Mirovine Mirovinci poručili: 'Daljnje reforme su nužne kako bi mirovine bile kvalitetnije'

Mirovinci poručili: 'Daljnje reforme su nužne kako bi mirovine bile kvalitetnije'

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

19. svibanj 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Mirovinci poručili: 'Daljnje reforme su nužne kako bi mirovine bile kvalitetnije'

Hrvatski dani osiguranja | Hrvatski ured za osiguranje

Mirovinski sustav je stabilan, ali promjene su nužne kako bi imali veće mirovine, poručili su stručnjaci. Jedna od njih je i kasnija dob za mirovinu.

O održivosti mirovinskog sustava, između ostalog, raspravljalo se nedavno na Hrvatskim danima osiguranja u Opatiji. U uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja i fiskalnih promjena, dominirala je tema mirovina. 

Mirovinski sustav čvrst, ali promjene su nužne

Direktorica mirovinskog društva iz Croatia osiguranja, Radojka Hainski naglasila je potrebu za dugoročnim, sustavnim i predvidivim pristupom daljnjem razvoju mirovinskog sustava. Istaknula je kako ubrzano starenje stanovništva, odnosno činjenica da imamo 37 umirovljenika na 100 radnika (EU 35,5), uz manje od 1,5 zaposlenih na jednog umirovljenika stvara rastući pritisak na mirovinski sustav.

Vršiteljica dužnosti ravnatelja Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Melita Čičak, Arijana Kokot iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, Goran Kralj iz PBZ Croatia osiguranja te Gordan Šumanović iz Raiffeisen društva za upravljanje fondovima zaključili su kako Hrvatska ima čvrste temelje mirovinskog sustava, ali da su daljnje reforme i usklade s europskim praksama nužne kako bi sustav dugoročno ostao stabilan i osigurao kvalitetnije mirovine.

Čeka nas povećanje dobi za mirovinu 

Neka od rješenja koje bi bilo dobro razmotriti u Hrvatskoj, a koja funkcioniraju na drugim tržištima uključuju auto-enrolment radi povećanja obuhvata i uplata, lifecycle fondove koji prilagođavaju ulaganja životnoj dobi štediša, nove modele isplate mirovina te usklađivanje radnog vijeka s demografskim trendovima, odnosno postupnim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu.

Svjetska banka predlaže Hrvatskoj nekoliko mjera za stabilniji mirovinski sustav. Jedan od prijedloga je postepeno povećanje dobi za odlazak u mirovinu na čak 72 godine, o čemu smo pisali ovdje. Europska komisija također je preklani predložila Hrvatskoj pet mjera u sustavu mirovinskog osiguranja, među kojima je i dulji rad, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu izostavljeno je posljednjom mirovinskom reformom u srpnju 2025. jer je Vlada građane odlučila motivirati na dulji rad kroz povoljniju bonifikaciju mirovine te šire mogućnosti rada u mirovini

- Tijekom posljednjih godina društva za osiguranje suočila su se s valom iznimno složenih regulatornih inicijativa. Stoga je potreba za pojednostavljenjem na razini europskih institucija od najveće važnosti, osobito za mala i srednje velika tržišta osiguranja. U tom kontekstu, povlačenje zakonodavnog prijedloga FiDA jedina je alternativa za rješavanje njegovih temeljnih nedostataka. Što se tiče IRRD-a, postoji hitna potreba za odgodom provedbe. Odredbe razine 2 i 3 u okviru RIS-a moraju izbjeći dodatno administrativno opterećenje za osiguratelje bez stvarne koristi za potrošače, rekao je Michael Brandstetter iz austrijskog udruženja osiguravatelja VVO, naglašavajući kako zakonodavni okvir treba jasnije prepoznati važnost uloge osiguratelja u smanjenju jaza u mirovinskoj zaštiti i osigurateljnog jaza povezanog s rizicima prirodnih katastrofa.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.