Novosti Klaus Schwab predlaže model aktivnije starosti: Mirovina je strateška greška

Klaus Schwab predlaže model aktivnije starosti: Mirovina je strateška greška

Ekonomist Klaus Schwab predlaže aktivno sudjelovanje starijih umjesto povlačenja iz društva. Dugovječnost traži drugačiji model života, tvrdi.

Njemački inženjer, ekonomist i osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klaus Schwab tvrdi da je mirovina 'strateška greška'. Krivi čovječanstvo jer se način života nije prilagodio u skladu s 'dramatičnim' produljenjem životnog vijeka na skoro pa 100 godina.

- Dugovječnost nije samo medicinsko postignuće: To je strukturna promjena ljudskog postojanja, naglasio je Schwab i dodao da, usprkos tome, i dalje organiziramo život kao da živimo do 70-e.

Inače, diljem Europe stanovništvo stari, o čemu smo pisali ovdje. U Hrvatskoj, je sve više stanovnika, ali trend starenja se nastavlja, o čemu smo pisali ovdje. Stoga, slično kao Schwab, Svjetska banka predlaže aktivniju starost i upućuje da se u Hrvatskoj rad produži do 72. godine, o čemu smo pisali ovdje.

Demografski razvoj je 'najrevolucionarniji'

- Obrazovanje, karijera, mirovina: Tako razmišljamo o životu. Tri faze. No, napredak u dugovječnosti učinio je taj model zastarjelim, objasnio je Schwab u tekstu koji je napisao za američki časopis Time pa istaknuo da mirovina više nije nagrada nego 'pogreška u dizajnu'.

Tvrdi da je 'najrevolucionarniji razvoj' našeg doba demografski, a ne tehnološki ili geopolitički. Pri tom, ističe da umjetnu inteligenciju mora pratiti društvena. U tom pogledu, vidi prednost starosti.

Prosudba, etičko razlučivanje, kreativnost i mudrost su kvalitete koje dobivaju na važnosti dok strojevi preuzimaju rutinske zadatke. Istima treba vremena da sazru. Stoga starenje vidi kao stratešku vrijednost umjesto dob kad se treba povući iz života.

Stanovništvo sve starije: 'Bez migracija, tržište rada moglo bi se urušiti'

Novi model života

Schwab ima viziju života u više faza umjesto uobičajene tri. Naziva ih fazama obnove koje služe kako bi osoba redizajnirala svoju društvenu ulogu. Kao dio te evolucije vlastitog doprinosa društvu, Schwab zagovara cjeloživotno obrazovanje i nove početke. Naglašava da u svijetu neprestanih tehnoloških promjena, prilagodba nije izbor već stvar opstanka.

Osim toga, prigovara svjetskim vladama na pristupu mirovinskom sustavu kao mehanizmu isplate. Tvrdi da se oni moraju početi gledati kao platforme koje omogućuju aktivno sudjelovanje. Korporacijama predlaže da nagle odlaske u mirovinu zamijene postupnim tranzicijama, savjetodavnim ulogama i modelima međugeneracijske suradnje.

Vrijeme u kojem živimo Schwab naziva 'inteligentno doba'. Smatra da ono zahtjeva integrirano razmišljanje koje spaja fizičko zdravlje, kognitivnu otpornost, emocionalnu ravnotežu i osjećaj svrhe. Poseban naglasak stavlja na zdravlje kao temelj vitalnosti i dugovječnosti.

Svjetska banka predlaže Hrvatskoj rad do 72. godine; imaju i još neke preporuke

'Inteligentno doba' treba iskustvo kao sidro

Ovo vrijeme vidi i kao doba velikih promjena koje s druge strane traže kontinuitet i otpornost. Smatra da se oni mogu postići kroz međugeneracijsku suradnju. Ona spaja mladenačko eksperimentiranje sa zrelom prosudbom, koja služi kao sidro uslijed promjena.

- Mirovina se mora transformirati iz povlačenja u obnovu, objašnjava Schwab i dodaje da u inteligentno doba najznačajniji doprinosi mogu dolaziti upravo prema kraju umjesto na početku života.

Inače, Schwab je autor knjige 'Dugovječnost i mirovina za inteligentno doba' koja je izdana prošle godine. Osim toga, njemu se često pripisuje fraza 'Imat ćete ništa i bit ćete sretni'. Ona je zapravo proizašla iz članka napisanog za WEF, ali njegova autorica je danska političarka Ida Auken.