Danas je zadnji dan akcije: Iskoristite popust i pretplatite se na mirovina.hr
Ove godine stavite mirovinski sektor u fokus i pretplatite se na mirovina.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 29€.
09:38 21 d 01.09.2026

Ilustracija | Pexels
Svjetska banka nedavno je objavila Analizu i prijedloge za poboljšanje dugoročne adekvatnosti i održivosti hrvatskog mirovinskog sustava. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava tražilo je još 2021. pomoć od Svjetske banke zbog fiskalnih i proračunskih ograničenja. Svjetska banka dostavila je analizu, predstavljajući mogućnosti koje Ministarstvo treba razmotriti tijekom provedbe Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026. u dijelu povećanja adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme.
Svjetska banka izradila je simulaciju mirovina te analizu i prijedloge politika za poboljšanje dugoročne održivosti sustava, s naglaskom na adekvatnost mirovina. Tim Svjetske banke u izradi analize surađivao je s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Središnjim registrom osiguranika (REGOS). Izvješće je u srpnju 2024. predano Ministarstvu na razmatranje.
– Razvijeni mikrosimulacijski model hrvatskog mirovinskog sustava temelji se na mikrosimulacijskom modelu PROMIS Svjetske banke. Analiza i prijedlozi politika za poboljšanje dugoročne održivosti hrvatskog mirovinskog sustava usredotočili su se na mjere za povećanje dugoročne adekvatnosti mirovina u kontekstu proračunskih i fiskalnih ograničenja te međugeneracijske pravednosti. Rad je obuhvatio sva tri stupa hrvatskog mirovinskog sustava, pojasnili su ovu analizu iz Svjetske banke.
Analiza je utvrdila nekoliko glavnih izazova koji doprinose niskoj adekvatnosti mirovina i visokom riziku od siromaštva u starosti. Tu su kratko razdoblje rada, niska prosječna dob odlaska u mirovinu, nizak omjer radnika i umirovljenika, brojne mogućnosti prijevremenog umirovljenja, mogućnost izbora između prvog i drugog stupa u trenutku umirovljenja, kao i značajan iznos novčanih dodataka (27 posto na mirovinu u prvom stupu, op.a.) koji nisu povezani s plaćama u izračunu mirovine, a koji utječu na izbor između prvog stupa i kombinirane mirovine.
– Analiza je zaključila da hrvatskom mirovinskom sustavu nisu potrebne značajne promjene. Ipak, one uključuju ukidanje drugog mirovinskog stupa ili ponovno uvođenje obveznog drugog mirovinskog stupa, odnosno ukidanje izbora mirovine. Uz odgovarajuće prilagodbe i nadogradnje, sustav s tri stupa može i dalje pružati bolju socijalnu zaštitu u starosti nego samo prvi ili drugi stup. Provedba niza mjera, poput snažnije indeksacije mirovina, povećanja dobi za odlazak u mirovinu, smanjenja razdoblja prijevremenog umirovljenja, ponude pravednijih izbora mirovina i uvođenja automatskih portfelja životnog ciklusa u drugom stupu, povećala bi adekvatnost mirovina, podržala fiskalnu održivost sustava i osigurala međugeneracijsku održivost, zaključak je analize Svjetske banke.
Jedan od scenarija Svjetske banke predviđa da dob za umirovljenje muškaraca i žena do 2065. godine dosegne 72 godine, a dob za prijevremenu mirovinu 69 godina. Procijenjeni očekivani zdrav životni vijek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj u 2021. iznosio je 5,2 godine, dok je u EU-u iznosio 9,9 godina. To znači da prosječni umirovljenik u Hrvatskoj provede samo trećinu svog života u mirovini u dobrom zdravstvenom stanju. Ne postoje projekcije očekivanog zdravog životnog vijeka za sljedećih 40 godina, ali može se pretpostaviti da udio očekivanog zdravog životnog vijeka neće pasti ispod trenutačne razine, navodi Svjetska banka u analizi iz 2024. godine.
– Povećanjem zakonske dobi za umirovljenje poboljšava se omjer potpore za mirovine za deset posto. Kasnije umirovljenje dovodi do sporijeg priljeva novih umirovljenika i dužeg ostanka u radnoj snazi. Nijedna druga mjera mirovinske politike nema moć postizanja takvog poboljšanja omjera potpore, navodi Svjetska banka u Analizi dugoročne primjerenosti i održivosti mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu, s naglaskom na mogućim politikama za njegovo unaprjeđenje iz 2024. godine.
Dobna granica povećavala bi se postepeno na 66 i pol godina do 2030. godine, a nakon toga po mjesec i pol dana, ovisno o očekivanom trajanju života. Na takve projekcije upozorio je i nedavno tragično preminuli analitičar Željko Šemper, rekavši da bi tako Hrvati išli s posla na groblje, o čemu smo pisali ovdje.
Europska komisija također je lani u svom izvješću predložila Hrvatskoj pet mjera u sustavu mirovinskog osiguranja, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Prva je da Vlada nastavi s mjerama koje obeshrabruju prijevremeno umirovljenje i potiču kasniji odlazak u mirovinu. Druga preporuka predlaže postepeno podizanje dobi za odlazak u mirovinu, ali ne navodi se točna dob. Europska komisija predlaže i treću stvar, da se promijeni način oporezivanja mirovina i to tako da se poveća neoporezivi dio mirovine. Preporuka je i da se promijeni model usklađivanja mirovina, kao i da se zaštite oni najsiromašniji u mirovinskom sustavu.
Dio ovih stvari Hrvatska sada rješava mirovinskom reformom. Podizanja dobne granice za mirovinu zasad nema. Država dulji rad potiče povoljnijim uvjetima bonifikacije za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja. Potiče se i rad u mirovini uvođenjem mogućnosti rada na puno vrijeme uz pola mirovine. Mijenja se i formula usklađivanja, uz rast invalidskih i najnižih mirovina, uz trajni dodatak za sve umirovljenike te 12 mjeseci staža za majke. Država ne ukida ni prijevremenu mirovinu, dapače, penalizacija će biti ukinuta od iduće godine svima koji imaju 70 godina, o čemu čitajte više ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Danas je zadnji dan akcije: Iskoristite popust i pretplatite se na mirovina.hr
Ove godine stavite mirovinski sektor u fokus i pretplatite se na mirovina.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 29€.
09:38 21 d 01.09.2026
Koliko donosi petogodišnja štednja u trećem stupu: Mirovina ispod 10 ili preko 110 eura
Napravili smo ilustrativni izračun iznosa u trećem stupu nakon pet godina štednje. Provjerili smo mjesečne mirovine koje se isplaćuju na te svote.
13:30 1 d 21.09.2026
Ako krenete s 40 godina, koliko bi uštedjeli u trećem stupu: Uplate se mogu udvostručiti
Napravili smo ilustrativni izračun iznosa u trećem stupu nakon 15 godina štednje. Provjerili smo mjesečne mirovine koje se isplaćuju na te svote.
15:46 3 d 18.09.2026
Ovi umirovljenici dobili su 40 eura veće mirovine: Većinom su žene u kasnim 70-ima
Dio obiteljske mirovine porastao je nakon usklađivanja. S povećanjem osobne mirovine, ovi korisnici sada imaju 40 eura više, ali i dalje malo.
16:26 4 d 17.09.2026
Koliko ćete imati u trećem stupu ako štedite od mladosti: Iznos se može i učetverostručiti
Napravili smo ilustrativni izračun iznosa u trećem stupu nakon 30 godina štednje. Provjerili smo mjesečne mirovine koje se isplaćuju na te svote.
12:36 5 d 17.09.2026
Provjerili smo s Hanfom kakve nezakonitosti otklanja RMOD: Mirovine nisu ugrožene
Hanfa je RMOD-u naložila da unaprijedi niz procesa zbog upravljanja rizicima. Tvrde da mirovine nisu bile ugrožene poslovanjem Društva.
16:25 5 d 16.09.2026
Što kad prinosi u trećem stupu odu u minus? Provjerili smo gube li štediše novac
Kod mirovinske štednje u trećem stupu nema zajamčenih prinosa. Zato smo provjerili što se događa sa stanjem na računu štediša kad su prinosi u minusu.
16:58 6 d 15.09.2026
Mračna strana usklađivanja mirovina: Još 45.000 umirovljenika upalo u porezne škare
Zbog rasta mirovina za 5,4 posto dodatnih 45.000 umirovljenika plaća porez. Osim broja platiša, za osam eura skočio je i prosječni iznos uplata.
12:52 7 d 15.09.2026
Pokrenut stegovni postupak protiv profesora medicine. Etičko povjerenstvo već dalo svoj sud
Profesor Domazet-Lošo u intervju je govorio kako je koronavirus sotonin plan. Na Institutu je protiv njega pokrenut stegovni postupak.
13:53 1 h 22.09.2026
Inspektori su tijekom sezone otkrile prekršaje kod rada učenika i studenata, uključujući neisplatu naknada i nezakonit noćni rad maloljetnika.
13:22 2 h 22.09.2026
Nakon temeljite obnove Gradski bazeni ponovno su otvoreni za građane, a investicija donosi modernije sadržaje i oko 200.000 eura uštede godišnje.
15:03 20.3 min 22.09.2026
Dok se obnavljaju pruge, HŽ priprema veliku modernizaciju desetljećima starog računskog centra na Ranžirnom kolodvoru.
12:53 2 h 22.09.2026