Predsjednica Udruge Nismo same: 'Treba posvetiti pažnju raku dojke kod muškaraca i educirati ih od malih nogu'

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke. Ipak, podizanje svijesti o ovoj bolesti, koja pogađa žene i muškarce, bi trebao biti prioritet svakog dana u godini. Za rak dojke su izuzetno važni preventivni pregledi kako bi se bolest otkrila na vrijeme i potom liječila. Kao da nije dovoljno teško dobiti dijagnozu, onkološki bolesnici se suočavaju s mnogo problema, od nedovoljne stručne podrške, nepristupačnosti prijevoza za odlaske na same preglede pa sve do čestog kvara na aparatima, kako nam je otkrila Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge Nismo same. Dodala je i kako se ništa iz donesene Nacionalne strategije od prije četiri godine nije obistinilo i pozvala je državu da pod hitno počne provoditi ono što je Sabor usvojio.

Rak dojke je bolest koja je i dalje stigmatizirana i koja ima visoku smrtnost. Ipak, to nije jedini problem. Naime, premali je odaziv na preventivne preglede, problem je i prijevoz, a kako nam je otkrila sugovornica, cijeli bi zdravstveni sustav trebalo mijenjati.

Rak dojke najčešći kod osoba starijih od 60 godina

Rak dojke je bolest koja može pogoditi svakoga. U prosjeku je najčešća kod osoba starijih od 60 godina, iako se ova dobna granica spušta. Tako je u Europi 23 posto žena s dijagnozom mlađe od 50 godina. Kod muškaraca je pak prosječna dob 68 godina. Najvažnije je bolest otkriti na vrijeme i to redovitim odlaskom na preventivne preglede.

– U gotovo 90 posto slučajeva bolest je izlječiva, ako se otkrije na vrijeme. Pozivam sve da se odazivaju na Nacionalni preventivni program za rano otkrivanje raka dojke. Prosječan odaziv je oko 60 posto, ali postoje još uvijek županije u kojima je odaziv nezadovoljavajući, rekla nam je Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge Nismo same.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dodaje i kako pozivi za preglede stižu do 69. godine života osobe, ali to ne znači da s time prestaje potreba za pregledima. Rak može biti otkriven i u kasnijoj dobi i kod onih od 80 ili više godina.

Rak dojke kod muškaraca

Dakle, rak dojke pogađa žene, ali i muškarce, stare i mlade. Ipak, često se zaboravlja upravo činjenica da od ovoga raka mogu oboljeti i muškarci. Kako smo saznali, postotak oboljelih muškaraca je čak veći u Hrvatskoj nego u svijetu.

– Oboli jedan posto muškaraca u odnosu na oboljele žene prema svjetskim statistikama, a u Hrvatskoj je to oko jedan i pol posto u odnosu na žene. Muškarci imaju manje hrabrosti o tome javno govoriti i osjećaju se više stigmatizirani od žena. Trebalo bi posvetiti puno više pažnje raku dojke kod muškaraca i educirati ih od najmanje dobi da je to bolest koja ih neće zaobići. Pozivam muškarce da također redovito rade samopregled dojki, kazala je sugovornica i dodala kako je visoka smrtnost posljedica neodlaska na redovite preglede.

Višestruki problemi prijevoza za oboljele

Kao da bolest sama po sebi nije dovoljno teška, postoji još niz problema u zdravstvenom sustavu čije su žrtve sami pacijenti. Najbolje se to vidi iz razgovora s oboljelima. Udruga tako od 2019. godine provodi projekt ‘Nisi sama, educiraj se uz zdravu kavu s nama’ u sklopu kojeg su s pomoću EU fondova obišli 15 gradova i mjesta u Hrvatskoj. Projekt su prijavili na još jedan natječaj pa su bili i na tri otoka, Ugljanu, Cresu i Korčuli. Upravo su na tim kavama uvidjeli s kojim se sve problemima susreću oboljeli.

– Na kavi smo čuli da se pri naručivanju na različite preglede ne vodi računa o tome da oboljele dolaze s otoka i da su vezane uz prijevoz. Često se zakažu pregledi ili termini u vrijeme kada se više ne mogu vratiti na otok pa ili moraju ostati spavati kod prijatelja ili moraju plaćati noćenje. U Slavoniji je problem prostorna nepovezanost pa žene ne mogu doći na preventivni pregled, ispričala nam je Kalogjera.

Problem prijevoza je nastao i kada su stariji od 65 godina dobili pravo na besplatan prijevoz vlakom pa su iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ukinuli potporu za prijevoz. Ipak, ovaj vlak im nerijetko ne znači mnogo, ako na primjer imaju zakazan pregled u 8 ujutro, a vlak ide tek u 12 popodne. U ovom slučaju na pregled ne mogu ni doći.

Psihološka pomoć bi trebala biti sustavna

Jednako tako, kako nam je ispričala sugovornica, nema dovoljno ni psihološke pomoći. Naime, u Klinici za onkologiju na zagrebačkom Rebru je jedna psihologinja, Ivona Poljak, dok recimo u bolnici Sestre Milosrdnice ne postoji psihološka pomoć za ove pacijente. U drugim dijelovima Hrvatske je situacija još i gora pa su mnoge žene koje su došle na zdravu kavu tek tada imale prvi susret sa psihologom.

– U nekim razvijenim zemljama pomoć dobiju bolesnici, ali i obitelj, a bojim se da to neće tako skoro zaživjeti u Hrvatskoj. Sustavne podrške, kakva postoji u razvijenom svijetu, da psiholog postane dio vašeg tima, nemamo. Liječnik vam kaže da možete potražiti pomoć i podršku psihologa, ali to nije nešto što dobije svatko, to se ostavlja ljudima na volju, a zbog stigme mnogi ljudi ne potraže tu pomoć.

Dašku spasa mogu oboljeli potražiti u udrugama poput Sve za nju, Europa Donna, a i Nismo same također pruža pomoć. Oni imaju projekt ‘Nisi sama, pitaj bez srama’, na kojem surađuju sa psihijatricom Majom Vukojom koja piše stručne tekstove, a imaju i poseban email na koji se mogu javiti svi koji trebaju pomoć. Osim toga, nude i prijevoz taksijem na kemoterapiju za oboljele, za što teško sakupe novac, dok je u inozemstvu to dio sustava zdravstvenog osiguranja.

‘Pozivam državu da pod hitno počne provoditi ono što je Sabor usvojio’

Uz navedene probleme, tu su i stigma koja postoji oko bolesti, ali i aparati koji su stari, često se kvare ili su na servisu pa se ne može obaviti zračenja. Kako bi sve funkcioniralo kako treba, Kalogjera kaže da treba mijenjati sustav jer on nije dobro posložen.

– Prije četiri godine je donesen Nacionalni strateški plan za borbu protiv raka do 2030. godine i od tada do danas dogodilo se – ništa. Prošle godine u siječnju osvojen je Akcijski plan i ništa. Jedino što će država povući iz fondova su novi aparati za zračenje, a pitanje je kada će ti linearni akceleratori ući u primjenu. Time nije riješen sav problem, to je samo kap u moru problema. Ono što je propisano strategijom i akcijskim planom je samo na papiru. Lijepo je zamišljeno, ali se nije ništa dogodilo. Sve treba mijenjati u sustavu jer nije dobro posložen. Mogu pozvati državu da pod hitno počne provoditi ono što je Sabor usvojio, rekla je za kraj Ivana Kalogjera.