Umirovljenika Ivicu planina čini sretnim: 'Ostvario sam san, bio sam na Himalaji'
09:09 489 d 20.07.2025
Darko Berljak i drugi pripadnici HGSS-a na vježbi u Zagorju | Foto: Privatna arhiva
Alpinist Darko je član HGSS-a već 52 godine. Više ne sudjeluje izravno u akcijama spašavanja, ali u 'pozadini' pomaže itekako vrijednim prijedlozima.
Nakon brojnih spašavanja, susreta s ljudskom patnjom, ali i situacija u kojima pomoć nije stigla na vrijeme, život se gotovo svakodnevno mora promatrati kao neprocjenjivi dar koji se dobiva samo jednom – rekao nam je alpinist i član Gorske službe spašavanja Darko Berljak (76) i dodao da ljudski život treba čuvati koliko je god moguće. Već je više od 50 godina član HGSS-a, a trenutačno je i predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza. Otkrio nam je što ga je potaknulo da se pridruži Gorskoj službi spašavanja, koja mu se akcija najviše urezala u pamćenje i što je kao gorski spašavatelj naučio o životu.
Njegov pogled na opasnost, odgovornost i ljudski život tijekom godina se postupno mijenjao. Prije nego što je postao dio GSS-a bavio se alpinizmom. Osim zbog osobnih humanitarnih razloga, dio Gorske službe spašavanja postao je jer je zaključio da je to ne samo nužno, već i korisno ako je često u planinama. Priznaje da je GSS bio i svojevrstan izazov, nešto novo i uzbudljivo, ali i prilika za postizanje nekih vrlina u mladoj dobi i u tom području. Nakon nekoliko spašavateljskih akcija i stjecanjem iskustva pristup svemu prerastao je u zrelost, oprez i svijest o težini svake odluke.
- S vremenom, opasnosti su postale nešto što treba iznimno dobro razumjeti, uvažavati i poštovati te znati upravljati rizicima koji iz njih proizlaze. Iskusan spašavatelj zna da mi nismo nikakvi 'Supermani' te hrabrost nije u nepotrebnom izlaganju preko razine prihvatljivog rizika, nego u sposobnosti da se prepozna točna granica između nepromišljenosti i odlučnosti. Shvatio sam da nije dovoljno samo doći do unesrećenoga i pomoći mu, nego se svi moraju i sigurno vratiti. U početku je naglasak na vlastitoj spremnosti, znanju i sposobnostima, ali kako vrijeme ide dalje gorski spašavatelj sve više razmišlja o cijelom timu, obiteljima koje čekaju kod kuće i posljedicama odluka koje se donose u nekoliko sekundi. Odgovornost znači da se mora krenuti i po najgorem vremenu i u najtežu akciju, ali ponekad imati hrabrosti reći da uvjeti nisu sigurni i pričekati, kazao nam je 76-godišnji Darko.
Umirovljenika Ivicu planina čini sretnim: 'Ostvario sam san, bio sam na Himalaji'
09:09 489 d 20.07.2025
HGSS podsjetio na spašavanje bake s Biokova: 'Ona je danas živa samo zbog vas'
HGSS je fotografijom podsjetio na spašavanje bake koju su našli nakon tri dana. Javio se njezin unuk, a spasioci su objasnili zašto pomažu turistima.
16:20 142 d 01.07.2026
Mijenja se i odnos prema ljudskom životu. Uspjeh nije samo spasiti nečiji život, naglašava Darko, nego pritom sačuvati i živote onih koji su krenuli pomoći.
- To sam jako dobro naučio i na alpinističkim ekspedicijama u Himalaji koje sam vodio. Tamo sam bio 37 puta i vodio ekspedicije na 11 vrhova viših od 8.000 metara, a četiri od njih i na najviši vrh svijeta. Na tim ekspedicijama sudjelovalo je više od 200 članova, naravno neki i više puta, a vodio sam i dvije ženske ekspedicije na 8.201 m visok Cho Oyu i 8.850 m visok Mount Everest. Već na prvoj mojoj ekspediciji 1982. u Himalaji sudjelovao sam u spašavanju jednog planinara, a na ženskom Everestu 2009. naša liječnica i neke članice spašavale su druge alpiniste. Na svim tim ekspedicijama jezgro tima činili su gorski spašavatelji i spašavateljice, postizali smo lijepe uspjehe, no iznad svega, pa i čak samog vrha, meni je jedino bilo bitno da smo se kući vratili ama baš uvijek u istom broju koliko nas je krenulo na ekspediciju, pojasnio nam je.
