Umirovljenica je prevarantu dala podatke povezane sa svojim bankovnim računom. Znakove financijske prevare moguće je prepoznati prije nego bude kasno.
Novosti
00:01 1 d 11.05.2026
Oporba o mirovinskoj reformi: 'Sve je ovo premalo i stiže prekasno'
Drugo čitanje mirovinske reforme u Saboru je danas. Ministar Marin Piletić predstavio je konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju, nakon čega su uslijedile broje replike. Iz oporbenih redova čule su se kritike na račun najnižih mirovina, kao i malog pomaka u formuli usklađivanja. Da su ove izmjene ‘premalo i stižu prekasno’ upozorili su SDP-ovi zastupnici.
Ministar Piletić odgovarao je na brojne replike o mirovinskoj reformi | Mirovina.hr
Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju jutros je u Saboru predstavio ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić. Cilj je, ponovio je, da sveukupna prosječna mirovina naraste do 2028. godine sa sadašnjih 645 eura na najmanje 800 eura. To će se postići izmjenama kroz mirovinsku reformu koja bi trebala zaživjeti 1. srpnja ove godine.
Rad u mirovini je bio mit, a sada ih radi 37.000
– Stopa usklađivanja dvaput godišnje umjesto 70:30 iznosit će 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta cijena i plaća. Time idemo u vrh Europe po visini stope od 85 posto za povoljniji parametar. Ima zemalja koje usklađuju prema sto posto, ali su vezani uz nepovoljniji indeks. Novo pravo je godišnji dodatak na mirovinu. Vlada će definirati vrijednost po godini staža i krajem godine će se isplaćivati trajni dodatak. Uz usklađivanje dvaput godišnje, ovo je ‘treće’ pravo koje donosi rast mirovina, rekao je Piletić.
Podsjetio je da se redefiniraju uvjeti bonifikacije kasnijeg odlaska u mirovinu, o čemu smo pisali ovdje. Majke će dobiti 12 mjeseci staža za svako dijete, a najniža mirovina rast će za tri posto. Invalidske mirovine rastu za deset posto, a sa 70 godina umirovljenicima se ukida penalizacija prijevremenih mirovina. Vlada uz to potiče i rad uz mirovinu koji će umirovljenici stariji od 65 godina moći obavljati i u punom radnom vremenu iz pola mirovine.
– Rad u mirovini donedavno je bio mit, a sada 37.000 umirovljenika radi na pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Prava rada proširujemo i na obrtnike i na osobe s invalidskim mirovinama, kao i njegovatelje. Mirovine su rasle za 80 posto u mandatu ove Vlade, a čak 100 posto one najniže. Ne želimo povećavati godine života za odlazak u mirovinu, nego poticati dulji ostanak u svijetu rada kako bi se prosječni staž povećao sa sadašnje 31 godine i 11 mjeseci kroz sve ove mjere. Time će se onda povećati i održivost mirovinskog sustava. Mirovina za 40 i više godina staža iznosi 945 eura, što je 66 posto prosječne plaće, tako da imamo model duljeg rada i većih mirovina, zaključio je ministar Marin Piletić.
‘Država ima novca, a umirovljenici nikad siromašniji’
Replike je otvorio SDP-ov Mišo Krstičević, rekavši da su zgroženi i osjećaju stvarno gađenje, s obzirom na to da se ponovno razmatra uvođenje i povećanje dobi za umirovljenje. Pritom se pozvao na preporuke Svjetske banke koja je izradila scenarij za odlazak u mirovinu sa 67, odnosno 72 godine, o čemu smo pisali ovdje. Ministar Marin Piletić mu je replicirao da povećanja dobi za mirovinu nema u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju i da očito nije pročitao prijedlog nakon ‘noćne smjene’. Irena Dragić iz iste stranke napomenula je kako je država i te kako imala koristi od inflacije, rekavši da je ta sredstva trebala odmah preusmjeriti umirovljenicima.
– To govori čak i Europska komisija, da država ima novca, a njezini umirovljenici nikad nisu bili siromašniji. Na temelju čega ste izračunali da će 800 eura biti dovoljno do 2028. godine? To je i danas malo, jer cijene divljaju svakim danom, rekla je Dragić.
Piletić ju je podsjetio da je 2016. godine Vlada naslijedila od SDP-a 12,6 posto osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji, a sada je to tek dva posto, dok je osoba u riziku od siromaštva s tadašnjih 30 posto sada 21 posto, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku.
‘Zar nije moglo bolje od tri posto za najniže mirovine’
– Velik je broj onih koji su radili cijeli život teške poslove, a danas dobivaju najniže mirovine, žive s 400 eura. Jesu li ta tri posto rasta najnižih mirovina najviše što se moglo učiniti, pitao je saborski zastupnik Ivica Baksa.
Ministar je kazao da od najniže mirovine u Hrvatskoj živi više od 250.000 umirovljenika. One se povećavaju već treći put, a dosad su u mandatu ove Vlade rasle za 98 posto. Uz to, uvodi se godišnji dodatak i povoljnije usklađivanje što će, pojasnio je Piletić, također utjecati na njihov rast.
