Sociologinja o tri generacije obitelji: ‘Bake i djedovi brinu o unucima dok roditelji rade’
Trogeneracijske obitelji, koje uz roditelje i djecu čine djedovi i bake, u Hrvatskoj su i dalje prisutne. Iako možda ne žive ‘pod istim krovom’ i dalje postoji međusobna briga i potpora, kako je rekla profesorica sociologije Miriam Brgles. Dobrobiti su vidljive u brizi za djecu i starije, jačanju obiteljskog identiteta i socijalizaciji. S druge strane, prisutni su i češći sukobi te mogućnost dominacije i kontrole nekog od članova.
Profesorica sociologije Miriam Brgles | Foto: Ariela Matić/Canva
Nekada je život tri generacije u istoj kući bio ‘klasičan’ način življenja. U Hrvatskoj, iako manje zastupljeno nego ranije, ipak još nije rijetkost da djedovi i bake žive s djecom. Profesorica sociologije Miriam Brgles s Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) objasnila je za portal Mirovina.hr kako se obitelji danas razlikuju u odnosu na nekada kada su svi živjeli zajedno, koje su dobrobiti, ali i loše strane suživota baka i djedova, roditelja i djece.
Dobrobiti su vidljive u brizi za djecu i starije
Obitelji se danas razlikuju u raznim aspektima od nekadašnjih trogeneracijskih obitelji. No, u Hrvatskoj je karakteristično da, uz obitelji koje uključuju majku, oca i djecu, i dalje postoje trogeneracijske obitelji u kojima su prisutni djedovi i bake. Iako možda žive u različitim kućanstvima, odnosno zasebno upravljaju financijama ili hranom te vode različite životne stilove, oni i dalje žive ‘pod istim krovom’, kako je istaknula profesorica sociologije Brgles.
– Učinke višegeneracijskih obitelji moguće je vidjeti u međusobnoj brizi i potpori. Primjerice, bake i djedovi brinu o unucima dok roditelji rade ili se obitelj skrbi za nekog starijeg ili bolesnog člana. Dobrobiti takvoga života prvenstveno se vide u spomenutoj brizi za ranjive članove obitelji, djecu, starije, osobe s invaliditetom, kao i međugeneracijskoj potpori. U trogeneracijskim obiteljima jača se obiteljski identitet, kao i tradicionalne vrijednosti, ali i socijalizacija, kazala je sociologinja.
Profesorica Miriam Brgles | Foto: Ariela Matić
‘U hrvatskom društvu opstaju tradicionalne obitelji’
– Rezultati jednog istraživanja pokazali su i da se i ponašanja i stavovi uspješno prenose između generacija, pa se može reći da višegeneracijske obitelji imaju i dodatni kapital, odnosno da se u njima, osim normi i vrijednosti, prenosi i kultura, kao i spoznaje ili znanje o suvremenim društvenim problemima, ali i o povijesti i kulturi zajednice. S druge strane, negativni aspekti života u trogeneracijskim obiteljima su mogući češći konflikti ili veća financijska opterećenja za pojedine članove, kao i mogućnost dominacije i kontrole, odnosno moći određenog člana, koja narušava zajednički život, objasnila je profesorica Brgles.
Iako se obitelj već desetljećima nalazi pred različitim izazovima i pritiscima te postaje sve ranjivija u društvenom smislu jer je izravno ovisna o političkim i ekonomskim prilikama, kao i raznim narativima koji potiču individualizam, pojašnjava sociologinja, u hrvatskom društvu je vidljivo da opstaju vrijednosti tradicionalne obitelji.
– S druge strane, raste broj i jednoroditeljskih obitelji, a prema Popisu stanovništva iz 2021. od ukupnog broja obitelji s djecom, 52,5 posto čine obitelji s jednim djetetom, što pokazuje odmak od tradicionalnih obitelji. U tom kontekstu, kao najranjivije područje vidim majčinstvo jer u radnim okruženjima i dalje nije dovoljno prepoznata vrijednost, odgovornost i zahtjevnost majčinstva. Stoga je potrebno dalje raditi na razvoju pravne regulative kako bi se dodatno povećala roditeljska prava i osigurala ekonomska stabilnost mladim obiteljima, istaknula je profesorica Brgles.
‘Djeca trebaju skrbiti za svoje nemoćne roditelje’
Rezultati Europske studije vrijednosti u više valova su pokazali da većina ispitanika brak ne smatra zastarjelom institucijom te da se visoko vrednuje vjernost i djeca kao vrijednost u braku. Profesorica Brgles tvrdi da u svojoj okolini vidi mnoge mlade obitelji koje se načelno deklariraju kao liberalne, ali žive vrlo tradicionalnim životom, vrednujući upravo obiteljsko zajedništvo, djecu, bračnu (ili partnersku) vjernost, ekonomski kooperiraju sa svojim roditeljima. Umirovljenici misle da je brak temelj obitelji, a evo što su nam ovdje rekli o tome.
– Tome treba pridodati da se prema rezultatima spomenute studije i velika većina ispitanika slaže ili potpuno slaže s tvrdnjom da djeca trebaju skrbiti za svoje nemoćne roditelje, kao i s tvrdnjom da im je jedan od važnijih ciljeva u životu da se roditelji ponose sa njima, zaključuje profesorica sociologije Brgles s HKS-a.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
