lokalnu samoupravu, razviti i reformirati obrazovni sustav, reformirati pravosuđe, smanjiti udio javnog sektora u cjelokupnom gospodarstvu i povećati efikasnost suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice.
