Od 1. siječnja u Hrvatsku stižu paneuropske mirovine: Evo po čemu se ovaj oblik mirovinske štednje razlikuje od 3. stupa
Izglasan je Zakon o Paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) koji stupa na snagu 1. siječnja. On donosi mogućnost fleksibilnije štednje nego u trećem stupu, jer je moguće povući sav novac s računa, prebaciti ga u drugu zemlju ili drugom pružatelju usluge, a obitelji preminulih štediša mogu naslijediti i zatražiti isplatu cjelokupnog iznosa štednje. Uz to, štedjeti u PEPP-u mogu i maloljetne osobe.
Foto: Pexels
Hrvatski sabor je jednoglasno u petak izglasao novi Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o Paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP). To je model mirovinske štednje predstavljen u listopadu, a nudi nešto fleksibilniju mogućnost raspolaganja mirovinskom štednjom čak i od dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Iz Vlade pojašnjavaju kako se ovime želi fleksibilizirati i liberalizirati tržište mirovinskih štednji u Hrvatskoj. Na taj način će ponuditelji mirovinskih usluga iz inozemstva moći djelovati na hrvatskom tržištu, ali će isto tako i domaći upravitelji mirovinskih fondova moći po sličnom principu djelovati i na inozemnim tržištima. S obzirom na to da je PEPP namijenjen štedišama u cijeloj Europskoj uniji, za nadzor u Hrvatskoj će se brinuti HANFA, a u Europi EIOPA.
Nakon što se pružatelj PEPP-a registrira u Hrvatskoj, što je dosad učinila samo jedna brokerska tvrtka iz Slovačke, građani će moći otvarati vlastite podračune na koje će, temeljem ugovora s pružateljem, uplaćivati mirovinsku štednju. Nalik je to trećem stupu, uz nekoliko iznimki. Naime, Zakonom je propisano da pravo na isplatu s podračuna osoba ima ako navrši 55 godina te ako redovito uplaćuje štednju u vremenskom periodu definiranom ugovorom.
Četiri načina isplate
Štediše mogu birati četiri načina isplate. Prvi je jednokratna isplata do 100 posto iznosa s računa, zatim, privremena isplata, renta ili kombinacija svih navedenih modela. Štediše imaju pravo na prijevremenu isplatu štednje u slučaju smrti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti te dugotrajne nezaposlenosti. U drugom slučaju, zahtjev odobrava HZMO, dok je kod dugotrajne nezaposlenosti osobe moći dobiti cjelokupni iznos s podračuna.
Na Zakon su stigla dva amandmana, od kojih je jedan Kluba zastupnika Zeleno-lijeve koalicije koja je tražila da se maksimalni iznos za jednokratnu isplatu ograniči na 30 posto, kao što je to u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Taj je amandman, srećom, odbijen.
Lakše prebacivanje i nasljeđivanje štednje
Uz to, štediše mogu prebacivati svoju štednju iz jednog pružatelja PEPP-a u drugi, pod uvjetom da na tržištu postoje više od dva pružatelja, a mogu bez problema štednju prebaciti i u inozemstvo. Uz to, pravo na štednju u PEPP-u imaju i maloljetnici, za koje do punoljetnosti novac uplaćuju roditelji ili skrbnici. Obitelj štediše nakon njegove ili njene smrti ima pravo naslijediti iznos položen na podračunu, a od pružatelja PEPP-a mogu tražiti jednokratnu isplatu u punom iznosu.
Paneuropski osobni mirovinski proizvod na snagu stupa od 1. siječnja. Već sad je otvorena mogućnost prijava pružatelja usluga koje bi PEPP pružale na hrvatskom tržištu. No, tek treba vidjeti koliki će interes građana, unatoč fleksibilnijim odredbama, ali i samih ponuđača za ovakav oblik mirovinske štednje biti u narednom razdoblju.
