Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 5 d 17.11.2026

Ilustracija | Pexels
Svjetska banka nedavno je objavila Analizu i prijedloge za poboljšanje dugoročne adekvatnosti i održivosti hrvatskog mirovinskog sustava. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava tražilo je još 2021. pomoć od Svjetske banke zbog fiskalnih i proračunskih ograničenja. Svjetska banka dostavila je analizu, predstavljajući mogućnosti koje Ministarstvo treba razmotriti tijekom provedbe Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026. u dijelu povećanja adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme.
Svjetska banka izradila je simulaciju mirovina te analizu i prijedloge politika za poboljšanje dugoročne održivosti sustava, s naglaskom na adekvatnost mirovina. Tim Svjetske banke u izradi analize surađivao je s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Središnjim registrom osiguranika (REGOS). Izvješće je u srpnju 2024. predano Ministarstvu na razmatranje.
– Razvijeni mikrosimulacijski model hrvatskog mirovinskog sustava temelji se na mikrosimulacijskom modelu PROMIS Svjetske banke. Analiza i prijedlozi politika za poboljšanje dugoročne održivosti hrvatskog mirovinskog sustava usredotočili su se na mjere za povećanje dugoročne adekvatnosti mirovina u kontekstu proračunskih i fiskalnih ograničenja te međugeneracijske pravednosti. Rad je obuhvatio sva tri stupa hrvatskog mirovinskog sustava, pojasnili su ovu analizu iz Svjetske banke.
Analiza je utvrdila nekoliko glavnih izazova koji doprinose niskoj adekvatnosti mirovina i visokom riziku od siromaštva u starosti. Tu su kratko razdoblje rada, niska prosječna dob odlaska u mirovinu, nizak omjer radnika i umirovljenika, brojne mogućnosti prijevremenog umirovljenja, mogućnost izbora između prvog i drugog stupa u trenutku umirovljenja, kao i značajan iznos novčanih dodataka (27 posto na mirovinu u prvom stupu, op.a.) koji nisu povezani s plaćama u izračunu mirovine, a koji utječu na izbor između prvog stupa i kombinirane mirovine.
– Analiza je zaključila da hrvatskom mirovinskom sustavu nisu potrebne značajne promjene. Ipak, one uključuju ukidanje drugog mirovinskog stupa ili ponovno uvođenje obveznog drugog mirovinskog stupa, odnosno ukidanje izbora mirovine. Uz odgovarajuće prilagodbe i nadogradnje, sustav s tri stupa može i dalje pružati bolju socijalnu zaštitu u starosti nego samo prvi ili drugi stup. Provedba niza mjera, poput snažnije indeksacije mirovina, povećanja dobi za odlazak u mirovinu, smanjenja razdoblja prijevremenog umirovljenja, ponude pravednijih izbora mirovina i uvođenja automatskih portfelja životnog ciklusa u drugom stupu, povećala bi adekvatnost mirovina, podržala fiskalnu održivost sustava i osigurala međugeneracijsku održivost, zaključak je analize Svjetske banke.
Jedan od scenarija Svjetske banke predviđa da dob za umirovljenje muškaraca i žena do 2065. godine dosegne 72 godine, a dob za prijevremenu mirovinu 69 godina. Procijenjeni očekivani zdrav životni vijek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj u 2021. iznosio je 5,2 godine, dok je u EU-u iznosio 9,9 godina. To znači da prosječni umirovljenik u Hrvatskoj provede samo trećinu svog života u mirovini u dobrom zdravstvenom stanju. Ne postoje projekcije očekivanog zdravog životnog vijeka za sljedećih 40 godina, ali može se pretpostaviti da udio očekivanog zdravog životnog vijeka neće pasti ispod trenutačne razine, navodi Svjetska banka u analizi iz 2024. godine.
– Povećanjem zakonske dobi za umirovljenje poboljšava se omjer potpore za mirovine za deset posto. Kasnije umirovljenje dovodi do sporijeg priljeva novih umirovljenika i dužeg ostanka u radnoj snazi. Nijedna druga mjera mirovinske politike nema moć postizanja takvog poboljšanja omjera potpore, navodi Svjetska banka u Analizi dugoročne primjerenosti i održivosti mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu, s naglaskom na mogućim politikama za njegovo unaprjeđenje iz 2024. godine.
