Danas je dan invalida rada, onog istog za koji ministar kaže da se od njega ne obolijeva

Hrvatska danas obilježava Nacionalni dan invalida rada, istog onog rada za kojeg ministar zdravstva Milan Kujundžić kaže da se od njega “ne obolijeva”. Međutim, u našoj državi registrirano je 121.369 invalida rada, dok imamo i gotovo 120.000 građana u invalidskoj mirovini prema općim propisima. Također, i podaci o bolestima uzrokovanima radom demantiraju ministrovu tvrdnju.

Komentirajući sindikalnu inicijativu “67 je previše” kojom će se prikupljati potpisi protiv rada do 67. godine, ministar Milan Kujundžić u utorak je rekao “od rada se ne obolijeva“. Bio je to njegov odgovor na pitanje o utjecaju rada u poznim godinama na zdravstveni sustav. Možda se ministar samo još jednom nespretno izrazio, no činjenica je da se od rada i te kako obolijeva, o čemu svjedoče i podaci iz registra profesionalnih bolesti, kao i registra radnika oboljelih od bolesti uzrokovanih azbestom, uz ostale.

Samo nekoliko dana prije ministrove izjave dogodila i strašna tragedija u Sisku, gdje je sa skele pao 61-godišnji radnik koji je smrtno stradao.

Profesionalne bolesti u porastu

Podatke o ozljedama na radu prikuplja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR). Profesionalne bolesti definirane su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i to kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Podataka za prošlu godinu još nema, ali u 2017. godini registrirana su 172 slučaja profesionalnih bolesti te je došlo do njihova blagog porasta u odnosu na 2016. godinu, piše Faktograf.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

„U osmogodišnjem razdoblju ukupan broj profesionalnih bolesti raste od 238 u 2010. godini, do maksimalnih 488 u 2011., slijedi postupni pad kroz slijedećih par godina do ukupno 113 u 2015. godini, da bi se u 2016. ponovno pratio lagani porast broja na 153 slučaja te u 2017. na 172 slučaja“ – piše u registru.

Velik dio odnosi se na bolesti uzrokovane azbestom. Udio profesionalnih bolesti koje nisu izazvane azbestom u 2012. godini iznosi 23 posto, u 2013. godini 35 posto, u 2014. i 2015. godini 37 posto, u 2016. godini 35.95 posto, da bi u 2017. taj udio porastao na 48 posto.

„Izuzevši iz razmatranja profesionalne bolesti uzrokovane izloženošću azbestnim vlaknima, mora se reći da je broj preostalih profesionalnih bolesti u razdoblju od 2013. do 2016. godine padao, a 2017. godine je nastupio značajni porast s 55 slučajeva na 83, što je približno 50-postotno povećanje broja profesionalnih bolesti u odnosu na prethodno kalendarsko razdoblje“, navodi HZZZSR.

Ostajanje na poslu unatoč bolesti zbog egzistencije

Kada je riječ o profesionalnim bolestima uzrokovanima azbestom, u 2017. godini registrirano je 89 novih slučajeva. Od ostalih bolesti, najviše njih, 30, posljedica su „sindroma prenaprezanja uzrokovanih kumulativnom traumom“, odnosno ponavljajućim pokretima, pritiskom, vibracijom, primjenom sile te nefiziološkim položajem.

Podaci kazuju da od profesionalnih bolesti najčešće obolijevaju radnici sa srednjom stručnom spremom. I to sve mlađi. Naime, prosječna dob radnika koji obolijevaju od profesionalnih bolesti u 2017. godini iznosila je 47,81 godinu, dok je godinu dana ranije bila 59,42, a u 2015. godini 59,55 godina.

HZZZSR upozorava da bi se podaci mogli tumačiti kroz sve bolje radne uvjete u kojima sve kasnije nastaju oštećenja zdravlja, no i kroz potrebu za održanjem egzistencije te sve težu mogućnost zapošljavanja s preostalom radnom sposobnošću, iz čega proizlazi potreba za zadržavanjem radnog odnosa pod svaku cijenu, čak i u slučaju bolesti. Ukazuju i na činjenicu da liječnici obiteljske medicine, kao i liječnici drugih specijalnosti, često ne pomišljaju da je riječ o promjenama zdravlja uzrokovanim radom na pojedinom radnom mjestu.