Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Ilustracija: Rawpixel
U Hrvatskoj rad umirovljenika postaje pravilo, a ne iznimka. To ne potvrđuju samo statistike kojima se često ovdje bavimo, već i situacije iz stvarnosti. Gotovo da više nije neobično vidjeti stariju osobu na blagajni u trgovini ili na kiosku. Uostalom, u zemlji u kojoj trećinu stanovništva čine umirovljenici, drugačije se i ne može očekivati.
Država je od jeseni proširila mogućnosti zapošljavanja starijih osoba. Najprije je izmjenama Zakona o radu (ZOR) omogućila dogovor između zaposlenika i poslodavca o radu nakon 65. godine, izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) omogućen je, pak, rad obiteljskih umirovljenika na pola radnog vremena, dok su umirovljene djelatne vojne osobe i vatrogasci dobili mogućnost zapošljavanja na puno radno vrijeme. Uz to, pokrenut je i portal za zapošljavanje umirovljenika, o kojem smo također pisali.
S obzirom na razna zakonska ograničenja koja su još na snazi ili su s vremenom ukinuta, različit je i broj korisnika različitih vrsta mirovina koji rade. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) pripremio je dvije tablice u kojima je vidljiv sukus različitosti u umirovljeničkom korpusu. Tako je na dan 31. siječnja ove godine na pola radnog vremena zaposleno bilo ukupno 23.365 umirovljenika, što je neznatan pad u usporedbi sa studenim i prosincem prošle godine.
No, od tog broja 20.246 osoba prima mirovinu određenu prema ZOMO-u, dok je zaposleno 1.913 umirovljenih djelatnih vojnih osoba (DVO) te 1.206 umirovljenih branitelja (ZOHBDR). Među djelatnim vojnim osobama nalazi se i 421 osoba koja radi na puno radno vrijeme i prima pola mirovine.
Što se tiče radnika umirovljenih po općem propisu, njih 14.130 prima starosnu, 5.286 prijevremenu, a 830 obiteljsku mirovinu. Ovakva razlika temeljena je u činjenici da je prijevremenih umirovljenika mnogo manje od onih koji su otišli u redovitu starosnu mirovinu. Uz to, obiteljski umirovljenici su tek od 1. siječnja dobili mogućnost rada na pola radnog vremena, bez obzira na to spadaju li u kategoriju redovitih ili povlaštenih umirovljenika. Podsjetimo, obiteljski umirovljenici prema ZOMO-u mogli su raditi uz mirovinu tek od 1. kolovoza 2021. godine, ali uz određene restrikcije.

Broj zaposlenih umirovljenika u siječnju 2023. po vrstama mirovine | Foto: HZMO
Gledajući po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), najviše umirovljenika, njih 4.049 (17,33 posto od ukupnog broja) radi u trgovini na malo i veliko te na popravcima motornih vozila. Slijedi ih 3.234 (13,84 posto) zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, što je odraz velikog manjka stručnog kadra, te 3.126 (13,38 posto) zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Najmanje umirovljenika, pak, radi u djelatnostima kućanstava kao poslodavca (23), opskrbe električnom energijom, plinom i parom (45) te rudarstva i vađenja (59). U djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela nema zaposlenih umirovljenika.
Gledajući po vrstama mirovine, djelatnosti u kojima radi najveći broj starosnih umirovljenika poklapaju se s onima u kojima radi najveći ukupan broj umirovljenih. Slična je situacija i s djelatnostima u kojima ih radi najmanje. Prijevremeni umirovljenici, osim u trgovini, prerađivačkoj industriji te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima najčešće rade u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Najmanje, pak, rade u javnoj upravi i obrani, kućanstvima te rudarstvu. Obiteljski umirovljenici također najčešće rade u trgovini i prerađivačkoj industriji, ali i u pomoćnim uslužnim djelatnostima te ugostiteljstvu. Nitko od zaposlenih obiteljskih umirovljenika ne radi u javnoj upravi i obrani te opskrbi električnom energijom, a jedan radi u rudarskom sektoru.
Što se tiče, pak, umirovljenih po DVO-u, najviše ih radi u administraciji (358), građevinarstvu (267) i u prijevozu te u skladištima (247). Nitko iz ove kategorije umirovljenika ne radi u kućanstvima, troje ih je zaposleno u rudarstvu, a četvero u opskrbi energentima. Kod umirovljenih branitelja, situacija je ista barem kod zastupljenosti u najtraženijim zanimanjima. Najviše ih radi u administraciji (274), građevinarstvu (216) i prijevozu (173). Najmanje branitelja radi u opskrbi energentima (dva), financijskim djelatnostima (tri) te rudarstvu i u obrazovanju (šest). Nitko od njih ne radi u kućanstvima te javnoj upravi i obrani.
Već smo spominjali kako broj zaposlenih umirovljenika krajem siječnja nije najveći zabilježen. Rekord drži srpanj prošle godine s 23.775 zaposlenih. U odnosu na mjesec ranije primjetan je skok od čak 942 osobe. Jasno, zbog turističke sezone najveće su razlike vidljive u trgovini, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima. Sličan skok dogodio se krajem 2022. godine, ali srpanjske brojke nisu oborene.

Broj zaposlenih umirovljenika u posljednjih godinu dana | Foto: HZMO
Zanimljivo je vidjeti usporedbu broja zaposlenih umirovljenika u siječnju prošle, ali i ove godine. Na dan 31. siječnja 2022. zaposleno je bilo 19.144 umirovljenika. To je u odnosu na isti datum ove godine 4.221 osoba manje. Najveće su razlike zabilježene u djelatnostima gdje i inače radi velik broj umirovljenika, poput trgovine, građevinarstva, ugostiteljstva, prijevoza, administracije, stručnih zanimanja te prerađivačke industrije. Zanimljivo je da u proteklih godinu dana nijedan umirovljenik nije bio zaposlen u izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima, poput UN-a i njegovih organizacija, Europske unije, raznih diplomatskih predstavništava…
Čini se kako je trend zapošljavanja umirovljenika postao neizbježan iako paradoksalan s obzirom na slabiju zaposlenost osoba u dobi od 50 do 65 godina, o čemu smo pisali ovdje. Ako na mladima svijet ostaje, onda Hrvatska ostaje na – starijima.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 339 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 368 d 18.11.2025
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
22:00 1 h 21.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 14 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 13 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 13 h 21.11.2026