Treći stup obavezan za sve radnike? 'Treba štedjeti za mirovinu, ali nametanja nisu dobra'

Kako bi zemlje ojačale mirovinske sustave, Europska im komisija predlaže da upišu radnike u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Mogli bi se svojom voljom ispisati, ali pretpostavka je da većina to ne bi napravila kada bi vidjela koliko im to donosi jednog dana u starosti. Ekonomist Predrag Bejaković kaže da štedjeti za mirovinu treba, ali da nikakva nametanja nisu dobra.

Europska komisija predlaže zemljama članicama jačanje dobrovoljne štednje za mirovinu, što u Hrvatskoj predstavlja treći stup. Savjetuju automatsko uključivanje radnika u dobrovoljnu mirovinsku štednju, uz mogućnost da se po želji ispišu, o čemu smo pisali ovdje. Treći stup tako bi na neki način postao obavezan, barem kod upisa.

Građani negativno reagiraju na obvezu plaćanja

Otvoreni račun u trećem mirovinskom stupu, prema podacima HANFA-e, ima gotovo 488.000 građana, premda ne štede svi aktivno, jer je dinamika uplata dobrovoljna. Pretpostavka jest da se većina građana iz njega ne bi povukla kada bi vidjela benefite koji im donosi za buduću mirovinu. Kakve bi efekte imala ova promjena u sustavu mirovinske štednje komentirao je i ekonomist Predrag Bejaković.

– Apsolutno sam svjestan važnosti trećeg mirovinskog stupa i znam da u dosta zemalja postoje profesionalni i strukovni fondovi. Kod nas su zatvoreni mirovinski fondovi ti koji u najvećoj mjeri sliče profesionalnom ili okupacijskom mirovinskom osiguranju, ali se bojim nametanja jer građani u cjelini ne vjeruju u bilo kakav mirovinski sustav’, upozorava za tportal.hr Bejaković.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ljudi su, dodaje, svjesni da bi  sada trebali početi ulagati u svoju starost, ali većinom negativno reagiraju na obavezu koja je povezana s plaćanjem bilo koje vrste. Blagi poticaj za štednju u trećem stupu su državne subvencije koje godišnje iznose 99,54 eura na uplate do najviše 663,61 eura, o čemu više čitajte ovdje. Poslodavci pak imaju pravo zaposlenicima uplatiti do 804 eura godišnje u treći stup, a takve su uplate neoporezive.

Uplate od deset eura nisu dovoljne

– Trebali bismo i dalje razvijati svijest o tome da bismo se danas trebali brinuti o svome položaju jednog dana kad ne budemo aktivni, a čini mi se da takvo nametanje nije dobro. Uvijek se bojim kod tih europskih odluka da se one donose za sve jednako, kao da svi imamo jednak broj košulja i iste cipele, a znamo da nemamo. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji koja je uspjela sačuvati drugi stup i mislim da je to dobro. Mirovinska reforma je jedina koju smo stvarno proveli i koja je dala rezultate. Nestrpljivi smo i odmah bismo htjeli rezultate. To ne ide tako, na rezultat treba čekati, pojašnjava Bejaković.

Ekonomist smatra da bi u slučaju obveznog upisa u treći stup građani mogli uplatiti samo deset eura mjesečno i na kraju od toga ne bi imali ništa. Mladi, podsjeća, ne razmišljaju o mirovinskom sustavu.

– Misle da će umrijeti sa 65 godina, a kad dođu do 55. godine, onda se pitaju kako će skupiti neka sredstva jer za 10 godina idu u mirovinu. Do 55. godine uplaćivali ste 10 eura i očekujete da ćete iz tih 4.000 eura ostvariti neku veliku mirovinu? Nećete. To je potpuno jasno, istaknuo je za Tportal Bejaković koji zaključuje da treći stup treba razvijati i brinuti za mirovine danas, dok zarađujemo.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.