– Kasnite s inkluzivnim dodacima, s privremenim uzdržavanjem djece, a kasnite i s rješenjima o mirovini. Kako ljudi prežive za to vrijeme dok čekaju rješenje mirovine, pitala je SDP-ova Anita Curiš krok koja se pritom pozvala na tekst s portala Mirovina o umirovljeniku Danku, o kojem smo pisali ovdje.
Svi u roku od dva mjeseca dobiju privremeno rješenje i predujam mirovine koji je približan iznosu konačne mirovine, odgovorio je ministar. Za kašnjenja se isplaćuju zaostaci, dodao je, pa nitko neće biti zakinut ni za jedan cent.
‘Ovakva povećanja su premalo i dolaze prekasno’
Ministar je na pitanja saborskih zastupnika pojasnio i da je mirovinski sustav održiv do 2070. godine. Podsjetio je da je omjer radnika i umirovljenika 2015. godine bio 1,16, a danas na svakog umirovljenika dođe 1,42 radnika te kontinuirano raste. Od doprinosa se na mirovine 2016. godine isplaćivalo 53 posto, a danas je to 73 posto, kazao je Piletić.
– Ovakva povećanja mirovina su premalo i dolaze prekasno, rekao je SDP-ov Krstičević. Piletić je oporbu još jednom podsjetio da su oni mirovine povećali za 3,5 posto, a ova Vlada za 81 posto.
Govorilo se iznova i o ukidanju poreza na mirovine, na što je upozorio IDS-ov Dalibor Paus. Paus je pojasnio da mirovina nije ni plaća ni prihod, nego plod više desetljeća rada kroz uplate doprinosa. Zašto bi onda umirovljenici ponovno plaćali porez koji su plaćali cijelo vrijeme dok su radili, pita Paus. Piletić je podsjetio da 400.000 umirovljenika plaća porez na mirovinu te da će se ovo pitanje razmatrati vrlo vjerojatno, ali matičnim Zakonom o porezu na dohodak.
‘Što je s progresivnim rastom mirovina’
Boris Piližota (SDP) pitao je zašto godišnji dodatak ne ulazi u osnovicu za obračun mirovina, kako bi kao trajni i rastući dodatak tako sustavno podizao razinu mirovina, umjesto da ovisi o političkim odlukama Vlade svake godine. Upitao je i gdje je progresivni rast mirovina kako bi se osigurala pravednost povećanja mirovina.
– Smatrate li vi, ministre, da oni s najnižim mirovinama ostvaruju istu dinamiku povećanja mirovina kao i oni s najvećima, pitao je Piližota. Da će se dodatak na mirovinu mijenjati s vremenom, argumentirao mu je Piletić.
Oporba je upozorila i na staž za majke do 12 mjeseci, pitajući zato Vlada nije razmotrila da se on omogući i umirovljenicama prije 2019. godine. Ministar je rekao da nema retroaktivne primjene, da je procjena napravljena i da su nove umirovljenice u nepovoljnijem položaju od ranije umirovljenih, jer kasnije idu u mirovinu.
SDP priča o mjeri koje uopće nema u ZOMO-u
– Zašto ne želite odgovoriti na ovo pitanje da ćemo s posla na groblje? Što kažete na preporuke Svjetske banke, hoćete li produljivati radni staž, ministra je opet nakon Krstičevića pitao Ranko Ostojić.
Piletić je ponovio da su došli nepripremljeni i da nema povećanja dobi za odlazak u mirovinu.
– To što netko radi noću ne znači da može doći plašiti radnike da Vlada s povećanjem prava povećava dobnu granicu za odlazak za mirovinu. Neću kao vi reći što prema tome osjećam (gađenje, op.a.)., kao je Marin Piletić.
Sve je ovo zakašnjelo i premalo, ponovila je nakon Krstičevića i Sabina Glasovac.
– Zašto odbijete usklađivanje prema sto posto povoljnijem indeksu i ne uvedete trajni dodatak od 10 posto, a onda po 5 posto godišnje za dostojanstvene mirovine, pitala je Glasovac. Piletić joj je rekao da ništa nije zakašnjelo, da je već bilo sedam intervencija u poboljšanje prava umirovljenika i da je stopa poreza najveća upravo u Zagrebu, gdje su na vlasti Možemo i SDP.
Damir Bakić iz Možemo rekao je da se uz rad na puno radno vrijeme treba isplaćivati cijela mirovina, a ne 50 posto. Ukazao je i na diskriminaciju žena koje u mirovinu mogu ranije, zbog čega će dulje čekati ukidanje penalizacije sa 70 godina. Po mjeri im nije ni trajni dodatak koji je nazvao malo sofisticiranijom ‘verzijom božićnice’. Rješenje vide i u trajnom povećanju osobnih bodova za mirovinu. Premda dio prijedloga podržavaju, ukazali su na novu formulu usklađivanja.
– Tih 85:15 umjesto 70:30 jedva je zamjetno poboljšanje. Nova formula će povećati stopu usklađenja za dva do tri promila, 0,3 posto možda. Stopa rasta u siječnju je bila 3,03 posto, 3,32 bi iznosila da se ova formula primjenjivala. Treba nam sustavno povećanje mirovina, kazao je Bakić.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
