Sabor izglasao promjene Zakona o mirovinskom osiguranju: Evo što se mijenja od 1. siječnja

Milan Dalmacija
7. listopada 2022.
Mirovine
A- A+

Hrvatski sabor izglasao je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju koji donose tri važne promjene. Najniža mirovina se podiže za tri posto, a obiteljske će se mirovine isplaćivati po podignutom cenzusu i na dva načina. Uz to, nagrađen je rad nakon 65. godine podizanjem mirovinskog faktora za svaki mjesec rada, a širi se i krug onih koji mogu raditi na pola ili cijelo radno vrijeme uz mirovinu. Sve skupa stupa na snagu 1. siječnja.

Hrvatski je sabor jednoglasno, sa 123 glasa za, izglasao izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), koje će na snagu stupiti od 1. siječnja. Novi model obiteljskih mirovina, rast najniže mirovine i bonifikacija za ostanak u svijetu rada nakon 65. godine najveće su promjene u odnosu na postojeće propise.

Tečaj €/kn: 7,53450
Konačni prijedlog mirovinskog zakona u Saboru: Rad nakon 65. bit će nagrađen sa 27 posto

Najviše se proteklih mjeseci pričalo o promjeni modela obiteljske mirovine. Prema tome, udovice i udovci će imati pravo birati samo obiteljsku mirovinu, koja će za jednog člana obitelji iznositi 77 posto mirovine pokojnog partnera ili partnerice, umjesto dosadašnjih 70 posto ili nastavak primanja vlastite mirovine i još 27 posto obiteljske. Ovo je prvi put da je domaće zakonodavstvo omogućilo isplate dva mirovinska primanja istovremeno.

Već smo spomenuli da se iznos obiteljske mirovine podiže sa 70 na 77 posto. Isplata će biti moguća i za više članova obitelji u slučaju invaliditeta, nesposobnosti za rad i drugih stanja. Tako će obiteljske mirovine za dva člana obitelji s 80 porasti na 88 posto, za tri člana s 90 na 100 posto, a za četiri člana obitelji sa 100 na 110 posto mirovine pokojnika.

Obiteljsku mirovinu, osim u iznimnim slučajevima, mogu koristiti osobe starije od 65 godine i do najvišeg iznosa od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM), što u ovom trenutku iznosi 6.212 kuna. Ova će brojka biti podložna izmjenama kroz redovita usklađivanja. Kod primanja vlastite i 27-postotnog dijela obiteljske mirovine, taj dio ne može biti niži od tri AVM-a (232,95 kuna), ali niti veći od 50 posto vlastite mirovine, s tim da je krajnji limit već spomenutih 80 AVM-a.

Nagrada za ostanak na poslu

Udovice i udovci će, bez obzira na model obiteljske mirovine koji su odabrali, moći raditi na pola radnog vremena. Izmijenjenim ZOMO-om širi se mogućnost rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu ili na puno radno vrijeme uz pola mirovine i na vatrogasce i djelatne vojne osobe umirovljene do 1. siječnja 1999. godine.

Važna je promjena i bonifikacija, odnosno veći mjesečni mirovinski faktor za izračun mirovina zaposlenicima koji u dogovoru s poslodavcem ostanu na svojim radnim mjestima i nakon 65. godine. Njima se mirovinski faktor s 0,34 podiže na 0,45, što u konačnici, za pet godina produljenog rada donosi 27 posto veću mirovinu. U posljednji je trenutak prihvaćen amandman zastupnika HSU-a Silvana Hrelje, koji je zatražio da se na taj način motivira dulji ostanak u svijetu rada i zaposlenika s dugotrajnim stažom. Oni u prosjeku rade oko 42 godine.

Nastavak je to izmjena radnog i mirovinskog zakonodavstva kojim se zbog nedostatka radne snage i loše demografske slike nastoji očuvati gospodarstvo dobrovoljnim ostankom starijih osoba u svijetu rada. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o radu, koje bi također uskoro trebale doći na izglasavanje u Saboru, predviđen je ostanak u svijetu rada nakon 65. godine u dogovoru s poslodavcem, a onima koji u mirovinu ipak odu sa 65 godina se ukida otpremnina i otkazni rok.

Rastu najniže mirovine

Nadalje, zakonskim je izmjenama omogućen rast najnižih mirovina za tri posto od 1. siječnja sljedeće godine. Inicijalni plan Vlade je bilo podizanje najnižih mirovina za 1,5 posto od Nove godine, a zatim ponovno za jedan i pol posto od 1. siječnja 2025. No, ekonomska kriza prisilila je Vladu da odmah podigne mirovine za tri posto.

Od ostalih usvojenih izmjena i dopuna ZOMO-a vrijedi istaknuti izuzimanje od ovrhe djece preminulih osiguranika kojima je obiteljska mirovina jedini prihod te prekid statusa osiguranika obrtnicima i svima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a u mirovanju su na osobni zahtjev.

Za provedbu donesenih izmjena i dopuna Zakona, država je u proračunu za iduću godinu osigurala dodatnih 1,3 milijarde kuna, u 2024. 1,5 milijardi, a u 2025. godini 1,6 milijardi, odnosno ukupno više od 4,5 milijardi kuna.

Sabor izglasao promjene Zakona o mirovinskom osiguranju: Evo što se mijenja od 1. siječnja
Popularno
Tečaj €/kn: 7,53450
Share via
Copy link
Powered by Social Snap