Novosti Koreliraju li cijene nekretnina s prihodima? Provjerili smo kako stoji Hrvatska

Koreliraju li cijene nekretnina s prihodima? Provjerili smo kako stoji Hrvatska

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

18. studeni 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Koreliraju li cijene nekretnina s prihodima? Provjerili smo kako stoji Hrvatska

Umirovljenici kupuju kuću | Pexels

Mnogi se ne bi složili, ali Eurostatovi podaci pokazuju da su u zadnjih deset godina cijene nekretnina i prihodi u Hrvatskoj podjednako rasli.

Hrvatska je s godišnjim rastom cijena nekretnina od 12,7 posto, kad se gleda drugo tromjesečje, iznad prosjeka EU-a koji je na 4,7 posto, o čemu smo pisali ovdje. Inače, Hrvatska ima najveći pad prodanih kuća u Europskoj uniji, o čemu čitajte ovdje. Eurostat je analizirao i odnos između cijena nekretnina i prihoda. 

Hrvatska na pozitivnoj nuli 

Omjer cijena kuća i dohotka u Europskoj uniji 2025. bio je 6,8 posto viši nego u 2015. godini, što znači da su cijene kuća rasle u odnosu na dohodak kućanstava tijekom desetljeća. Iza ovog povećanja na razini EU-a, nacionalni razvoj znatno se razlikovao, pri čemu je omjer porastao u 17 zemalja EU-a, a pao u ostalih deset.

Omjer cijena kuća i dohotka uspoređuje promjene cijena kuća s promjenama dohotka kućanstva po glavi stanovnika u odnosu na baznu godinu. Povećava se kada cijene kuća rastu brže ili padaju sporije od dohotka, a smanjuje se kada rastu sporije i ostaje nepromijenjen kada se obje mijenjaju istom brzinom. 

Tako je Između 2015. i 2025. godine Portugal zabilježio najveći porast omjera cijene nekretnina i prihoda (60,8 %), a slijede Nizozemska (34,3 %), Mađarska (26,5 %), Češka (25,8 %) i Španjolska (24,5 %). S druge strane, Rumunjska je zabilježila najveći pad (42,8 %), a slijede Finska (25,2 %) i Bugarska (16,2 %). Ako gledamo Eurostatove podatke za Hrvatsku, ona se nalazi na pozitivnoj nuli, što znači da rast cijena nekretnina korelira s rastom dohotka. 

Ove brojke uspoređuju promjene cijena u odnosu na promjene dohotka tijekom vremena, dakle ne rangiraju zemlje prema tome koliko su kuće skupe u odnosu na razinu dohotka u apsolutnom iznosu.

Kako se omjer kretao u godinama krize

- Drugi način razumijevanja pristupačnosti stanovanja je standardizirani omjer cijene kuće i dohotka. Pokazuje je li omjer indeksa cijena kuće i dohotka kućanstva iznad ili ispod dugoročnog prosjeka od 2000. Podaci pokazuju dva jasna vrha; 2007. prije globalne financijske krize, i 2022 godine. U tim godinama omjer cijene kuće i dohotka iznosio je 7,9 % odnosno 7,4 % iznad dugoročnog prosjeka. Između tih vrhova, omjer se smanjio na 6,4 % ispod dugoročnog prosjeka u 2014., prije nego što je ponovno porastao. Nakon 2022. pao je 2023. i 2024., a zatim se 2025. malo vratio iznad dugoročnog prosjeka (+0,03 posto), pojašnjavaju iz Eurostata. 

Standardizirani omjer cijene nekretnina i dohotka pomaže u prepoznavanju nakupljanja potencijalnih neravnoteža na tržištu nekretnina tijekom vremena i stoga se koristi kao pomoćni pokazatelj u tablici rezultata postupka za makroekonomsku neravnotežu (MIP).

Omjer cijene kuće i dohotka i njegova standardizirana verzija opisuju jednu dimenziju pristupačnosti stanovanja. Druge komplementarne dimenzije uključuju broj godina prihoda potrebnih za kupnju stana i trošak financiranja kupnje putem hipoteke. Tekući troškovi stanovanja obuhvaćeni su drugim pokazateljima Eurostata, kao što je udio troškova stanovanja u raspoloživom dohotku kućanstva.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.