O planinarenju smo razgovarali i sa 72-godišnjim umirovljenikom Ivicom Pešutom. Lani je bio na Himalaji, o čemu čitajte u ovom tekstu.
HGSS-ovac Darko Berljak | Foto: Privatna arhiva
HGSS-ovac Darko Berljak | Foto: Privatna arhiva
HGSS-ovac Darko Berljak | Foto: Privatna arhiva
HGSS-ovac Darko Berljak | Foto: Privatna arhiva
HGSS-ovac Darko Berljak | Foto: Privatna arhiva
HGSS-ovac Darko Berljak | Foto: Privatna arhiva
HGSS-ovac Darko Berljak | Foto: Privatna arhiva
HGSS-ovac Darko Berljak | Foto: Privatna arhiva
HGSS-ovac Darko Berljak | Foto: Privatna arhiva
Koliko su akcije Gorske službe spašavanja zahtjevne, objašnjava nam 76-godišnji Davor, ogleda se i u tome što se najčešće događaju u nepovoljnim vremenskim uvjetima i na vrlo složenom i teško pristupačnom neurbanom terenu, daleko u planini, na stijenama, speleološkim objektima, bespućima i rijekama... Najviše mu se u pamćenje urezala potražna akcija u Gruziji na Kavkazu 2012. godine. Dva gorska spašavatelja iz Zagreba i dvoje članova GSS-a iz Splita bili su članovi hrvatske alpinističke ekspedicije koja je 1974. otišla na Kavkaz, penjali su se po visokoj i teškoj stijeni planine Ushba.
- Trećeg dana penjanja zbog oluje koja je zahvatila to područje iznad njih pokrenula se smrtonosna lavina snijega i leda te odnijela svu četvoricu niz tisuću metarsku stijenu. Tijela dvojice, ruski spašavatelji pronašli su ubrzo, a druge dvojice nikad, jer su se nalazila negdje duboko pod snijegom koji ih je zatrpao. Sjećam se tuge obitelji poginulih i naše planinarske javnosti, jer to je bila i ostala najveća smrtna nesreća koja se ikada dogodila hrvatskim alpinistima. Prošlo je 37 godina, kada me je 2011. nazvao šef slovenske Gorske službe i rekao kako su dobili nekoliko fotografija od jednog češkog alpinista koji je tog ljeta prelazio ledenjak ispod Ushbe, kazao je.
Stariji ribolovac u Šibeniku trebao pomoć HGSS-a: Plima mu odsjekla put do auta
Stariji ribolovac lovio je kod Šibenskog mosta, a kada je krenuo kući, nije se mogao vratiti jer je plima odsjekla put do auta. Pomogao mu je HGSS.
10:07 184 d 20.05.2026
Naime, Čeh je fotografirao plastičnu plosnatu žutu čuturicu, a u takvoj se sedamdesetih godina u Hrvatskoj kupovao neki sirup od naranče. Darko je istu koristio i sam za nošenje vode u brdima i u tom mu je trenutku sve postalo jasno. Na njoj je bila naljepnica slovenskog GSS-a, opisuje nam, a alpinisti i GSS-ovci iz Hrvatske išli su sa Slovencima te godine na Kavkaz i najvjerojatnije njihov znak nalijepili na svoju čuturicu.
- HGSS je organizirao sljedeće ljeto, 2012. potragu na Kavkazu, mene imenovao za vođu potrage i otišli smo četvorica GSS-ovaca u Gruziju i na ledenjaku nakon potrage pronašli prvo opremu pa tijelo koje je putovalo 38 godina u ledenjaku, a pri njegovom kraju naziralo se na njegovoj površini. Na vesti imao je našu GSS-ovu značku s brojem, a znao sam da taj pripada tadašnjem pročelniku zagrebačke Stanice. Transportirali smo ga i pokopali u selu ispod planine. Sljedeće godine na istom mjestu pronađeno je tijelo i drugog našeg poginulog alpinista i GSS-ovca i nakon 38 godina tijela naših prijatelja prevezena su u Hrvatsku i ovdje pokopana, ispričao je alpinist Berljak.
Može li iskustvo gorskog spašavatelja u određenoj mjeri nadoknaditi fizičku snagu koja s godinama prirodno slabi? Alpinist Darko ističe da može, ali je ne može u potpunosti zamijeniti.
- S godinama gubimo dio brzine, snage i izdržljivosti, ali dobivamo nešto itekako vrijedno – znanje, smirenost, sposobnost procjene situacije i rizika te donošenja pravih odluka u pravom trenutku. U gorskom spašavanju nije uvijek najvažnije tko može najbrže ili najviše, nego tko zna kada, kako i zašto nešto treba učiniti. Iskusan spašavatelj često prepoznaje objektivne, subjektivne i tehničke opasnosti prije nego one postanu ozbiljan problem. Njegova najveća vrijednost nije samo u onome što fizički može napraviti, nego i u znanju i iskustvima koje mora nesebično prenositi mlađim kolegama. Naravno, dobra tjelesna priprema ostaje važna bez obzira na godine, ali s vremenom se mijenja i uloga spašavatelja. Netko tko je nekada bio prvi na stijeni ili nosio najveći teret danas možda više doprinosi vođenjem akcije, organizacijom, logistikom, a posebno mentorstvom, pojasnio je Darko.
Priča nam i da je kao dragovoljac u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. bio pomoćnik zapovjednika Planinske satnije Velebit, Specijalne postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske (HV) te na Velebitu bio instruktor na tečajevima iz alpinizma i gorskog spašavanja za ostale specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova i HV-a. Na Velebitu je pripadnicima postrojbi prenosio postavke kako bi im planina postala saveznik, a ne neprijatelj.
- Valjda sam to dobro radio, jer nemali broj njih poslije je pristupio u HGSS-u. Kada sam prešao pedesetu, postao sam volonterski tajnik HGSS-a i to obavljao gotovo dvadeset godina. Godine 2013. samo u tri naše županije nije bilo Stanice HGSS-a. Imenovan sam od Službe da u jednoj od njih u Hrvatskom zagorju, koje su dotada pokrivale Stanice Zagreb i Varaždin, osnujem samostalnu Stanicu. Potražio sam potencijalne članove u tamošnjim planinarskim društvima, okupio ih, postao pročelnik Stanice, prvo pod nazivom Krapina, tjerao na tečajeve HGSS-a, prilično smo se namučili dok nismo nabavili svu opremu i vozni park, a na kraju smo sagradili i potrebnu zgradu za Stanicu u Zlatar Bistrici i opremili je. Najvažnije je da smo u tih dvanaest godina, koliko sam tamo bio pročelnik, postali Stanica koja je u tom vremenu stvorila toliki broj gorskih spašavatelja s položenim ispitom kao nijedna stanica u povijesti hrvatskog gorskog spašavanja, kazao nam je.
Unesrećene gospodin Darko više ne spašava izravno jer ima 76 godina, ali neizravno sudjeluje u svemu vrlo aktivno, bilo putem sastanaka na raznim tijelima HGSS-a, analiza akcija i prijedloga po pojedinim temama.
- Ne želim biti savjetnik i praviti se pametan zbog 52-godišnjeg iskustva u gorskom spašavanju. Ne želim se na takav način nametati mlađima, puno tjelesno spremnijima, ali i educiranim s novim tehnikama koje nisu postojale u moje vrijeme pa u raznim raspravama ne iznosim svoje mišljenje, već prvenstveno vrlo provjerene i doživljene činjenice, ostavljajući svakome na volju da iz toga izvuče objektivne zaključke, istaknuo je gorski spašavatelj.
Prisjetio se i nedavnog spašavanja umirovljenice iz Zagorja koja se tijekom ljetnih vrućina htjela osvježiti vodom iz jedne cisterne ukopane u tlo, no upala je u nju i iznad nje se od težine zatvorio poklopac. HGSS je ljetos podsjetio na spašavanje bake koju su našli nakon tri dana, o čemu čitajte ovdje.
