Istaknuto Burna 'umirovljenička' 2019.: Mirovinska reforma, osrednje usklađivanje mirovina i referendum koji je sve srušio

Burna 'umirovljenička' 2019.: Mirovinska reforma, osrednje usklađivanje mirovina i referendum koji je sve srušio

Prvog dana 2019. godine na snagu je stupila pompozno najavljena ‘cjelovita mirovinska reforma’. Mirovinski sustav ipak je ostao jedna od glavnih tema čitave godine, zahvaljujući sindikatima i referendumskoj inicijativi ’67 je previše’. Mijenjao se ministar rada i mirovinskog sustava, dogodila su se i dva osrednja rasta mirovina koje su neki nazvali “relativno visokim”. Donosimo pregled ‘umirovljeničke’ 2019.!

Foto: Unsplash

Godina je skoro iza nas, a puno toga se dogodilo vezano uz umirovljenike, njihova prava i zakonodavstvo koje ih uređuje.

1. Cjelovita mirovinska reforma

Prvog dana siječnja krenulo je jako – na snagu je stupila “Pavićeva” cjelovita mirovinska reforma. Mijenjalo se šest mirovinskih zakona, no malo toga je zapravo “reformirano”. Najveći plus za umirovljenike je mogućnost da se vrate u prvi stup i mirovinu primaju kao da su cijeli život štedjeli samo u njemu. Veći krug umirovljenika dobio je mogućnost rada na pola radnog vremena, a uveden je i dodatni staž za svako rođeno dijete.

Međutim, bilo je tu i nepromišljenih odluka poput rigorozno veće penalizacije, kao i ubrzanje dizanja granice za umirovljenje na 67 godina. Sve je obilježila katastrofalna komunikacija Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a u jednom trenutku su potrošili oko 2 milijuna kuna da građane uvjere kako je reforma super.

2. Prvo usklađivanje – 1,15 posto

Mirovine se usklađuju dva puta godišnje. Prvo od njih je izazvalo ogorčenje među umirovljenicima, budući da je iznosilo tek 1,15 posto. Za tada prosječnu mirovinu to je značilo povećanje od 27 kuna, a budući da većina prima manje od prosjeka – mirovine su većini rasle još i manje.

Kao i kod svakog usklađivanja, najviše su ga osjetili umirovljenici s većim mirovinama. To najbolje ilustrira činjenica da je “običan” umirovljenik u ovom usklađivanju dobio dvadesetak kuna veću mirovinu, dok je saborski zastupnik dobio 112 kuna!

3. Na scenu stupili – sindikati

Sindikati su referendum najavili još u 2018. godini, a on se zbog ogromnog broja potpisa nije uopće morao održati. Potpise su prikupljali u travnju i svibnju, uoči izbora za Europski parlament, što je itekako žuljalo vladajuće. Oni su ih tada nazivali politikantima i govorili kako će njihovi zahtjevi destabilizirati (inače jako stabilan) mirovinski sustav.

Ministar Pavić je u ovom periodu dosegnuo vrhunac nepopularnosti, budući da je potrošio oko 2 milijuna kuna na antireferendumsku kampanju.

Međutim, oko 750 tisuća građana dalo je potpis za referendum ’67 je previše’ i to je značio kraj mirovinske reforme u obliku kakva je zamišljena.

4. Rošada u Vladi

Sindikalni uspjeh je usporio u ljetnim mjesecima, no tada se u Banskim dvorima dogodila velika rošada. Ministar Pavić izgubio je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ali je nagrađen drugim ministarstvom gdje izaziva puno manje problema.

Umirovljenici su tako dobili mladog bivšeg ravnatelja HZMO-a Josipa Aladrovića kao novog ministra, koji je imao najmanje posla oko umirovljenika, a više oko raznih sindikata rada. Može se reći kako je njegov jedini potez vezan za starije građane najava uvođenja nacionalne mirovine, koja bi trebala zaživjeti tek 2021. godine.

