U trećem stupu izgubljene tisuće kuna: Stručnjak otkrio zašto i kako nadoknaditi taj novac

Milan Dalmacija
21. rujna 2022.
Mirovine
A- A+

Redakciji Mirovina.hr se obratila Zagrepčanka Irena koja dugi niz godina uplaćuje novac za mirovinu u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Iznenađena je gubitkom prinosa na svom računu, zbog čega je odlučila prestati uplaćivati novac i čeka trenutak kad će moći povući svu ‘ušteđevinu’. No, ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić tvrdi da je u kriznim vremenima, poput trenutačnih, bolje više ulagati, jer će se to na kraju višestruko isplatiti kad se tržišta oporave.

mirovinci novac

Foto: Unsplash

Uz državni fond međugeneracijske solidarnosti i privatne obvezne mirovinske fondove, u Hrvatskoj postoji i treći način kako “uštedjeti” novac za mirovinu. Riječ je o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) u kojima, za razliku od ostalih, nije potrebno uplaćivati doprinose, već svaka osoba koja se na to odluči, može sama uplaćivati svakog mjeseca koliko i kako hoće. Uz to, prestanak plaćanja ne eliminira pojedinca iz članstva u fondu, a sav prikupljeni, odnosno ušteđeni novac se drži na korisničkom računu. Oni koji revno uplaćuju u treći stup mogu računati i na državni poticaj od 750 kuna, ali samo ako su uplatili 5.000 kuna godišnje.

Zna to i Zagrepčanka Irena, koja se redakciji Mirovina.hr obratila nezadovoljna time što joj je od početka ove godine iznenada pao iznos kojeg je “uštedjela” u jednom od osam otvorenih DMF-ova. Ona je počela štedjeti još 2006., jer je u to vrijeme radila honorarno, pa joj redoviti mirovinski doprinosi nisu mogli biti uplaćivani. Posljednje dvije godine uplaćivala je po 700 kuna mjesečno, kaže, za sigurniju starost. No, brojke na njenom računu su je neugodno iznenadile.

raiffeisen mirovinski fondovi
Štedite u dobrovoljnom mirovinskom fondu? Evo kada ćete moći koristiti taj novac

– Budući da sam imala otvorenu stranicu sa svojim podacima, mogla sam u svakom trenutku vidjeti koliko je novca na računu. Bila sam jako zadovoljna jer bih na kraju dobila i državni poticaj. Sve je bilo super do početka rata u Ukrajini, tada je prinos baš počeo padati, otkrila je.

Alegro

Mahunarke, orašasti plodovi i suho voće
Sniženo 20%
Provjerite i uštedite

Podravka

Odabrani proizvodi
Sniženo 25%
Provjerite i uštedite

Rubel

Deterdžent za rublje, 9 kg
69,99 kn
9,29 €
Prelistajte katalog

Od siječnja do srpnja ove godine prinosi na njenom računu su pali za više od 3.000 kuna. U protekla dva mjeseca prinos joj je počeo “skakati”. Nakon kratkog razdoblja oporavka, u samo tjedan dana je ponovno izgubila oko 1.000 kuna. Posljednjih dana ponovno primjećuje pad na svom računu. Iako joj je jasno da su financijska tržišta poremećena, najprije zbog pandemije koronavirusa, a potom i zbog rata u Ukrajini, takav pad prinosa joj nije razumljiv. Stoga razmišlja da povuče svoja sredstva nakon što navrši 50 godina, što po ugovoru, ali i Zakonu o DMF-ovima, ima pravo.

– Vidjet ću što ću dalje. Ako prinosi budu padali, povući ću novac, a ako budu u redu, nastavit ću s plaćanjem. Fond nisam kontaktirala. Što bi mi rekli, da su ulaganja uvijek rizik? To znam i sama i pristala sam na te uvjete. To je sve sreća. Kakva je situacija u svijetu, dobro da mi i ovo ostane. Da sam ljuta, jesam, ali tko me pita. Sve ovisi o tome kako će se stvari razvijati. Samo mi je žao što je to ipak moja mirovina, a netko to gleda kao novac kojim mešetari na burzi ili što već, ogorčena je Zagrepčanka.

Zakonski regulirano ‘mešetarenje’

Spomenuto “mešetarenje” zapravo se temelji na odlukama društava koja upravljaju s osam otvorenih i dvadesetak zatvorenih DMF-ova o tome u kojoj će mjeri ulagati u portfelj vrijednosnih papira koji čine dionice, obveznice, izvedenice i depoziti. Te odluke su ograničene internim odobrenjima svakog društva, ali i Zakonom o DMF-ovima, objašnjava Hrvoje Japunčić, ekonomski analitičar i član vanjskog ekonomskog savjeta Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

– Svako ulaganje u vrijednosnice, neovisno o njihovoj “klasi” nosi određeno svojstvo rizika volatilnosti kretanja cijena, posljedično prinosa, odnosno sve skupa rizika. S obzirom da je kretanje cijena ili prinosa vrijednosnica u koje ulažu društva koja upravljaju s DMF-ovima na tuzemnom ili inozemnim financijskim ili tržištima kapitala, podložno utjecajima društvenih, ekonomskih i korporativnih ostvarenja poslovanja, uvjeta i ostalog, prisutna je volatilnost i slijedom toga, na dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj razini imamo različita ostvarenja prinosa ili gubitaka od ulaganja. Dakle “dobitak ili gubitak DMF-a” je izražena vrijednost pozitivnog ili negativnog prinosa ukupnog fonda, odnosno vrijednosti udjela pojedinog člana, izraženog na određenom vremenskom periodu, objašnjava Japunčić.