– Obitelj, mještani i policija tražili su je cijeli dan i na kraju pozvali HGSS. Mi smo je isto tražili satima po šumi, napuštenim objektima, po stazama i izvan njih i kada smo prošli pokraj nekog željeznog poklopca na tlu u jednom vinogradu, podigli smo ga i nismo mogli vjerovati. Gospođa u osamdesetim godinama stajala je na dnu cisterne, voda joj je bila do vrata, ali poklopac nije mogla dohvatiti, bio je samo nekoliko centimetra iznad njezine ruke kada bi je ispružila. U cisterni je provela više od 24 sata, vrlo se pothladila, ali bilo je vruće ljeto i voda nije bila prehladna. Možemo si samo zamisliti što je proživljavala 24 sata u toj vodi i mraku, no nije gubila nadu, kao ni mi dok je nismo pronašli i predali Hitnoj pomoći da je odveze u bolnicu, ispričao je Darko.
I prije je iznimno cijenio život, ali kada je postao gorski spašavatelj, ljudski život je doživljavao kao najveću vrijednost, nešto što zaslužuje svaki napor i nema cijenu da bi se spasio i sačuvao.
– Baš zato je HGSS naš poziv, zato smo volonteri i ne volimo slušati kako bismo spašavanje trebali naplatiti unesrećenima. Kroz godine iskustva, brojne akcije i spašavanja kod svih nas u GSS-u razvija se posebno poštovanje prema životu, ali i svjesnost o njegovoj prolaznosti. Svaki je ljudski život jednako vrijedan, bez obzira na dob, podrijetlo ili okolnosti u kojima se osoba našla. Mi ne prosuđujemo zašto je netko dospio u nevolju u planini, nego razmišljamo i poduzimamo kako mu najbrže i najsigurnije moramo pomoći. Shvaćamo koliko je tanka granica između života i smrti i koliko jedna odluka, trenutak nepažnje ili splet okolnosti mogu promijeniti nečiju sudbinu, pojasnio je 76-godišnji Darko.
Jednako je važno unesrećenima i pružiti osjećaj sigurnosti, toplu riječ, nadu i dostojanstvo u najtežim trenucima.
– Gorski spašavatelj vrijednost ljudskog života ne mjeri brojem uspješnih akcija, nego sviješću da iza svakog unesrećenog čovjeka stoji obitelj, prijatelji, snovi i cijeli jedan svijet. Ne spašavamo samo čovjeka iz planine ili drugih terena, nego čuvamo sve ono što njegov život znači njemu i ljudima koji ga vole, zaključio je alpinist i gorski spašavatelj Darko.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 10 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 32 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 20 d 31.10.2026
Umirovljenik Alen (56) branio je Vukovar: 'Očajnički smo se nastojali probiti i pomoći'
Branitelju Alenu 18. studeni nije samo državni blagdan. Sjećanja na ratne dane bude se s dolaskom jeseni. Uz veliku tugu, ovih dana osjeća i ponos.
09:34 2 d 18.11.2026
Novinar o svojoj Komiškoj noni: 'Bila je bolji program od bilo koje današnje platforme'
Novinar Petric objavio je knjigu 'Komiška nona'. Posvećena je baki Nini koja je bila stroga, ali i brižna. Ljeta je provodio s njom i djedom na Visu.
06:56 6 d 15.11.2026
Što u domovima za starije jedu oni s dijabetesom? 'Povrće prženo u ulju nikako'
Umirovljenici koji imaju dijabetes ne smiju jesti masno ni slatko. U varaždinskom Domu za starije čak 35 posto korisnika ima šećernu bolest.
07:12 7 d 14.11.2026
Umirovljenica Zumra (76): 'Zadnjih nekoliko godina me muči demencija'
Umirovljenica Zumra cijeli život se slaže sa svojim suprugom. Da nije tako kaže da ne bi ni ostali zajedno. Komunikacija je ono što ih je održalo.
14:45 11 d 09.11.2026
Moramo im svi skupa pokazati kako. Ako smo napravili jedan korak pomaka u njihovoj percepciji sebe, zadovoljna sam, kazala je naša predavačica.
16:18 16 h 20.11.2026
Telemach je na konferenciji srednja.hr predstavio Job Lab, program koji učenike uči vještinama koje škola rijetko daje. Ovo su neka od iskustava.
16:16 16 h 20.11.2026
Tisuće kvadrata u planu su na 'vratima' zagrebačke Dubrave. Dok se čeka odluka, rješavaju se imovinsko-pravna pitanja.
16:04 16 h 20.11.2026
Najstarija bolnica u sklopu Klinike za infektivne bolesti je srušena i na njenom mjestu sada je nova zgrada. Projekt od 200 milijuna još nije završen.
16:03 16 h 20.11.2026