5. Dogodio se jedini rast mirovina u povijesti RH, no ne za sve

Jedan od detalja mirovinske reforme bio je i predviđeni rast mirovina od 3,13 posto za one s rješenjem o najnižoj mirovini. Njih je nešto manje nego četvrtine svih umirovljenika u RH, oko 250 tisuća.

Sva ostala povećanja mirovina u povijesti RH bila su ili usklađivanja, ili vraćanja dodatka (obeštećenja), a ovo je zapravo bio jedini rast političkom odlukom. Međutim, opet se radi o vrlo malom iznosu od 30 do 60 kuna, ovisno o iznosu najniže mirovine koju prima umirovljenik.

6. Vlada “čula glas naroda”

Premijer Plenković izbjegao je referendum ’67 je previše’ kada je sa sjednice Vlade poručio da su “čuli glas naroda”. Veliki dio mirovinske reforme otišao je u povijest, a Vlada je prihvatila apsolutno sve prijedloge sindikata. Brže-bolje su izglasali novi Zakon o mirovinskom osiguranju, a sve promjene stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine, odnosno za par dana.

7. Drugo usklađivanje – 2,44%

Drugo usklađivanje ministar Aladrović nazvao je “relativno visokim”, no umirovljenici se s njime ne bi složili. Na prosječnu mirovinu to je rast oko 60 kuna, a sveukupno na godišnjoj razini košta ukupno milijardu kuna. Po prvi puta koristila se varijabilna formula usklađivanja, tzv. “70:30” – stoga i povoljniji rast nego na početku godine.

Prvo i drugo usklađivanje umirovljenicima je u prosjeku donijelo 87 kuna veće mirovine!

8. A što nisu napravili?

Tijekom cijele godine i ministar Pavić i ministar Aladrović najavljivali su tobožnju analizu bolne točke mirovinskog sustava – mirovina po posebnim propisima.

Osim što je apsolutno nejasno što bi taj potez uopće značio, izvidno je da do njega uopće neće ni doći. Tomu u prilog idu i izjave ministra Pavića da se “stečena prava ne mogu oduzeti”, kao i Aladrovića da se one ne mogu i neće ukidati.

9. Najava nacionalne mirovine

Kao glavni projekt Ministarstva rada i mirovinskog sustava s novim ministrom na čelu – najavljeno je uvođenje nacionalne mirovine. Radna skupina se sastaje rijetko, a informacije koje izlaze van nisu pretjerano ohrabrujuće.

Sve što se do sada zna jest da bi ona trebala iznositi oko 800 kuna, te da će stupiti na snagu nekad u 2021. godini, dakle nakon što istekne mandat sadašnjoj Vladi. Još uvijek se sređuju kriteriji i ne zna se koliko će građana biti zahvaćeno ovom mjerom.

10. Buka oko cenzusa za dopunsko

Cenzus za besplatno dopunsko osiguranje nije mijenjan 15 godina, a sada bi trebao doživjeti minimalni pomak. Paralelno su se za tu mjeru borili Sindikat umirovljenika i HSU, a premijer se dogovorio sa Sindikatom umirovljenika. Cenzus za samca bit će povećan za oko 60 kuna, ali će se uvesti i mehanizam kojim bi se on svake godine usklađivao s rastom mirovina.

Oko deset tisuća umirovljenika bit će zahvaćeno povećanjem, ali zato će se zaustaviti kontinuirano ispadanje iz sustava besplatnog osiguranja zbog spomenutog rasta mirovina od 20-60 kuna koliko iznose usklađivanja.

11. Ujedinjavanje umirovljeničkih stranaka

U Hrvatskoj aktivno djeluje 13 umirovljeničkih stranaka. Ozbiljno, popis možete pogledati ovdje.

Međutim, krenulo se raditi na ujedinjavanju, pod kišobranom Hrvatske stranke umirovljenika. Četiri stranke potpisale su sporazum o suradnji krajem studenoga, a radi se o HSU, Bloku umirovljenici zajedno, Umirovljenici Slavonije i Baranje te Demokratskoj stranci umirovljenika.