Za europsku mirovinu štedi i Toni Milun: 'Ne mogu se osloniti samo na državni sustav'

Sustav europske mirovine postoji tri godine, a koriste ga i Hrvati. Na četiri tržišta, u Hrvatskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj, europsku mirovinu koristi više od 16.500 klijenata s ukupnom imovinom od oko 90 milijuna eura. Više od 230 poslodavaca u Hrvatskoj već je odabralo Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP). Najavljena EU reforma mogla bi dodatno ubrzati širenje PEPP-a i učiniti ga ozbiljnim konkurentom trećem stupu dobrovoljne mirovinske štednje, kažu iz Finaxa. Poznati matematičar Toni Milun prvi je korisnik PEPP-a u Hrvatskoj i ambasador financijske pismenosti.

Toni Milun: 'Ne mogu se osloniti na državni sustav'

- Kad sam ubacio podatke u eGrađani i vidio projekciju mirovine, shvatio sam da se ne mogu osloniti samo na državni sustav. Promijenio sam status u poduzetnika i mirovina mi je odjednom pala za 300 eura, a to je jak signal da moraš sam graditi svoju financijsku sigurnost, govori Toni Milun.

Više od 230 tvrtki u Hrvatskoj koristi PEPP kao moderan i porezno učinkovit benefit za svoje zaposlenike. Uplata do 804 eura godišnje po zaposleniku smanjuje poreznu osnovicu, a zaposleniku istovremeno grade dugoročnu financijsku sigurnost izvan državnog sustava.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Europska mirovina je dobrovoljni mirovinski štedni proizvod koji funkcionira kao dugoročno ulaganje u globalno diverzificirani portfelj dionica i obveznica putem indeksnih fondova (ETF-ova). Korisnik redovito uplaćuje sredstva koja se automatski ulažu prema odabranom profilu rizika, a s godinama se portfelj postupno konzervativnije prilagođava kako bi se zaštitila akumulirana vrijednost uoči umirovljenja.

Prednost Europske mirovine leži u njezinoj prenosivosti. Za razliku od nacionalnih mirovinskih proizvoda, PEPP prati korisnika kroz cijelu Europsku uniju. Promjena države, zbog posla, životnih okolnosti ili osobnih razloga, ne znači gubitak ili zamrzavanje mirovinske štednje. Proizvod je dostupan zaposlenima, samozaposlenima, studentima i nezaposlenima, a posebno je primjenjiv za mobilne radnike koji mijenjaju države rada unutar EU-a.

Automatsko uključivanje zaposlenika kao opcija 

Europska komisija objavila je paket zakonodavnih prijedloga za jačanje dopunskih mirovinskih proizvoda u sklopu strategije za uniju štednje i ulaganja. Prijedlog za izmjenu PEPP uredbe trenutačno prolazi zakonodavni postupak Europskog parlamenta i donosi konkretne promjene.

Ukida se gornja granica naknada od 1 % koja je dosad ograničavala pružatelje, a uvodi se načelo vrijednosti za novac. Nacionalna nadzorna tijela uspoređivat će troškove i učinkovitost pojedinog PEPP-a s usporedivim proizvodima na tržištu, a pružatelji s lošijim rezultatima morat će opravdati svoje naknade. Poslodavcima se otvara mogućnost automatskog uključivanja zaposlenika (auto-enrolment), a porezni tretman PEPP-a trebao bi biti izjednačen s nacionalnim mirovinskim proizvodima, što je bila jedna od ključnih strukturnih slabosti do sada.

- Predložene promjene idu u pravom smjeru. Ukidanje cjenovnih ograničenja, auto-enrolment i porezno izjednačavanje, to su mjere koje mogu konkretno ubrzati prihvaćanje Europske mirovine i u Hrvatskoj, ističe analitičar Finaxa  Emilio Gučec.

Emilio Gučec | Finax

Državna mirovina ne prelazi 50 posto plaće 

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) je utvrdila da je glavna prepreka potražnji upravo nesvjesnost kućanstava o PEPP-u, uz općenito nisku participaciju u dopunskim mirovinskim shemama. Hrvatska u tom pogledu nije iznimka, gdje treći stup uživa daleko veću javnu prepoznatljivost, dok europska mirovina ostaje gotovo nepoznata široj javnosti, unatoč objektivno povoljnijim uvjetima ulaganja, kako navode iz Finaxa.

Tako e-Građani u opciji 'Moja mirovina' pokazuje da velik dio aktivnih osiguranika može očekivati mirovinu koja ne prelazi 40 do 50 % posljednje plaće, što postaje okidač za otvaranje dodatnih mirovinskih računa.

Trendovi se, tvrde, ipak mijenjaju. Sve više građana aktivno traži informacije o dugoročnom ulaganju, a ulazak novih pružatelja na europsko tržište potvrđuje da ovaj segment više nije eksperiment, nego tržište u razvoju. Demografski pritisak na državne mirovinske sustave raste, udio javnih mirovinskih prava u odnosu na BDP visok je i očekuje se daljnji rast, dok građani velik dio štednje drže na bankovnim računima umjesto da je usmjere u dugoročne investicije.

- Ako govorimo iskreno, oslanjanje isključivo na državni mirovinski sustav danas više nije održiva strategija. Demografski trendovi su jasni, tko to ignorira, svjesno preuzima rizik nižeg standarda u mirovini, zaključuje Gučec.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.