Dan hitne medicine: 'Ljudi odlaze u invalidsku mirovinu ili umiru na radnom mjestu'

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se 30. travnja u znak priznanja svim djelatnicima koji neprekidno spašavaju ljudske živote. Povodom toga, predsjednik udruge djelatnika hitne medicinske pomoći i medicinski tehničar Danijel Šota (60) za Mirovina.hr je rekao kako je starijim zaposlenicima raditi u hitnoj službi i još jednom upozorio da je beneficirani radni staž za zaposlene u hitnoj doista potreban. Kao medicinski tehničar gospodin Šota od prvog dana radi u hitnoj pomoći, a sudionik je i Domovinskog rata. Priznaje da je posao izuzetno težak, ali i da je neprocjenjivo spasiti ljudski život. 

'Smatram da još mogu raditi, ali puno ljudi ne može podnijeti radno mjesto' 

Već godinama zaposleni u hitnoj medicini upozoravaju na teške uvjete rada, manjak kadra i činjenicu da im nije priznat beneficirani radni staž, o čemu čitajte u ovom tekstu. U elaboratu koji su napisali stoji mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu, odnosno da bi zaposlenici hitne s punim stažem mogli otići u mirovinu oko 55. godine, podsjetio je predsjednik udruge 'hitnjaka' Šota. Jedina su hitna služba koja nema beneficirani staž, za razliku od policajaca i vatrogasaca, o čemu smo pisali ovdje. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– S obzirom na cijelu situaciju, manjak radnika, rekli smo da se može uzeti i mogućnost profesionalne mirovine. Konkretno, imam 60 godina i više od 40 godina staža na hitnoj službi, smatram da još mogu raditi, nisam bolestan, sve skupa je u redu, ali puno ljudi ne može podnijeti radno mjesto, zbog fizičkih i psihičkih stresova koje doživljavamo. Treba dati mogućnost tim ljudima da nakon 55. ili 60. godine mogu ići u punu profesionalnu mirovinu, pojasnio je Šota. 

'Elaborat je bio jedini uvjet, ali smo ponovno došli na nulu' 

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da će se sve urediti, priča nam Šota, da je samo potrebno staviti to u prijedlog Zakona o hitnoj službi, kako bi djelatnici hitne pomoći imali beneficirani radni staž. Kasnije je došla ministrica Irena Hrstić, pojašnjava, koja je zahtijevala ponovno izradu elaborata koji je na kraju potvrdio sve što su govorili o zahtjevnosti radnog mjesta, no ipak još uvijek nisu dobili ono što traže.

– Elaborat je bio jedini uvjet, a Ministarstvo zdravstva je onda smislilo da će ga dati na ocjenu Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) i tako smo ponovno došli na nulu. Država nas je toliko podcijenila i uvrijedila sa svojim stavom ne cijeneći jedan takav posao. Kod nas ljudi gotovo umiru na radnom mjestu, tu nema lakših radnih mjesta, to nije bolnica gdje možete staviti nekoga u prijemni ured. Ljudi odlaze u invalidsku mirovinu ili umiru na radnom mjestu, istaknuo je predsjednik udruge Šota. 

'Psihički i fizički je jako teško, doživljavate sve najgore' 

Strane države mare o profesionalnim oboljenjima 'hitnjaka', pružaju pomoć u vidu puno više godišnjeg odmora i rehabilitacija u zdravstvenim ustanovama. Šota objašnjava kako su zaposleni u hitnoj kod nas ostali zakinuti i najveći 'šamar' dobili od ministrice Hrstić koja je na ružan način rekla da nemaju pravo na tako nešto. Posebno je teško starijim radnicima u hitnoj. 

– Prvo je psihički i fizički jako teško, doživljavate sve ono najgore, sve traume i epizode, tužne smrti, ranjavanja. U bolnici je to ipak nekako primjerenije za samu situaciju. Mi to doživljavamo s ukućanima, na ulici, na prometnicama. Vrlo teško je to skloniti kad se vraćate u privatni život. Što se tiče fizičke strane, mi često pacijenta moramo spustiti s četvrtog ili šestog kata. Terenski rad, noćni rad, svi vremenski uvjeti..., rekao je Šota. 

'Često sam na tabletama zbog leđa, ne možete se toga riješiti' 

Predsjednik udruge djelatnika hitne pomoći Šota još uvijek ne zna kada će u mirovinu, ali ističe da je kod njega na poslu više zaposlenika umrlo nego otišlo u mirovinu, što je porazno. Strašno je kad se čovjeka umjesto u mirovinu, isprati na groblje, kazao je i objasnio kako ni on nije lišen posljedica godina i godina napornog rada.  

– Što se tiče fizičkog dijela tu sam već stvarno ishaban, i svi moji koji rade u tim godinama. Često sam na tabletama zbog leđa, ne možete se toga riješiti, to su profesionalna oboljenja. Inače, drži vas to, predivno je radno mjesto za mlade koji su željni adrenalina, odlazak na intervencije, sirene i onaj dojam kad spasite jedan ljudski život, pomognete unesrećenom, ispunjava vas zadovoljstvom... Ono što želim reći je da bi ljudi koji su zdravi ostali raditi, ne bismo izgubili puno djelatnika, pojasnio je. 

Povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe šalje potporu svim djelatnicima hitne službe. Nada se da će netko imati razumijevanja za njih jer brinu o životima, ističe Šota, direktno spašavaju ljudski život i stižu prvi na mjesto gdje je nekome potrebno pružiti pomoć. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.