Rad u mirovini: Donosimo koliko redovitih i povlaštenih umirovljenika radi i koje su djelatnosti najpopularnije
Rad umirovljenika sve je popularniji. Od siječnja prošle do siječnja ove godine zaposleno je više od 4.000 umirovljenika, a lista najtraženijih poslova sve je veća. Veliki udio među zaposlenima i dalje drže umirovljeni po općim propisima, koji najčešće rade u trgovini. Zanimljivo, djelatne vojne osobe i umirovljeni branitelji biraju administraciju.
Ilustracija: Rawpixel
U Hrvatskoj rad umirovljenika postaje pravilo, a ne iznimka. To ne potvrđuju samo statistike kojima se često ovdje bavimo, već i situacije iz stvarnosti. Gotovo da više nije neobično vidjeti stariju osobu na blagajni u trgovini ili na kiosku. Uostalom, u zemlji u kojoj trećinu stanovništva čine umirovljenici, drugačije se i ne može očekivati.
Država je od jeseni proširila mogućnosti zapošljavanja starijih osoba. Najprije je izmjenama Zakona o radu (ZOR) omogućila dogovor između zaposlenika i poslodavca o radu nakon 65. godine, izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) omogućen je, pak, rad obiteljskih umirovljenika na pola radnog vremena, dok su umirovljene djelatne vojne osobe i vatrogasci dobili mogućnost zapošljavanja na puno radno vrijeme. Uz to, pokrenut je i portal za zapošljavanje umirovljenika, o kojem smo također pisali.
S obzirom na razna zakonska ograničenja koja su još na snazi ili su s vremenom ukinuta, različit je i broj korisnika različitih vrsta mirovina koji rade. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) pripremio je dvije tablice u kojima je vidljiv sukus različitosti u umirovljeničkom korpusu. Tako je na dan 31. siječnja ove godine na pola radnog vremena zaposleno bilo ukupno 23.365 umirovljenika, što je neznatan pad u usporedbi sa studenim i prosincem prošle godine.
No, od tog broja 20.246 osoba prima mirovinu određenu prema ZOMO-u, dok je zaposleno 1.913 umirovljenih djelatnih vojnih osoba (DVO) te 1.206 umirovljenih branitelja (ZOHBDR). Među djelatnim vojnim osobama nalazi se i 421 osoba koja radi na puno radno vrijeme i prima pola mirovine.
Trgovci i stručnjaci najzastupljeniji
Što se tiče radnika umirovljenih po općem propisu, njih 14.130 prima starosnu, 5.286 prijevremenu, a 830 obiteljsku mirovinu. Ovakva razlika temeljena je u činjenici da je prijevremenih umirovljenika mnogo manje od onih koji su otišli u redovitu starosnu mirovinu. Uz to, obiteljski umirovljenici su tek od 1. siječnja dobili mogućnost rada na pola radnog vremena, bez obzira na to spadaju li u kategoriju redovitih ili povlaštenih umirovljenika. Podsjetimo, obiteljski umirovljenici prema ZOMO-u mogli su raditi uz mirovinu tek od 1. kolovoza 2021. godine, ali uz određene restrikcije.
Broj zaposlenih umirovljenika u siječnju 2023. po vrstama mirovine | Foto: HZMO
Gledajući po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), najviše umirovljenika, njih 4.049 (17,33 posto od ukupnog broja) radi u trgovini na malo i veliko te na popravcima motornih vozila. Slijedi ih 3.234 (13,84 posto) zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, što je odraz velikog manjka stručnog kadra, te 3.126 (13,38 posto) zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Najmanje umirovljenika, pak, radi u djelatnostima kućanstava kao poslodavca (23), opskrbe električnom energijom, plinom i parom (45) te rudarstva i vađenja (59). U djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela nema zaposlenih umirovljenika.
Gledajući po vrstama mirovine, djelatnosti u kojima radi najveći broj starosnih umirovljenika poklapaju se s onima u kojima radi najveći ukupan broj umirovljenih. Slična je situacija i s djelatnostima u kojima ih radi najmanje. Prijevremeni umirovljenici, osim u trgovini, prerađivačkoj industriji te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima najčešće rade u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Najmanje, pak, rade u javnoj upravi i obrani, kućanstvima te rudarstvu. Obiteljski umirovljenici također najčešće rade u trgovini i prerađivačkoj industriji, ali i u pomoćnim uslužnim djelatnostima te ugostiteljstvu. Nitko od zaposlenih obiteljskih umirovljenika ne radi u javnoj upravi i obrani te opskrbi električnom energijom, a jedan radi u rudarskom sektoru.
DVO i branitelji biraju administraciju ili ‘fizikaliju’
Što se tiče, pak, umirovljenih po DVO-u, najviše ih radi u administraciji (358), građevinarstvu (267) i u prijevozu te u skladištima (247). Nitko iz ove kategorije umirovljenika ne radi u kućanstvima, troje ih je zaposleno u rudarstvu, a četvero u opskrbi energentima. Kod umirovljenih branitelja, situacija je ista barem kod zastupljenosti u najtraženijim zanimanjima. Najviše ih radi u administraciji (274), građevinarstvu (216) i prijevozu (173). Najmanje branitelja radi u opskrbi energentima (dva), financijskim djelatnostima (tri) te rudarstvu i u obrazovanju (šest). Nitko od njih ne radi u kućanstvima te javnoj upravi i obrani.
U godinu dana zaposleno preko 4.000 umirovljenika
Već smo spominjali kako broj zaposlenih umirovljenika krajem siječnja nije najveći zabilježen. Rekord drži srpanj prošle godine s 23.775 zaposlenih. U odnosu na mjesec ranije primjetan je skok od čak 942 osobe. Jasno, zbog turističke sezone najveće su razlike vidljive u trgovini, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima. Sličan skok dogodio se krajem 2022. godine, ali srpanjske brojke nisu oborene.
Broj zaposlenih umirovljenika u posljednjih godinu dana | Foto: HZMO
Zanimljivo je vidjeti usporedbu broja zaposlenih umirovljenika u siječnju prošle, ali i ove godine. Na dan 31. siječnja 2022. zaposleno je bilo 19.144 umirovljenika. To je u odnosu na isti datum ove godine 4.221 osoba manje. Najveće su razlike zabilježene u djelatnostima gdje i inače radi velik broj umirovljenika, poput trgovine, građevinarstva, ugostiteljstva, prijevoza, administracije, stručnih zanimanja te prerađivačke industrije. Zanimljivo je da u proteklih godinu dana nijedan umirovljenik nije bio zaposlen u izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima, poput UN-a i njegovih organizacija, Europske unije, raznih diplomatskih predstavništava…
Čini se kako je trend zapošljavanja umirovljenika postao neizbježan iako paradoksalan s obzirom na slabiju zaposlenost osoba u dobi od 50 do 65 godina, o čemu smo pisali ovdje. Ako na mladima svijet ostaje, onda Hrvatska ostaje na – starijima.
