Više uplata manje vrijedi: Prinosi u mirovinskim fondovima mogli bi i dalje ‘skakati’, Šemper ponudio rješenje

Milan Dalmacija
21. ožujka 2023.
Mirovine
A- A+

Iako uplate u drugi i treći stup rastu, njihovi prinosi padaju. Dok jedni smatraju da je za to kriv sam sustav, drugi navode kako su za sve krivi inflacija i rat u Ukrajini. Ipak, nitko ne bježi od činjenice da novac u hrvatskim obveznim mirovinskim fondovima sve manje vrijedi te da bi građani trebali pronaći neki drugi oblik štednje za mirovinu.

Foto: mirovina.hr

Iako svake godine uplaćujemo sve više novca u mirovinske fondove, on vrijedi sve manje. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) prinosi u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, u sve tri kategorije, bili su u minusu, o čemu više možete čitati ovdje.

Procjena HANFA-e s kraja studenog prošle godine jest da su fondovi izgubili između pet i šest milijardi kuna, što će najviše osjetiti oni koji uskoro idu u mirovinu. Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Gojko Bežovan tvrdi da je Međunarodna organizacija rada još 2018. godine napravila studiju po kojoj je drugi stup neuspješan te predložila njegovo napuštanje. Dosad su sve zemlje koje su ga imale, provele veliku reformu, osim Hrvatske. Uz to, brojni stručnjaci upozoravaju da mirovinska osiguravajuća društva usklađuju mirovine samo s rastom plaća, pa ako se nastavi trend visoke inflacije, saldo za mirovine u fondovima bit će sve manji.

– Drugi mirovinski stup bio je eksperiment Svjetske banke od 1. siječnja 2002. godine. Sada nakon 20 godina u Hrvatskoj lome se koplja oko rezultata te vrste mirovinske štednje. Država je i dalje njegov najveći zagovaratelj i ne razmišlja o njegovu ukidanju, dok većina hrvatskih ekonomista ukazuje kako je štetan za Hrvatsku i mirovinski sustav i predlaže njegovo ukidanje ili pretvorbu u dobrovoljni stup, rekao je u razgovoru s novinarom Podravskog lista Ivicom Baraćem analitičar mirovinskog sustava i član predsjedništa HSU-a, Željko Šemper.

Priručni bankomat države

Treba li strahovati za buduće mirovine? Fondovi izgubili 5 do 6 milijardi kn, evo što kažu stručnjaci

On ne sumnja da su nakon mirovinske reforme iz 1999. godine, svi umirovljenici dobili 17 posto manje mirovine od onih koji su se ranije umirovili. Smatra da je državi svejedno, jer joj fondovi ionako služe kao priručni bankomat, s obizrom na to da je 65 posto sredstava fondova uloženo u obveznice, a svega 20 posto u dionice, 10 posto u investicijske fondove i šest posto u depozite.

Izmjene i dopune triju zakona koji reguliraju rad obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te mirovinskih osiguravajućih društava, a koje bi omogućile veću raznolikost ulaganja, naprasno su nakon javnog savjetovanja povučene iz saborske procedure. Šemper se pita zašto je Hrvatska i dalje vjerna neuspješnom modelu privatnog mirovinskog sustava.

– U turbulentnoj 2022. godini prinosi su bili negativni u kategoriji A -3,3 posto, u B -4,0 posto i u C -6,0 posto. Gledamo li prinose od osnivanja 2002. godine, prinos kategorije A iznosi tek 6,3 posto, B iznosi 5,0 i C 3,3 posto. Podsjetimo, od 20 posto doprinosa koji plaćaju zaposleni, pet posto ide za drugi stup, pa taj iznos doprinosa nedostaje prvom stupu. Zbog toga na kraju godine državni proračun taj iznos vraća prvom stupu za isplatu mirovina, pa ukupan vraćeni iznos od 2002. do danas iznosi 85 milijardi kuna, objasnio je Šemper.

Drugi stup je dobar zbog demografske strukture?

Ekonomski analitičar Andrej Knez je za Dnevnik.hr ustvrdio kako su turbulencije u mirovinskim fondovima izazvane nestabilnošću globalnog financijskog tržišta zbog rata u Ukrajini i kontinuirane visoke inflacije. Stoga niti naši mirovinski fondovi nisu mogli izbjeći krizu.

