Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević | Foto: Facebook/Vedrana Pribičević
Činjenica da su mirovine u Hrvatskoj male i nedadekvatne za normalan život, potaknula je barem malu političku akciju. Kako bi ostvarili barem nekakav pomak, umirovljeničke su se udruge pridružile programskoj platformi Umirovljenici zajedno, u Saboru je održan okrugli stol na temu kako povećati mirovine, a na stanje unutar sustava se osvrnula i ekonomska analitičarka te predsjednica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova Vedrana Pribičević.
– Postoji drugi mirovinski stup, to je individualizirana štednja koju, kad uplaćuje doprinose, poslodavac uplati za vas. To ide na vaš račun u mirovinski fond koji vam je automatski dodijeljen. To ide iz bruto II plaće. Naravno da postoje i ti dobrovoljni mirovinski fondovi gdje možete dodatno ulagati iznos koji već želite, država i daje neke poticaje za to. Imamo prvi stup koji je “pay as you go”. Sadašnji umirovljenici dobivaju mirovinu od sadašnjih zaposlenih, imamo drugi stup koji je za vašu osobnu mirovinu i postoji taj treći mirovinski stup, tamo možete uplaćivati sami, ali neki poslodavci, da bi privukli nove zaposlenike, nude to kao još jednu pogodnost, da za vas uplaćuju. Za očekivati je da će sve veći broj poslodavaca na taj način pokušati privući radnike, objasnila je Pribičević u razgovoru za N1.
Ustvrdila je da glavnina mirovine dolazi iz prvog stupa, “ali pod uvjetom da imate dovoljno radnika…” Na tragu je to njenog gostovanja u podcastu Mirovina.hr u veljači 2022. Nedavni popis stanovništva pokazao je da nas je sve manje i da se korpus najstarije populacije povećava. Vrijedi dodati i već dugi niz godina nepovoljan omjer radnika i umirovljenika, koji u ovom trenutku iznosi 1:1,34.
– To je jedan razlog zašto je udruga nastala. Jer smo znali već prije da je Hrvatska pala ispod četiri milijuna stanovnika, popis je samo potvrdio naše bojazni. Da bi se održala dinamika prvog stupa trebate radnike – ili domicilno stanovništvo ili desetine, stotine tisuća ljudi koji će doći u Hrvatsku raditi. To je realitet prvog stupa o kojem se ne priča puno. To je prvoklasno političko pitanje”, upozorila je Pribičević.
Ipak, u raspravama se puno više problematiziraju ulaganja mirovinskih fondova u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire. Jesu li ta ulaganja dobra ili loša, ovisi koga pitate.
“Postoje veliki prijepori, neki misle da mirovinci ne posluju kako bi mogli, drugi misle da su imali jako dobre prinose. Ja bih to htjela staviti u kontekst regulatora. Sama regulacija određuje u što fondovi mogu ulagati. Jedan od uvjeta je bio da određeni iznos imovine mora biti u kunama. Ulaskom u eurozonu mirovinci će moći unutar EU-a ulagati bez valutnog rizika bilo gdje, imat će proširene investicijske mogućnosti. Njihova politika je da budu što konzervativniji jer ipak je to naš novac, naša mirovina i nitko ne bi htio da se netko kladi s tim. Ali, naravno, pitanje je opet samog regulatora, što regulator dozvoli. Osim toga, tih 130 milijardi kuna koje su Hrvati poput hrčaka skupili u taj mirovinski fond, to je s jedne strane škrabljica sa zlatom koju treba čuvati, a s druge strane imate hrvatsko financijsko tržište, burzu, gdje su mirovinci poput slona u staklani. Postali su ogromni, možda čak preveliki za našu majušnu ekonomiju i itekako bi im dobro došlo da mogu proširiti svoje investicijske apetite”, rekla je Pribičević.
Stoga se smatra da treba povući novac iz fondova, odnosno da oni budu spasitelji kad država uđe u nekakvu krizu.
– To je problem. Država može bilo što, država uvijek ima monopol sile i nekad pokušava mirovinske fondove gurkati. Tu treba biti jako oprezan i zato fondovi imaju striktnu regulativu i te investicije moraju biti profitabilne. Ne bih čak rekla da je problem kupuje li se dio neke hrvatske kompanije, nego investicija mora biti profitabilna. Ako doista postoji mogućnost, potreba ili prilika da fondovi investiraju u neku tvrtku koja je izašla na burzu, neka to učine svojevoljno, zato što misle da je to dobro ulaganje, poručila je Pribičević.
No, kako bi naši fondovi mogli ulagati u inozemstvu, tako bi i strani fondovi, s ulaskom Hrvatske u eurozonu, mogli dio svojih ulaganja usmjeriti i na naše tržište. Ipak, pitanje je što bi se dogodilo u tom slučaju.
– Pitanje je opet regulatora. Konkurencija uvijek donosi za korisnika bolje uvjete, ali kažem, unutar cijele Unije postoji mehanizam u kojem oni djeluju. Hrvatski građani danas moraju uplaćivati u drugi stup, ali isto tako, osim mirovinskih postoji hrpa drugih fondova gdje mogu staviti svoj novac i čekati da njegova vrijednost poraste, poručila je ekonomistica Pribičević.
Istaknula je kako su se na raznim instancama pojavljivale različite ideje kako poboljšati mirovinski sustav da mirovine budu veće. Neke prijedloge je iznijela i njena udruga koja će raditi i na financijskom opismenjavanju sadašnjih, ali i budućih umirovljenika o tome kako funkcionira mirovinski sustav u Hrvatskoj.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 339 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 368 d 18.11.2025
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
22:00 18.55 min 21.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 13 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 11 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 12 h 21.11.2026