Studentski rad za mirovinu: Vlada im 'poklanja' staž, ali postoji još jedna opcija

Vlada je konačno odlučila vrednovati studentski rad u staž za mirovinu i time ispraviti dosadašnju nepravdu prema mladima koji uz studentske obaveze i rade. Premda se prijedlog ne čini velikodušnim, prilično je benevolentan jer studentima država zapravo poklanja staž, s obzirom na to da on ne odražava stvarne uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje. 

Od sedam do 31 euro veće mirovine 

Model koji je jučer predstavio ministar rada Alen Ružić, o čemu smo pisali ovdje, sličan je dodanom stažu za majke koje dobivaju 12 mjeseci za svako rođeno dijete u izračunu mirovine, čime im država kompenzira razdoblje porodiljnih naknada. Studenti bi za svakih 1.000 sati rada, što otprilike odgovara radu na pola radnog vremena tijekom godinu dana, dobili šest mjeseci dodanog mirovinskog staža. Limit Vlada postavlja na najviše 24 mjeseca dodanog staža, dakle dvije godine koje bi dobili za odrađenih 4.000 sati, za što bi trebali raditi dvije godine puno radno vrijeme, odnosno četiri godine na pola. Odrađeni sati pritom se zbrajaju, neovisno o kalendarskoj godini u kojoj su ostvareni. 

Današnji student će za 40 godina kada ode u mirovinu dobiti dodani staž koji mu neće ulaziti u uvjet za mirovinu, već samo u njezin izračun. Aktualna vrijednost mirovine po godini staža trenutačno iznosi 15,64 eura. Kako se mirovine usklađuju dvaput godišnje, za 40 godina vrijednost će svakako biti veća. Kada bi se gledalo po sadašnjem iznosu, za studenta bi to značilo 7,82 eura veću mirovinu za pola godine staža, odnosno 31,28 eura za maksimalnih dvije godine. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Studenti izjednačeni s klasičnim radnicima

Zapravo je riječ o dvostrukoj kompenzaciji studentima. S jedne strane država im poklanja dodani staž koji nije rezultat uplaćenih doprinosa. S druge strane studenti već sada uplaćuju pet posto doprinosa u prvi mirovinski stup, ali im te uplate ne idu za mirovinu, čime su nedvojbeno oštećeni. Doprinosi od pet posto za mirovinsko osiguranje služe, naime, kao svojevrsno osiguranje da će ostvariti novčana prava u slučaju nezgode na radu, poput invalidske mirovine, o čemu smo pisali ovdje. 

Radnici pak uplaćuju 15 posto u prvi mirovinski stup. U slučaju da osiguranik radi cijelu godinu na pola radnog vremena, ostvarit će jednaka prava kao i student. Prednost je što će mu cijela godina rada ući u staž, ali u izračunu mirovine dobit će samo 'pola' vrijednosti mirovine pa su na neki način prijedlogom Vlade studenti sada izjednačeni s klasičnim osiguranicima. Osim toga, radnici su obvezni uz 15 posto uplata u prvi stup od plaće izdvajati i pet posto za drugi stup. Tu dolazimo do potencijalne opcije za studente kroz sustav kapitalizirane štednje za mirovinu.

S pet posto uplata do 10.000 eura u drugom stupu

Studentska satnica sada iznosi 6,56 eura neto, a iduće će godine porasti na 7,06 eura. Kada bi poslodavac uplatio 5 posto više po satu rada, student bi nakon 4.000 sati rada u drugim stupu imao uplaćenih oko 1.400 eura. Te bi se uplate kapitalizirale kroz prinose od prosječnih pet posto godišnje pa bi nakon 40 godina student u drugom stupu imao 10.000 eura u trenutku odlaska u mirovinu. 

Uzmemo li u obzir da prosječni umirovljenik starosnu mirovinu koristi 22 godine, iz drugog stupa student bi mjesečno dobivao 37 eura za 4.000 sati rada. Prema sadašnjem prijedlogu Vlade, dobiva već spomenutih 31,28 eura. Kako će aktualna vrijednost mirovine rasti svakih šest mjeseci, tako će za četiri desetljeća sasvim sigurno više vrijediti i dodani staž. S druge strane, rast će i studentska satnica pa bi i uplate u drugi stup rasle. 

Osobna štednja kao zajamčeni prihod u starosti

Poanta je da bi u slučaju doprinosa u drugi stup student dobio ono što je realno uštedio za mirovinu, umjesto da se optereti državna kasa koja već sada 40 posto proračunskih sredstava izdvaja za isplatu mirovina, jer uplaćeni doprinosi sadašnjih radnika pokrivaju tek oko 60 posto mirovina. Demografska kretanja nisu ohrabrujuća pa je pitanje hoćemo li za 40 godina uopće imati mirovinski sustav kakav danas poznajemo.

S druge strane, osobna štednja pripadala bi studentu, kao i svakom radniku, neovisno o tim kretanjima. Radnici zasad imaju mogućnost povući tek 20 posto jednokratnih sredstava iz drugog stupa pri odlasku u mirovinu, uz određene uvjete, a kada bi mogli uzeti svih 100 posto pa taj novac ulagati dalje, primjerice kroz štednju u trećem stupu za vrijeme mirovine, možda bi se i percepcija promijenila. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.