Pet profesora upozorava da su gubici fondova još i veći: 'Izgledna je propast ovog sustava kao ranije u Argentini'

– Slične tržišne anomalije događale su se i prije tijekom proteklih stotinjak godina, i to najčešće u razmacima od desetak godina, u kojima smo vidjeli značajniju korekciju svjetskih tržišta kapitala. Najčešće se takve korekcije vežu uz pad vrijednosti dionica, no prošla godina bila je specifična i po izvedbi obveznica – zbog porasta kamatnih stopa centralnih banaka 2022. godina obilježena je povijesno najlošijim rezultatom za ulaganje u obveznice u svijetu! To napominjem jer te dvije kategorije financijske imovine predstavljaju najznačajniji udjel u investiranju hrvatskih mirovinskih fondova, rekao je Knez.

Smatra da bi i ova godina trebala biti turbulentna unatoč početnim naznakama oporavka mirovinskih fondova. Drži kako je potrebno i dalje paziti na inflaciju, ali i dodaje kako drugi i treći stup s obzirom na našu demografsku sliku nisu tako loše rješenje, kako tvrde pojedini stručnjaci.

– U svemu je bitno demistificirati i uspješnost hrvatskog modela mirovinskog sustava. Model naših drugog i trećeg mirovinskog stupa ili tzv. “funded” princip svakako je dobar primjer u svjetskoj praksi, pogotovo u društvima demografske strukture poput hrvatskog. Po veličini imovine u mirovinskim fondovima kao postotku BDP-a, Hrvatskoj su najbliže države poput Novog Zelanda, Japana i Irske, drugim riječima naš model prati principe najrazvijenijih država.

Model prvog stupa ili tzv. “pay-as-you-go” sustav ne odgovara društvima koja rapidno stare, jer se povećava opterećenje na smanjujuću radnu snagu. Niti “funded” model nije bez potrebe za uljepšavanjem. Zbog starenja stanovništva, ciljanje koliko-toliko adekvatnih mirovina za 50-ak godina od danas zahtijevat će dodatne prilagodbe mirovinske reforme, poput pomicanja granice odlaska u mirovinu na gore, pojasnio je Knez i dodao da je u nas regulatorni okvir vrlo čvrst.

Pametno je štedjeti dobrovoljno

Hrvatska trenutno ima oko 1,2 umirovljenika, dok je oko 2,1 milijun osiguranika trenutno u obveznim mirovinskim fondovima. Šemper tvrdi da se drugi stup ne isplati za sve one čija je bruto plaća manja od prosjeka. Dodaje da 65 posto umirovljenika prilikom svog umirovljenja, štednju iz drugog prebacuje u prvi stup, jer im je to isplativije. Stoga preporuča štednju u trećem stupu čiji je i sam član.

raiffeisen mirovinski fondovi
Od 1. siječnja u Hrvatsku stižu paneuropske mirovine: Evo po čemu se ovaj oblik mirovinske štednje razlikuje od 3. stupa

– Dobrovoljni treći mirovinski stup mogu preporučiti zaposlenicima kojima do mirovine nedostaje dvadesetak godina, jer je zbog državnih poticajnih sredstava vrlo isplativ, iako smatram da bi prinosi trebali biti veći. Član sam u trećem stupu jednog mirovinskog fonda osam godina i moja se dobit, zavisno o pojedinim godinama, vrti od 20 do 25 posto (državna poticajna sredstva i prinos). Nije uvjet uplate uloga svake godine, a iz članstva trećeg stupa može se izaći kad to zaželite. Tom prilikom, ako želite, možete dobiti gotovinu do 30 posto štednje, a ostatak iznosa štednje vam se isplaćuje mjesečno, kvartalno ili godišnje, uglavnom do pet godina, prema želji umirovljenika, objasnio je Šemper.

Inače, na godišnjoj razini u obvezne mirovinske fondove tijekom 2022. uplaćeno je 1,09 milijardi eura, što je 9,7 posto više nego u prethodnoj godini, a istovremeno je ukupni iznos isplata iznosio 2,1 milijardu kuna, 7,6 posto više nego u 2021. godini. Neto imovina OMF-ova na kraju prosinca 2022. bila 17,546 milijardi eura, što je 107,48 milijuna eura manje nego 2021. Ukupne uplate u treći stup tijekom 2022. iznosile su 983 milijuna kuna (130,47 milijuna), što je za 49 milijuna kuna ili 6,5 milijuna eura (5,3 posto) više nego u prethodnoj godini.

Početkom ove godine pojavio se i paneuropski osobni mirovinski proizvod, još jedan oblik dobrovoljne mirovinske štednje. Uvjeti i portfelj ulagača u tom modelu su nešto drugačiji od trećeg stupa, o čemu više možete čitati ovdje.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap