Psihijatar o Alzheimerovoj bolesti: 'Demencija nije normalan dio starenja'

Hrvatska ima sve više starijih s dijagnozom Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Svjetski dan Alzheimera obilježava se na današnji dan, 21. rujna. Prošle godine je oboljelih u dobi od 65 i više godina bilo 29.512. Čine oko 60 posto od svih koji boluju od Alzheimera i demencije, a zajedno ih je oko 50.000. Demencija više pogađa žene, objasnio nam je psihijatar i voditelj Odjela za djelatnost savjetovališta za mentalno zdravlje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), Natko Gereš. Demencija je trenutačno četvrti najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj.

Demenciju ima 17 posto više starijih nego 2021.

Demencija nije normalan dio starenja, objasnio je psihijatar Gereš, a što se za nju ranije sazna, više se može učiniti. To je i tema ovogodišnjeg Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti koji se obilježava svake godine u rujnu. Iz godine u godinu raste ukupan broj oboljelih starijih od 65 godina koji boluju od demencije, dakle porast je kontinuiran. Dok je lani u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježeno 29.512 oboljelih starih 65 i više godina, 2021. ih je bilo 25.197. Umirovljenik Marijan nam je rekao da pije tablete za Alzheimer, o čemu čitajte ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Tijekom četiri godine je brojka narasla za više od 4.300 oboljelih, odnosno za oko 17 posto. Rast je vidljiv iz godine u godinu, 2022. bilo je 25.931 oboljelih. Godinu ranije, 2023. dijagnozu ove teške bolesti dobilo je 26.915 starijih, a 2024. ih je bilo 28.273, pojasnio nam je doktor Gereš. U Hrvatskoj s demencijom danas živi više od 50.000 osoba, što je 1,3 posto ukupnog stanovništva. Stopa za starije od 60 godina iznosi 4,1 posto. Nadalje, bolest pogađa oko deset posto starijih od 70 godina i čak od 20 do 40 posto starijih od 85 godina.

– Pritom je važno naglasiti da se radi o osobama koje su s tom dijagnozom zabilježene u zdravstvenom sustavu, a ne o broju svih oboljelih. Dio dijagnoza u primarnoj zaštiti su radne dijagnoze, a osobe koje se nisu javile liječniku u tim podacima ne postoje. Stvarni broj osoba koje žive s demencijom stoga je vjerojatno veći od evidentiranog. Porast odražava starenje stanovništva, jer je dob najvažniji čimbenik rizika, a vjerojatno i bolje prepoznavanje bolesti, objasnio je psihijatar Gereš.

'Više pogađa žene, izravno i neizravno'

Demencija nerazmjerno više pogađa žene, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, i izravno i neizravno. Izravno pogađa žene, istaknuo je doktor Gereš, jer žene žive dulje i češće obolijevaju, i neizravno, jer su žene većina onih koji o oboljelima skrbe u obitelji.

– Usporedbe s drugim europskim zemljama treba raditi oprezno. Podaci o evidentiranim dijagnozama i procjene iz epidemioloških istraživanja nisu izravno usporedivi, a u većini europskih zemalja znatan dio osoba s demencijom nikada ne dobije formalnu dijagnozu. Razlike među zemljama zato često govore više o tome koliko se bolest prepoznaje nego o tome koliko je stvarno ima, rekao je psihijatar iz Zavoda za javno zdravstvo.

Uz starenje je uobičajeno povremeno zaboraviti ime, objašnjava psihijatar Gereš, ili gdje su ostavljeni ključevi pa se kasnije sjetiti. Normalno je i da stariji trebaju više vremena da nauče nešto novo ili ponekad pogriješe dan pa se sami isprave.

– Razlog za razgovor s liječnikom je kada se promjene ponavljaju i primjećuje ih okolina, kada otežavaju svakodnevne poslove, primjerice uzimanje lijekova, plaćanje računa, kuhanje ili snalaženje na poznatom putu te kada se uz pamćenje mijenjaju i ponašanje, snalaženje ili volja. Ne preporučujemo samoprocjenu prema popisima znakova. Ako postoji dvojba, najbolje je o tome razgovarati s obiteljskim liječnikom, pojasnio je doktor psihijatrije.

'Program pamćenja' za prevenciju i liječenje

S obzirom na to da je oboljelih od Alzheimera sve više, potrebe rastu i sustav se pokušava prilagoditi, pojasnio je doktor Gereš, dok je akcijski plan za skrb o demenciji najavljen za 2027. godinu. Plan je izrađen u okviru Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja, pojašnjava psihijatar, a postavlja četiri smjera; prevenciju i destigmatizaciju, rano i sustavno prepoznavanje kognitivnih poteškoća u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, širenje psihosocijalnih intervencija te razvoj integriranih usluga u zajednici kroz multidisciplinarne timove i bolju povezanost zdravstvene i socijalne skrbi. I Centri za starije, kojih će biti 18, pružat će skrb za oboljele od Alzheimera, o čemu čitajte ovdje.

– Imamo i dobre primjere na koje se možemo osloniti, poput Programa pamćenja u Dnevnoj bolnici za osobe s demencijom Psihijatrijske bolnice 'Sveti Ivan', zatim projekata usmjerenih na podršku obiteljima i njegovateljima, te snažnog doprinosa udruga koje su obiteljima često prvi oslonac. Sljedeći je korak takve programe učiniti dostupnima u cijeloj zemlji, a ne samo regionalno, jače osnažiti rano prepoznavanje u primarnoj zaštiti te razviti sustavnu edukaciju i podršku za obitelji koje skrbe o oboljelima, istaknuo je psihijatar.

Gdje obitelji oboljelih mogu potražiti pomoć?

U svemu pomaže i europski projekt JADE Health, u kojem 39 partnera iz 18 zemalja za 44 pilot-inicijative razvija pristupe prevenciji, ranom otkrivanju i skrbi. HZJZ u projektu vodi radni paket posvećen metodologiji i evaluaciji. Ovog su ljeta, naglasio je psihijatar Gereš, s europskim partnerima objavili i usporednu analizu devet zemalja, koja je pokazala da nijedna zemlja još nema model koji u potpunosti povezuje samopomoć, edukaciju obitelji i digitalnu podršku.

– To je područje na kojem zajedno radimo dalje. Obiteljima koje ne znaju kome se obratiti na raspolaganju je i Savjetovalište za mentalno zdravlje HZJZ-a, za prvi razgovor i informaciju na telefon 01 7815 652 svakog radnog dana u radno vrijeme, ili na 091 468 3067 u slučaju nedostupnosti fiksne linije te na e-poštu [email protected]. Usluga je besplatna i povjerljiva, zaključio je doktor Gereš.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.