Evo kako uštedjeti hrpu novca: Ako vam pođe za rukom samo dio ovog plana, dani u mirovini će biti daleko lakši
Život sa sobom nosi brojne nepredviđene izazove koji nas nerijetko iscrpe i financijsku. Unatoč tim preprekama, stručnjaci su došli do teorije prema kojoj biste mogli uštedjeti popriličnu sumu novca za umirovljeničke dane. S obzirom na to da više od 300.000 umirovljenika u Hrvatskoj živi s mirovinom manjom od 300 eura, bilo kakav dodatni novac bi mogao uvelike olakšati financijske okolnosti. Sve što trebate napraviti je uštedjeti 15 posto svog godišnjeg prihoda i krenuti na vrijeme sa štednjom.
Foto: Pexels
Kako bi sebi osigurali financijski sigurnu mirovinu, za vrijeme radnog staža mnogi razmišljaju kako i koliko novca bi trebali imati ušteđeno do umirovljenja. Upravo su se tom temom bavili i stručnjaci kompanije Fidelity Investments.
Njihova teorija je zasnovana na pretpostavci da osoba štedi 15 posto svog godišnjeg prihoda. Tome trebat dodati činjenicu da bi se trebalo početi štedjeti od 25. godine života. Mnogi smatraju kako bi trebalo ulagati više od 50 posto svog novca u dionice tijekom radnog staža i otići u mirovinu sa 67 godina.
Izbjegnite financijske poteškoće u mirovini
Odlaskom u mirovinu se mijenja mnogo toga, a prije svega se mijenja iznos koji se dobije na mjesečnoj bazi, a koji je znatno manji od plaće. Ipak, stručnjaci imaju rješenje za dodatni prihod, a tajna leži u pravovremenoj štednji od 15 posto godišnjeg prihoda. Unatoč tome što se ovaj model ne može direktno prenijeti na sve, na primjer u Njemačkoj, riječ je o doista zanimljivom pristupu stručnjaka.
Prema procjeni stručnjaka, prije samog umirovljenja, do 67. godine biste trebali uštedjeti deset puta više od svog posljednjeg godišnjeg prihoda. To bi vam trebalo pomoći u tome da imate dovoljno prihoda kako biste izbjegli financijske poteškoće u starosti. Primjerice, ako zarađujete 50.000 eura godišnje neposredno prije umirovljenja, trebali biste imati 500.000 eura ušteđevine, što izgleda gotovo nedostižno.
Evo kako možete uštedjeti za umirovljeničke dane
Isto mišljenje dijele i stručnjaci Fidelity Investmentsa. Njihov prijedlog je taj da uštedite najmanje jednom svoj godišnji prihod do 30. godine, tri puta do 40. godine, šest puta do 50. godine i osam puta do 60. godine života. Naravno, riječ je samo o pravilu koje ponajprije ovisi o tome kada želite da se umirovite, koja prava imate i koliko dugo živite.
Međutim, nije sve tako jednostavno i predvidivo kako se to čini na papiru pa u to treba i uračunati neizvjesnost koju život nosi sa sobom, neovisno je li riječ o pozitivnim ili negativnim promjenama. Idealno bi bilo kada bi svaka osoba mogla uštedjeti jedan ili više godišnjih prihoda tijekom jednog desetljeća, ali nažalost, to funkcionira samo u teoriji.
Potencijalne krize u budućnosti, djeca i bolesti samo su neke od tema koje sprječavaju mnoge u realizaciji takvog plana. Imajte na umu kako su oscilacije u štednji sasvim uobičajene. S druge strane, postoje i drugi čimbenici na koje ne možemo utjecati, poput ekonomskog razvoja, kretanja cijena na burzi i određeni nepredviđeni troškovi.
Planiranje odlaska u mirovinu zasnovano je na brojnim pretpostavkama, od kojih su neke pogrešne. S obzirom na to da ne možemo gledati u budućnost, neizvjesnosti su dio ovog procesa, stoga se ne trebate brinuti. Najvažnije je početi sa štednjom još u mladosti.
Nikad nije prerano za ulaganje, ali može biti prekasno
Što ranije započnete investirati, pred vama je više vremena u kojem ćete moći izgraditi čvrstu financijsku bazu za lagodan život u mirovini.
Ako ulažete svoj novac kroz dugi niz godina, imat ćete dovoljno vremena da premašite nadolazeće krize te prođete kroz uspone i padove koji će vas stajati određenu sumu novca. Važno je znati da ćete dobiti i od kamate, odnosno profita koji ostvarujete kroz kamatu. Nikad nije prerano za ulaganje u svoju budućnost, ali u nekom trenutku može biti prekasno, piše fidelity.com.
Koliko novca je potrebno uštedjeti?
Ako vam to životne okolnosti dozvoljavaju, vaša stopa štednje trebala bi postati dvoznamenkasti postotak vašeg neto prihoda, odnosno najmanje 10 posto. Budući da većina umirovljenika u Hrvatskoj živi s manje od 300 eura mjesečno, taj postotak će omogućiti pristojan novac koji će olakšati financijske muke.
Naravno, nije potrebno posebno isticati kako bi 15 ili 20 posto bilo još bolje. U prosjeku, ako uspijete uložiti 10 posto svojih prihoda, to bi vam omogućilo dobar financijski položaj kada dođete u stare dane. Kada je riječ o financijama, kako će izgledati vaša mirovina ovisi samo o vama samima. Nemojte zaboraviti da je potrebno što prije riješiti ovaj problem kako biste imali niz (financijskih) briga manje.