Dobna granica povećavala bi se postepeno na 66 i pol godina do 2030. godine, a nakon toga po mjesec i pol dana, ovisno o očekivanom trajanju života. Na takve projekcije upozorio je i nedavno tragično preminuli analitičar Željko Šemper, rekavši da bi tako Hrvati išli s posla na groblje, o čemu smo pisali ovdje.
Europska komisija također je lani u svom izvješću predložila Hrvatskoj pet mjera u sustavu mirovinskog osiguranja, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Prva je da Vlada nastavi s mjerama koje obeshrabruju prijevremeno umirovljenje i potiču kasniji odlazak u mirovinu. Druga preporuka predlaže postepeno podizanje dobi za odlazak u mirovinu, ali ne navodi se točna dob. Europska komisija predlaže i treću stvar, da se promijeni način oporezivanja mirovina i to tako da se poveća neoporezivi dio mirovine. Preporuka je i da se promijeni model usklađivanja mirovina, kao i da se zaštite oni najsiromašniji u mirovinskom sustavu.
Dio ovih stvari Hrvatska sada rješava mirovinskom reformom. Podizanja dobne granice za mirovinu zasad nema. Država dulji rad potiče povoljnijim uvjetima bonifikacije za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja. Potiče se i rad u mirovini uvođenjem mogućnosti rada na puno vrijeme uz pola mirovine. Mijenja se i formula usklađivanja, uz rast invalidskih i najnižih mirovina, uz trajni dodatak za sve umirovljenike te 12 mjeseci staža za majke. Država ne ukida ni prijevremenu mirovinu, dapače, penalizacija će biti ukinuta od iduće godine svima koji imaju 70 godina, o čemu čitajte više ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 5 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
Mirovine po županijama otkrivaju velike razlike: Umirovljenicima od 583 do 814 eura
Umirovljenici u 17 županija imaju mirovine ispod ukupnog prosjeka. Četiri su iznad, a primanja su najveća u Gradu Zagrebu. Najmanja su u Međimurju.
15:49 1 d 20.11.2026
Mirovina iz oba stupa: Preko 32.000 korisnika dobilo skoro 400 eura više
Više od 32.000 umirovljenika prima kombiniranu mirovinu iz oba stupa. Pritom su samo iz prvog stupa dobili u prosjeku 908,96 eura u listopadu.
13:00 1 d 20.11.2026
Hanfa testirala pucanje 'AI balona': Drugi stup bi izgubio čak 823 milijuna eura
Hanfa je simulirala pad AI dionica za 40 i ostatka tržišta SAD-a za 10 posto. Obvezni mirovinski fondovi u tom bi slučaju izgubili 823 milijuna eura.
16:33 2 d 19.11.2026
Kolika je prosječna mirovina u vašem gradu? Razlike u primanjima i 200 eura
Umirovljenici nemaju jednak životni standard i mirovine u svim krajevima Hrvatske. Najveća prosječna mirovina je u Zagrebu, a najmanja u Vukovaru.
12:50 2 d 19.11.2026
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić donio je novu sistematizaciju. Dosadašnja je datirala od 2010. godine. Provjerili smo što je uveo.
07:53 3.5833333333333 min 22.11.2026
Upoznajte Mariju: Prva je žena vojnikinja s posebnim priznanjem, a s vojnog roka odlazi u 'Tigrove'
Maria je željela upisati studij Vojnog vođenja i upravljanja, no spriječila ju je ozljeda. Prvostupnica je novinarstva, a sada i članica - 'Tigrova'.
07:52 4.5833333333333 min 22.11.2026
Od 27. do 29. studenoga u Staroj tvornici održava se Design District: Sajam za sve hotelijere, investitore, arhitekte i dizajnere interijera.
06:00 1 h 22.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 21 h 21.11.2026