Kretanje prinosa u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. | Foto: Screenshot/hrportfolio.hr

Gledajući podatke sa stranice hrportfolio.hr, čini se kako su utjecaji s različitih tržišta na ulaganja DMF-ova bila negativna. Naime, prema podacima je vidljivo kako su DMF-ovi u ovoj godini padali između tri i 8,5 posto. U posljednja tri mjeseca zabilježen je čak i blagi rast, uglavnom do jedan posto, ali u zadnjih mjesec dana brojke su ponovno u minusu. Statistika HANFA-e za kolovoz otkrila je pad u isplatama iz trećeg stupa, ali istodobno i povećanje imovine DMF-ova.

– Odluku o investiciji u pojedinu klasu ili vrstu vrijednosnice, donose upravitelji i investijski savjetnici društva koje upravlja sukladno internim ili vanjskim analizama, procjenama predviđanja kretanja ekonomskih trendova, kretanja ostvarenja korporativnih rezultata, ali posebno u ove dvije godine i posljedicama tzv. “nepredviđajućih događaja” kao što su pandemija ili ratna događanja koja utječu na globalne ekonomske tokove. U tom kontekstu, svjedoci smo da su u cijelom svijetu prisutne tendencije ili posljedice otežanih dobavnih kanala, poskupljenja roba, nemogućnosti dobave određenih sirovina i dr., te je jedna od posljedica pojava znatne inflacije, koje centralne banke poglavito razvijenih zemalja žele umanjiti i/ili smanjiti monetarnim politikama podizanja kamatnih stopa i/ili otežanja dostupnosti novčanih izvora. Takve odluke centralnih banaka, među inima, rezultiraju negativnim trendovima na tržištima kapitala, posljedično smanjenjem vrijednosti klasa imovine, pa zbog toga ulaganja donose negativne ili negativnije prinose, pojasnio je Japunčić.

Gubici su uobičajeni, ali nadoknadivi

On objašnjava da su razdoblja gubitaka uobičajena na financijskim tržištima, zbog čega je zakonski omogućeno diverzificiranje portfelja za ulaganje, čime bi se umanjili rizici, ali i ostvarili, prema Japunčićevim riječima, korektni prinosi, odnosno prinosi veći od inflacijskih faktora i primarnih naknada društava za upravljanje DMF-ovima.

novac

Analitičar Hrvoje Japunčić navodi da je pametnije povećati uloge u DMF-ovima tijekom kriza. | Foto: Unsplash

– To označava da se nije izgubila “vrijednost novca” u godišnjem ili višegodišnjem smislu, a svaki postotak prinosa “iznad”, označava pokrivanje i mogućih poreznih davanja i efektivni neto prinos za pojedinog člana. Da je primjera radi, član ili članica, takva sredstva “imala” u banci na depozitu, kamatni prinos je u tom razdoblju bio blizu nuli. Efektivna vrijednost samog novca u tom razdoblju se umanjila za vrijednost inflacije, dakle za cca 12,3 posto, odnosno gledano kroz prizmu u fondu za 12,96 posto, ako bi gledali koliko se “robe” moglo steći za sama sredstva. Međutim, ono što je srž i suština ulaganja i u DMF-u je cilj da se u budućem vremenu ulaganjem u različite klase vrijednosnica, ne samo nadoknade inflacijski pokazatelji, već da ostvareni prinosi budu viši od kamatnih prinosa na depozite, objašnjava Japunčić.

Trenutni pokazatelji otkrivaju da bi 2023., a posebice 2024. trebale označiti i kraj snažne inflacije, čime bi prinosi na tržištima kapitala, a samim time i u udjelima članova fondova mogli biti pozitivni. To, pak, znači da će se nadoknaditi inflacijski segmenti te će se povećati “efektivna vrijednost novca”.

U krizi je bolje uplaćivati više

To ujedno znači da će se gubici na računima članova DMF-ova na taj način nadoknaditi, jer sustav upravljanja i vođenja DMF-ova u Hrvatskoj, prema Japunčiću, nema modele kompenzacije, odnosno direktne nadoknade umanjenog iznosa sredstava koje je svaki pojedini član uložio u pojedini DMF. Članovi, naravno, mogu prestati uplaćivati novac u fond ili smanjiti svote koje će svakog mjeseca davati. No, Japunčić smatra da je u razdobljima padova na tržištu bolje uplaćivati više, pa kasnije, kad se tržišta oporave, uživati u još većim prinosima.

No, najviše nas je zanimalo, kolike će mirovine biti onima koji su povukli svoja sredstva u vrijeme krize, u usporedbi s mirovinama članova DMF-a koji su svoj novac ulagali u prosperitetnim razdobljima. S obzirom na viđeno, dojam je kako će oni koji su se umirovili u krizi imati manje mirovine, no Japunčić tvrdi da to ne mora biti tako.

– Na ovo pitanje nije moguće dati jednostavan odgovor, jer jedan od faktora koji vrlo determira pozitivnost ili negativnost je trenutak ulaganja, s obzirom na to da se u izračunu mora uzeti u obzir je li, primjerice, vrijednost udjela u DMF-u u trenutku ulaganja bila 80, ili 120, ili tzv. “startna 100”, pa se onda po proteku spomenutog vremenskog perioda, može reći je li odluka o “povlačenju” udjela bila ili nije bila dobra prije (novog) pada tržišta, zaključio je analitičar Japunčić.

U trećem stupu izgubljene tisuće kuna: Stručnjak otkrio zašto i kako nadoknaditi taj novac
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap