Novosti Sekundarna pravna pomoć: Tko i kako može dobiti oslobođenje od sudskih troškova?

Sekundarna pravna pomoć: Tko i kako može dobiti oslobođenje od sudskih troškova?

Sekundarna pravna pomoć pokriva odvjetničke i sudske troškove za osobe slabijeg imovinskog statusa. Odobrena pomoć vrijedi i kad osoba izgubi spor.

Besplatna pravna pomoć namijenjena je za građane koji si ne mogu priuštiti plaćanje pravnih usluga. Koriste ju kako bi na sudovima i pred javnopravnim tijelima ostvarili jednaka prava i obveze kao oni boljeg imovinskog stanja. Može se koristiti i za dobivanje pravnih savjeta.

Osim hrvatskih državljana, pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju djeca bez pratnje, azilanti i tražitelji zaštite s obiteljima te stranci, ovisno o vrsti boravka ili specifičnom postupku poput protjerivanja. Pomoć je dostupna isključivo fizičkim osobama i to samo ako im nije već osigurana drugim zakonima.

Pomoć za tekuće i nadolazeće postupke

Postoje dvije vrste besplatne pravne pomoći: primarna i sekundarna. O tome što obuhvaća primarna pravna pomoć i tko ima pravo koristiti ju besplatno pisali smo ovdje. Sekundarna pravna pomoć podrazumijeva pravni savjet i sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava pred poslodavcem te u sudskim postupcima.

Osim toga, uključuje zastupanje u sudskim postupcima i pravnu pomoć u mirnom rješenju spora. Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i sudskih pristojbi se također mogu ostvariti kroz sekundarnu pravnu pomoć. Pružaju ju odvjetnici, a može se tražiti i za tekuće sudske postupke i za one koji će se tek pokrenuti.

Umirovljenici koriste besplatnu pravnu pomoć: 'Mogu biti oslobođeni sudskih troškova'

Moguće je oslobođenje od plaćanja sudskih troškova

Tražitelji sekundarne pravne pomoći mogu dobiti oslobođenje od polaganja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa. Općenito, oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se odobriti u svim građanskim sudskim postupcima bez obzira na vrstu sudskog postupka.

Treba znati da je oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka ili pristojbi na snazi od dana podnošenja zahtjeva za pomoć. Dakle, vrijedi za sve podneske i radnje koje se naplaćuju kao sudske pristojbe, počevši s tim danom. Stoga podnositelj odonda nadalje mora sud obavijestiti o podnesenom zahtjevu kad god poduzima neku radnju kako bi bio oslobođen od plaćanja.

Besplatni pravni savjeti za građane: 'Javite nam se i iznesite svoj problem'

Pomoć se ne odobrava za sve vrste postupaka

Odobrava se ovisno o vrsti i složenosti postupka, nepostojanju prepreka te osobnim i materijalnim prilikama. Može se tražiti za postupke u vezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka, za postupke iz radnih odnosa i obiteljske odnose, osim kad se radi o sporazumnom razvodu braka u kojem supružnici nemaju maloljetnu djecu.

Vezano uz vrstu postupaka, sekundarna pravna pomoć pokriva i ovršne postupke, postupke osiguranja, ali samo kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se može odobriti pravna pomoć. Odobravaju se i za postupke kao što su mirno rješenja spora te, iznimno, sve ostale upravne i građanske sudske postupke ako životne okolnosti tražitelja pomoći i njegovih članova kućanstva to zahtijevaju.

Kad se radi o preprekama odobrenju zahtjeva za sekundarnu pomoć, odbit će se slučajevi obijesnog parničenja, kada su na primjer očekivanja podnositelja očigledno nerazmjerna sa stvarnom situacijom. Osim toga, podnositelju zahtjeva ne smije već biti osigurana pravna pomoć na temelju posebnih propisa, što uključuje na primjer oslobođenje pristojbi na temelju Zakona o sudskim pristojbama.

Besplatna pravna pomoć: Starije osobe su među onima koji je najviše koriste

Pomoć se odobrava ovisno o imovinskom stanju

Oni koji traže sekundarnu pravnu pomoć ne bi trebali biti sposobni sami sebe zastupati. Prihodi tražitelja mjesečno ne smiju prelaziti 441,44 eura, što uključuje i članove kućanstva. Osim toga, ukupna vrijednost imovine u vlasništvu tražitelja pomoći i članova kućanstva ne smije vrijediti više od 26.486,40 eura.

Imovinsko stanje podnositelja utvrđuje se za 12 mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi. Pri utvrđivanju, ne uzimaju se u obzir ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj žrtva. Ne uzimaju se u obzir niti ukupni prihodi i imovina članova kućanstva koji sudjeluju u postupku kao protivnici podnositelja ili imaju suprotni interes. Osim toga, u imovinu se neće dodavati dio nekretnine u kojoj podnositelj živi i koji je njemu i članovima kućanstva potreban za ostvarenje osnovnih životnih potreba iako je u njegovom ili njihovom vlasništvu.

Također, kad je u pitanju imovinsko stanje podnositelja, neće se uzeti u obzir vrijednost dijela nekretnine koja služi za obavljanje poslovne djelatnosti koja omogućuje podnositelju i članovima kućanstva minimalne životne uvjete. U imovinu se neće ubrajati niti predmeti izuzeti od ovrhe.

Razgovarali smo s voditeljicom Pravnog savjetovališta SUH-a: 'Malo im daj, a sada im malo uzmi'

Tražitelji koje su iznimke kad je u pitanju imovina

Pravo na sekundarnu pravnu pomoć bit će odobreno i tražiteljima čije imovinsko stanje prelazi iznose koji su određeni, ali samo ako ne može upravljati svojom imovinom i prihodima iz objektivnih razloga. To uključuje postojanje izvanrednih troškova liječenja koji nisu obuhvaćeni zdravstvenim osiguranjem, a odnose se na podnositelja zahtjeva ili članove kućanstva.

Također, uključuje troškove ortopedskih pomagala, rehabilitacije i drugih usluga koje osobama s invaliditetom nisu osigurani zdravstvenim osiguranjem. Tu pripadaju i troškovi obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju, ostali troškovi nastali kao posljedica više sile, kao što su požar, potres, poplava i slično, te vlasništvo imovine koja se ne može unovčiti ili je njezino unovčenje teško provedivo.

Određene vrste tražitelja zahtjeva izuzeti su iz procesa utvrđivanja imovinskog stanja. To su djeca koja traže alimentaciju, žrtve nasilja koje za to traže naknadu štete, korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN) te nezaposleni hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji koji primaju novčanu naknadu.

Imate malu mirovinu od koje jedva živite: Evo koje pomoći su vam dostupne

Postupak za ostvarivanje besplatne sekundarne pravne pomoći

Osobe mogu tražiti sekundarnu pravnu pomoć podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba. Upravna tijela imaju rok od 15 dana za odluku o zahtjevu. Rok je utoliko kraći ako se radnja za koju se traži zahtjev poduzima prije nego što istekne navedenih 15 dana. To je zato da se pomoć može pravodobno ostvariti.

U postupku traženja sekundarne pravne pomoći se ne plaćaju upravne pristojbe a zahtjev niti rješenje. Za maloljetnike zahtjev podnosi njihov zakonski zastupnik ili staratelj.

Uz zahtjev se podnosi i izjava kojom podnositelj potvrđuje točnost podataka i dopušta upravnom tijelu da provjeri podatke o prihodima i imovini njega i članova kućanstva. Oni se nalaze na web stranici Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ovdje i pri upravnim tijelima. Preporučuje se da se uz zahtjev priloži i postojeća dokumentacija koja se odnosi na pravnu stvar za koju se traži pomoć.

Pokriva se od 50 do sto posto troškova

Nadležno upravno tijelo odlučuje hoće li odobriti korištenje pojedinih ili svih oblika sekundarne pravne pomoći. Upravno tijelo tražitelju određuje i odvjetnika koji će mu pružiti pomoć. Također, određuje u kojem opsegu će tražitelj pomoći biti oslobođen od troškova, a u tablici ispod navedeni su kriteriji za to.

Korisnik sekundarne pravne pomoći odgovoran je za plaćanje razlike između odobrenog oslobođenja i punog troška postupka. Iznos se određuje sukladno s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a više informacija o tome može se pronaći na web stranici ovdje.

Postoje dvije vrste korisnika kojima se u svakom slučaju odobrava puni opseg pomoći. To su korisnici ZMN te nezaposleni hrvatski branitelji i članovi njihove obitelji koji primaju novčanu naknadu.

Podnositelji imaju 15 dana za žalbu

Podnositelji koji su nezadovoljni rješenjem njihovog zahtjeva imaju pravo na žalbu u roku od 15 dana od primitka. Može se predati izravno upravnom tijelu, poslati preporučeno poštom, izjaviti usmeno za zapisnik ili poslati elektroničkim putem u elektroničkom obliku s kvalificiranim elektroničkim potpisom.

Na žalbu se ne plaća upravna pristojba. Žalba protiv rješenja kojim nije odobrena pomoć u punom opsegu ne odgađa korištenje odobrenog dijela. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za odluku o žalbi ima rok od osam dana od dana primitka. Protiv te odluke se može pokrenuti upravni spor.

Pomoć se ne vraća u slučaju gubitka spora

Korisnici sekundarne pravne pomoći moraju obavijestiti nadležno upravno tijelo o promjeni imovinskog stanja ako bi ona utjecala na odluku o pomoći u trenutku kad su ju tražili. Za to imaju rok od osam dana. Upravno tijelo može na temelju poboljšanja imovinskog statusa odlučiti ukinuti dio ili svu odobrenu pomoć.

U slučaju uspješnog spora, korisnik može od protivne strane tražiti plaćanje troškova sudskog postupka, sudskih pristojbi i odvjetnika. U slučaju da korisnik izgubi spor za koji mu je odobren zahtjev, ne mora vratiti plaćene troškove sekundarne pomoći. Treba imati na umu da besplatna pravna pomoć ne pokriva troškove postupka koje korisnik mora platiti protivnoj stranci i njezinu umješaču, to jest pomagaču, što uključuje i odvjetnike, ako sud tako odluči.

Najavljeno je podizanje cenzusa

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović prošli mjesec je najavila Prijedlog izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (ZBPP) kojim će se cenzus podići kako bi obuhvatili što veći broj građana sustavom. Smatra da je upravo prenizak cenzus krivac za 11 posto manje zahtjeva za pružanje besplatne sekundarne pravne pomoći u 2024. godini, u odnosu na 2023. godinu.

Bahović je u Saboru predstavila izvješće o korisnicima besplatne pravne pomoći tijekom 2024. godine. Pokazuje da je za sekundarnu pravnu pomoć tada odobreno 2.046 zahtjeva, što je 70 posto od ukupno 2.405 zaprimljenih. Najčešće se radilo o postupcima iz obiteljskih odnosa, a tražila su se oslobođenja od plaćanja sudskih troškova te zastupanje u sudskim postupcima, o čemu smo pisali ovdje.