Hrvatska stari, a oskudijeva s domskim smještajem: Provjerili smo kakva je situacija u četiri najveća grada

Milan Dalmacija
4. siječnja 2023.
Novosti
A- A+

Hrvatska s rastom udjela starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji istovremeno oskudijeva u domskom smještaju. Dok se na državnoj razini u domove može smjestiti svega 2,5 posto starije populacije, u velikim gradovima je situacija nešto drugačija. Primjerice, u Zagrebu i Osijeku smještajni su kapaciteti nešto bolji u odnosu na ukupni broj starijih stanovnika, no to ne znači da ni oni ne čekaju godinama na svoje mjesto u domu.

dom za starije tresnjevka

Dom za starije Trešnjevka | Foto: Youtube screenshot

Kad se starije osobe više ne mogu brinuti same o sebi, ali i kad to ne mogu činiti ni njihove obitelji, rješenje se obično krije u smještaju u dom za starije osobe. No, u Hrvatskoj je dobiti mjesto u domu ravno dobitku na lutriji. Uz sve starije stanovništvo, broj mjesta u domovima se gotovo uopće ne mijenja, a da ne govorimo o tome kako domova nema dovoljno.

Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u cijeloj su zemlji na dan 31. prosinca 2021. godine djelovala dva državna, 45 decentraliziranih, odnosno gradskih i županijskih te 121 nedržavni, odnosno privatni ili obiteljski dom. U njima je bilo mjesta za ukupno 17.811 osoba. Kad bismo tome pridodali i 18 državnih te 10 nedržavnih domova za smještaj odraslih osoba s psihičkim tegobama (među kojima ima i starijih) došli bismo do brojke od 21.931 kreveta.

S druge strane, prošlogodišnji Popis stanovnika pokazao je kako u Hrvatskoj živi 22,45 posto osoba starijih od 65 godina, odnosno njih oko 870.000. Dakle, mjesta u domovima ima za svega 2,5 posto starije populacije. Stoga ne čudi da su liste čekanja za smještaj i sve druge usluge u domovima ogromne te da dobar dio starijih osoba ni ne doživi smještaj u takvim ustanovama. Stoga smo odlučili provjeriti kakva je situacija u najgušće naseljenim dijelovima zemlje, odnosno u gradovima Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Čeka se otvaranje još domova u Zagrebu

Dom za starije u Markuševcu još je uvijek - kuća duhova: Razlog je nevjerojatan

U Zagrebu, prema podacima iz Popisa stanovništva žive 158.773 osobe starije od 65 godina, što je 20,7 posto ukupne populacije u metropoli. S druge strane, povodom Međunarodnog dana starijih osoba, 1. listopada, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, Romana Galić otkrila je medijima kako mjesta u domovima, što gradskima, što privatnima, ima za 6.381 osobu, što je od ukupnog broja starijih – 4,02 posto.

Postotak bi možda bio i nešto bolji da je otvoren odavno dovršeni dom u Markuševcu, no do toga, kao što smo pisali, još nije došlo. Uz to, u nedavno izglasanom gradskom proračunu za 2023. predviđeno je i financiranje projektne dokumentacije za izgradnju novih domova, o čemu smo također pisali, ali sigurnijih jamstava da će se to zaista i ostvariti – nema.

Nedostaje mjesta i u Splitu

U Splitu je udio starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji još i veći. Od 160.577 stanovnika, prema Popisu stanovništva, njih 35.536, odnosno 22,13 posto je starije od 65 godina. U samom gradu djeluju dvije ispostave Doma za starije osobe Split, koje su, prema podacima s početka 2020. primale 691 osobu. U domu Lovret je tada bilo 106 osoba. Ako samo ta tri doma uzmemo u obzir, bez privatnih domova koji se uglavnom nalaze u okolici, u dalmatinskoj metropoli mjesta u domovima ima za svega 797 starijih osoba, odnosno 2,24 posto starije populacije. Već spomenute 2020. godine na području cijele Splitsko-dalmatinske županije djelovalo je ukupno 18 domova s 2.106 mjesta.

Pitanje je koliko od ovih domova još uvijek radi i s kojim kapacitetom, s obzirom na epidemiju koronavirusa. Pitanje je i jesu li smanjene liste čekanja, pogotovo nakon izbijanja zaraze u splitskom domu, koja je odnijela 18 života, a zbog čega je protiv ravnatelja, glavne sestre i liječnika tek nedavno pokrenuta istraga, o čemu smo također pisali.

U Rijeci najveći udio starijih i najmanji smještaj

tomislav tomašević
Zagreb dobio proračun za 2023.: Više novca za umirovljenike, branitelje, osobe s invaliditetom i gradnju domova

U Rijeci djeluje samo jedan županijski dom, onaj na Kantridi, koji prima 450 osoba. Uz desetak obiteljskih domova, od kojih su neki smješteni i u okolnim mjestima, teško da se postotak zbrinute starije populacije u tom gradu može popeti na više od 1,75 posto. Naime, udio starijih osoba u ukupnoj populaciji je 26,53 posto te je najveći u sva četiri velika grada.

Osijek je najtransparentniji

Osijek, uz Zagreb ima vjerojatno i najtransparentnije podatke o smještaju za starije osobe. U svom su Planu održivog razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. naveli kako uz Dom za starije i nemoćne Osijek te Topli dom, smještaj za starije osobe pruža još 18 obiteljskih domova. Sve u svemu, ukupni kapacitet je omogućen za 689 osoba, što čini 3,23 posto od ukupne starije populacije u Osijeku.

Čak i s ovim brojkama ne čudi da pojedini stariji žitelji prijavljeni za smještaj u domu na svoje mjesto čekaju i više od 10 godina. Ako ga uopće dočekaju.

Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap